Nastupom tri hora i pojaca, uz izvođenje dela velikih srpskih kompozitora, 27. juna u 19 časova u kripti Spomen-hrama na Vračaru započeće ciklus "Dani muzike na Vračaru", uz evociranje duha bogate muzičke baštine našeg naroda.
U duhu očuvanja nacionalne muzičke baštine i obeležavanja jednog od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, Horovi Hrama Svetog Save na Vračaru priređuju Vidovdanski koncert u kripti Spomen-hrama, u subotu, 27. juna 2024. godine, sa početkom u 19 časova. Ovaj jedinstveni muzički događaj okupiće tri renomirana hora: Dečji hor Rastko, Hor Mokranjac, Hor Hrama Svetog Save i pojce Hrama Svetog Save. Publika će imati priliku da uživa u delima autora koji su postavili temelje srpske muzičke pismenosti i kulture, čime će se evocirati duh bogate muzičke tradicije našeg naroda.
Facebook
Dečji hor Rastko
Vidovdanski koncert predstavlja uvod u ciklus od šest koncerata pod nazivom "Dani muzike na Vračaru", organizovanih na inicijativu i pod pokroviteljstvom opštine Vračar. Ovaj ciklus ima za cilj promociju nacionalne muzičke baštine i osvešćivanje važnosti očuvanja kulturnog nasleđa kroz melodije koje su obeležile vekove srpske istorije.
Ljubitelji muzike i poštovaoci tradicije u subotu će imati jedinstvenu priliku da uživaju u zvucima koji nadahnjuju i podsećaju na korene naše muzičke umetnosti. A ovaj koncert će biti mesto okupljanja svih generacija u slavljenju kulturnih vrednosti koje nas povezuju i obogaćuju.
Danas praznujemo sećanje na obnovljenje hrama i izvora životvorne vode u Konstantinopolju, kroz koji je Presveta Bogorodica pokazala milost i moć prema nama grešnim.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.
Posle molitve u Pridvornom hramu, Savet Arhiepiskopije razmatrao je izveštaje i utvrdio pravce delovanja, uz fokus na misiju, obrazovni rad i humanitarnu pomoć vernom narodu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Delo akademika Svetislava Božića „Metohijska pojanja“ izvedeno je pred vrhom Srpske pravoslavne crkve i elitom srpske muzičke scene – pesma pretočena u ton, svetinje u notu, a bol u molitvu.
Na praznik Duhova, 8. juna, grad podno Čaira biće domaćin horovima iz devet zemalja koji će u Sabornom hramu uzdignuti molitvu kroz pesmu — u duhu Milanskog edikta i pod blagoslovom mitropolita niškog Arsenija. Završnica festivala održaće se 12. juna u Hramu Svetog Save u Beogradu.
Mnogi, u trenucima krize, veruju da plaćaju cenu za ono što nisu učinili, ali jasna poruka iz crkvenog učenja razbija tu dilemu i vraća fokus na ličnu veru, krštenje i odgovornost pred Bogom.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Od dolaska svetinje iz manastira Vatoped do litije i poklonjenja u Hramu Svetog Save - poznat je raspored događaja, kao i način na koji će vernici moći da priđu i dobiju blagoslov tokom njenog višednevnog boravka u prestonici.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak Svetle sedmice donosi tumačenje događaja u kojem Hristos, prema hrišćanskom predanju, silazi u ad i donosi preokret koji se odnosi na čitavo čovečanstvo.