Nastupom tri hora i pojaca, uz izvođenje dela velikih srpskih kompozitora, 27. juna u 19 časova u kripti Spomen-hrama na Vračaru započeće ciklus "Dani muzike na Vračaru", uz evociranje duha bogate muzičke baštine našeg naroda.
U duhu očuvanja nacionalne muzičke baštine i obeležavanja jednog od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, Horovi Hrama Svetog Save na Vračaru priređuju Vidovdanski koncert u kripti Spomen-hrama, u subotu, 27. juna 2024. godine, sa početkom u 19 časova. Ovaj jedinstveni muzički događaj okupiće tri renomirana hora: Dečji hor Rastko, Hor Mokranjac, Hor Hrama Svetog Save i pojce Hrama Svetog Save. Publika će imati priliku da uživa u delima autora koji su postavili temelje srpske muzičke pismenosti i kulture, čime će se evocirati duh bogate muzičke tradicije našeg naroda.
Facebook
Dečji hor Rastko
Vidovdanski koncert predstavlja uvod u ciklus od šest koncerata pod nazivom "Dani muzike na Vračaru", organizovanih na inicijativu i pod pokroviteljstvom opštine Vračar. Ovaj ciklus ima za cilj promociju nacionalne muzičke baštine i osvešćivanje važnosti očuvanja kulturnog nasleđa kroz melodije koje su obeležile vekove srpske istorije.
Ljubitelji muzike i poštovaoci tradicije u subotu će imati jedinstvenu priliku da uživaju u zvucima koji nadahnjuju i podsećaju na korene naše muzičke umetnosti. A ovaj koncert će biti mesto okupljanja svih generacija u slavljenju kulturnih vrednosti koje nas povezuju i obogaćuju.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Flora i Prepodobnog Jovana Rilskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Polaganje časnog pojasa Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Rajmunda Nonskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dani prolaze dok se najvažnije duhovne obaveze pomeraju za kasnije, ali prema ovoj svetogorskoj poruci postoji trenutak posle kojeg više nema mogućnosti za promenu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
U besedi za ponedeljak 14. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ovo nije samo slika budućeg raja, već tajna povezana sa dolaskom Hrista.
Dani prolaze dok se najvažnije duhovne obaveze pomeraju za kasnije, ali prema ovoj svetogorskoj poruci postoji trenutak posle kojeg više nema mogućnosti za promenu.
Protojerej Petar Gurjanov govori o onima koji se hvale brojem zavedenih žena, opravdavaju nečistotu, napuštaju porodice i tek kasnije shvataju zbog čega im je duša prazna, a život nesređen.
Verni narod okupio se u porti novobeogradskog hrama, gde je patrijarh Porfirije uputio snažne poruke o veri, smirenju, radosti, pokajanju i miru, a bogat program okupio je i brojne izvođače duhovne i etno muzike.
Kaže da danas oko nas kruže razne prefinjene jeresi i sablažnjavaju mnoge ljude, govoreći da su duše paisivne, da spavaju, da pored svoga tela čekaju i i svoje vaskrsnće i slične otrovne i zlobne bogoboračke reči, ali da to nije tačno.
U besedi za 13. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički govori o skrivenim okovima greha i o sili Hrista koja oslobađa i iz najdubljeg mraka – jačoj od smrti i ada.