RAZLJEVAK - STARINSKO JELO SPREMNO ZA TREN OKA: Recept iz bakine sveske za brz, domaći doručak ili večeru kojoj niko ne može odoleti (VIDEO)
Jednostavan obrok koji okuplja porodicu i vraća toplinu i miris doma u samo 20 minuta.
U svojoj duhovnoj poruci za subotu šeste sedmice posle Vaskrsa, Sveti Teofan Zatvornik podseća nas na utešno obećanje Hristovo, ali i na izazove koje donosi nedostatak istinske ljubavi i poslušnosti prema Bogu.
- I što god zaištete (od Oca) u ime moje, to ću učiniti. Kakvo utešno obećanje! No, kako su malobrojni oni koji se njime koriste! Retko ko ga ima na umu. Ima i takvih koji ga uopšte ne shvataju i ne prihvataju. Zbog čega je to tako? Zbog toga što ne ljube Gospoda i njegove zapovesti ne ispunjavaju. Ta nevernost srca Gospodu potire svaku smelost u obraćanju Bogu sa molbom, kao što i u životnim stvarima neispravni sluga ne sme da traži ništa od svojih gospodara, znajući da ne zaslužuje nikakve samilosti.
Redovne molitve se čitaju po svom pravilu i u njima su veoma velike prozbe (religija.rs objašnjenje: prozba je molba). Međutim, one se samo čitaju. To još nije i sama molitva ili prozba. Stati sa istinskom molitvom pred Gospoda i prineti mu prozbu nije moguće sve dok se ne očisti savest pred Njim.
Sveti Teofan Zatvornik nas prve srede posle Pedesetnice uči da je ključ za ulazak u carstvo nebesko u harmoniji između poznavanja jevanđelskog zakona i življenja po njemu. Ispravnost srca i duše, u kombinaciji sa pravdom u delima, otvara vrata ka nebeskom carstvu
U svojoj nadahnutoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik za nedelju, dan kada slavimo Pedesetnicu, ističe ključnu ulogu Svete Trojice u našem spasenju, te nas poziva na življenje u veri i poslušnosti Božijim zapovestima.
Sveti Teofan Zatvornik nas u utorak šeste nedelje posle Vaskrsa ističe značaj saosećajnosti i milosrđa i upozorava - ako zatvaramo uši pred vapajem potrebitih, ni Bog neće čuti naše molitve.
Sveti Teofan nas poziva da shvatimo da je spasenje naše duše naš najvažniji zadatak, koji ne smemo zanemariti. Ne možemo sebi dozvoliti da budemo ravnodušni prema spasenju, jer to je delatnost koja je neuporedivo važnija od bilo kog drugog sveta oko nas. Ako zanemarimo Božja dela i Njegovu reč, to znači da zanemarujemo najvažniji deo našeg postojanja, koji ima posledice ne samo za naš svakodnevni život, već i za našu večnost. On nam poručuje da, kao što carica južna nije imala opravdanja da ne ode do Solomona, tako ni mi nemamo opravdanja da ne obratimo pažnju na Gospoda i Njegova dela koja su nam jasno data kroz Jevanđelje.
Stroge zabrane isplovljavanja blokiraju ulazak u glavne luke, dok mala alternativa u Jerisosu prima tek nekoliko desetina ljudi, ostavljajući hodočasnike iz sveta i Grčke razočarane i bez rešenja.
U besedi za ponedeljak mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako glas Božjeg Sina ne samo da pokorava prirodu, već umiruje i nemire u ljudskim srcima.
Kada pohlepa i sebičnost guše dobrotu, poruka Prepodobnog Nikodima Agiorita pokazuje kako hrabrost i istrajnost oblikuju unutrašnju svetlost.
Među 41 uzorkom, hilandarski med je proglašen najboljim na Trećem međunarodnom ocenjivanju, potvrđujući vekovnu tradiciju monaškog pčelarstva.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Među 41 uzorkom, hilandarski med je proglašen najboljim na Trećem međunarodnom ocenjivanju, potvrđujući vekovnu tradiciju monaškog pčelarstva.
Protojerej-stavrofor Nedeljko Milanović, koji je kao mladi jerej trpeo pritiske komunističkog režima, najveći deo svoje službe proveo je u rasejanju, da bi se pred kraj života vratio u Srbiju i tu završio svoj zemaljski put.
Zamor je postao opšte stanje, gotovo nova normalnost savremenog čoveka.