Nastupom tri hora i pojaca, uz izvođenje dela velikih srpskih kompozitora, 27. juna u 19 časova u kripti Spomen-hrama na Vračaru započeće ciklus "Dani muzike na Vračaru", uz evociranje duha bogate muzičke baštine našeg naroda.
U duhu očuvanja nacionalne muzičke baštine i obeležavanja jednog od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, Horovi Hrama Svetog Save na Vračaru priređuju Vidovdanski koncert u kripti Spomen-hrama, u subotu, 27. juna 2024. godine, sa početkom u 19 časova. Ovaj jedinstveni muzički događaj okupiće tri renomirana hora: Dečji hor Rastko, Hor Mokranjac, Hor Hrama Svetog Save i pojce Hrama Svetog Save. Publika će imati priliku da uživa u delima autora koji su postavili temelje srpske muzičke pismenosti i kulture, čime će se evocirati duh bogate muzičke tradicije našeg naroda.
Facebook
Dečji hor Rastko
Vidovdanski koncert predstavlja uvod u ciklus od šest koncerata pod nazivom "Dani muzike na Vračaru", organizovanih na inicijativu i pod pokroviteljstvom opštine Vračar. Ovaj ciklus ima za cilj promociju nacionalne muzičke baštine i osvešćivanje važnosti očuvanja kulturnog nasleđa kroz melodije koje su obeležile vekove srpske istorije.
Ljubitelji muzike i poštovaoci tradicije u subotu će imati jedinstvenu priliku da uživaju u zvucima koji nadahnjuju i podsećaju na korene naše muzičke umetnosti. A ovaj koncert će biti mesto okupljanja svih generacija u slavljenju kulturnih vrednosti koje nas povezuju i obogaćuju.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Sveti Teofan Zatvornik nas prve srede posle Pedesetnice uči da je ključ za ulazak u carstvo nebesko u harmoniji između poznavanja jevanđelskog zakona i življenja po njemu. Ispravnost srca i duše, u kombinaciji sa pravdom u delima, otvara vrata ka nebeskom carstvu
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Svetiteljka koja je kroz bol i patnju svetlela božanskom ljubavlju, postradala je za Hrista, ostavljajući za sobom svetli put vere i nade, a njene mošti darovale su isceljenje mnogim bolesnicima, čineći čuda i nakon njenog stradanja.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Nekada su teškoće i gubici s kojima se suočavamo veliki, pa je i naša tuga ogromna. Ipak, svako od nas mora da ide dalje, ma koliki bol da osećamo. U pomoć priskaču psiholozi, ali i sveštenici kako da se nosimo s najtužnijim trenucima. Zajednički savet i jednih i drugih je da tugu treba izdržati. To je i savet patrijarha Pavla.
Bivši rektor Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog govori o tome kako post ovim danima, izuzev u „trapavim nedeljama“ i siruposnoj sedmici, povezuje vernike sa Hristovim stradanjem i otkriva dublje slojeve duhovnosti.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
Uz recept sa juga Srbije, otkrijte čaroliju starinskih ukusa kroz hrskavu, slasnu poslasticu koja nas vraća u vreme kada su domaći kolači davali toplinu porodičnim okupljanjima.
Govoreći o napadima na Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha, episkope i sveštenstvo, otac Velibor poziva na duhovno jedinstvo uprkos iskušenjima i izazovima modernog doba.
U subotu pred praznik Silaska Svetog Duha na apostole, vernici su se okupili na molitvi za preminule u zavetnom spomen-hramu, dok je episkop novobrdski, vikar patrijarha Porfirija, posle zaamne molitve služio parastos onima koji su usnuli sa verom u Hrista i vaskrsenje.
U pravoslavlju, blagoslov sveštenika predstavlja nevidljivu ruku Hrista koja nas blagosilja i zato je celivamo, dok monahinje svojim životom posvećenim Bogu ostaju stub duhovnosti bez uloge posrednika blagoslova.
Sveti Teofan Zatvornik nas prve srede posle Pedesetnice uči da je ključ za ulazak u carstvo nebesko u harmoniji između poznavanja jevanđelskog zakona i življenja po njemu. Ispravnost srca i duše, u kombinaciji sa pravdom u delima, otvara vrata ka nebeskom carstvu
Venčanje u crkvi Lazarica, svetinji iz doba kneza Lazara u kojoj se vojska pričestila pred polazak u boj na Kosovu, oživelo je tradiciju srednjovekovne Srbije, donoseći nezaboravno iskustvo mladencima i njihovim gostima.
Na Duhovski utorak Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća da je i Gospod, posle krštenja, odveden u pustinju da bude iskušan, pa nas upozorava da nakon svetlosti blagodati uvek slede i izazovi.
Kroz svete tajne i svakodnevne molitve, sveštena lica preuzimaju ulogu duhovnih roditelja, pružajući vernicima putokaz ka Božjoj milosti i duhovnom rastu.
Na praznik Svete Trojice, poglavar Ruske pravoslavne crkve služio je Božanstvenu liturgiju u Sveto-Trojičkoj Sergijevoj lavri i uputio snažne reči vernicima o jačini i moći vere, njenoj ulozi u savremenom svetu i važnosti molitve za budućnost.