Iguman Manastira Fenek pojašnjava suštinsku prirodu posta, ističući važnost duhovnog uzdržanja koje prevazilazi telesno. Učenjem o postu kao sredstvu duhovne obnove poziva vernike na povratak Bogu kroz promenu srca i volje.
Petrovski post je počeo, a mnogi vernici se posvećeno pridržavaju pravila uzdržanja i molitve. Ipak, ima onih koji se preispituju da li ispravno poste, tražeći dublje razumevanje suštine ovog svetog perioda. Arhimandrit Makarije Ristić, iguman Manastira Fenek, koji se nalazi u beogradskom naselju Jakovo, naglašavajući značaj i suštinu ovog drevnog duhovnog podviga, kaže:
- U pravoslavnoj terminologiji reči post i uzdržanje mogu se koristiti naizmenično. Bog je post ustanovio još u Starom zavetu, dajući Adamu i Evi zapovest da ne jedu plodove sa drveta poznanja dobra i zla - podseća arhimandrit. A sam Isus Hrist je svojim primerom, postivši 40 dana u pustinji, ustanovio post u Novom zavetu.
Printscreen/Youtube
Arhimandrit Makarije Ristić
Arhimandrit Makarije ističe da se post sastoji iz dve glavne komponente: telesne i duhovne.
- Sve na svetu se sostoje od dve glavne komponente, formalne i suštinski. Čovek je sačinjen od tela i duše. Duša je suštinski deo čoveka, a telo formalni. Njihova ravnoteža i sklad daju celovitost čoveku. Tako se i post sastoji od telesnog uzdržavanja od hrane i pića, ali važniji je duhovni post - uzdržavanje od svakoga zla, zauzdavanjem jezika, kloneći se gneva, požude, klevete i laži.
Printscreen/Youtube
Otac Makarije, iguman Manastira Fenek
Prema rečima oca Makarija, istinski post podrazumeva promenu srca i volje, povratak Bogu, kao što je to učinio bludni sin.
- Vreme posta ne treba da bude vreme potištenosti, već vreme radosti zbog pokajanja, a žalosti zbog grehova koje smo počinili. Post može biti čak i štetan, ako nije sjedinjen sa molitvom. U Novom zavetu piše: „Ovaj rod (demonski) ne izgoni se ničim drugim, do samo molitvom i postom.“ - prenosi Link TV reči oca Makarija, a nakon citiranja Novog zaveta, on dodaje dodaje:
- Što se tiče telesnog posta, crkva je ustanovila pravilo koje važi za zdrave i jake vernike. Teški bolesnici, trudnice, dojilje, teški radnici i stariji mogu postiti na najblaži način – na ribi i ulju. Bog nam je dao razum i prema njemu treba da primenimo pravilo crkve Božije, da bismo ispravno postili i duhovno i telesno. Neka nam sveti oci, koji su se postom i molitvom udostojili carstva nebeskoga, u tome pomognu”, poručuje arhimandrit Makarije, ističući da je istinski post put ka unutrašnjoj obnovi i duhovnom prosvetljenju.
Printscreen/Youtube
Manastir Fenek, podignut u 15. veku, nalazi se u beogradskom naselju Jakovo
U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.