Tradicionalni lek na ovim prostorima, prirodni eliksir poznat i kao gorski čaj, čudesno pomaže kod kolitisa, dečje dijareje, a u spoljnoj upotrebi ubrzava zaceljenje rana.
Danas, dok Srpska pravoslavna crkva slavi Svete apostole Petra i Pavla, prisetimo se kako su priroda i vera neraskidivo povezane. U srpskim zemljama, nekoliko biljaka nosi imena po ovim svetiteljima, simbolizujući blagoslove koje nam priroda pruža. Najrasprostranjeniji je petrovac (lat. Agrimonia eupatoria), poznat i kao gorski čaj, koji je ime dobio po Svetom Petru. Ova biljka, koja raste na sušnim livadama, pored puteva i na kamenjarima, cveta oko Petrovdana. Njeni zlatno-žuti cvetovi krase krajolike i podsećaju nas na svetitelje čija imena nose.
Profimedia
Petrovac
Petrov krst (lat. Lilium martagon), poznat i kao zlatni ljiljan, takođe cveta oko Petrovdana. Njegovi prelepi cvetovi simbolizuju čistoću i svetost, a ime je dobio upravo zbog svog perioda cvetanja koji se poklapa sa praznikom Svetog Petra.
Kruška petrovača (lat. Pyrus communis) sazreva oko Petrovdana, a njeni sočni plodovi su omiljeni među stanovnicima srpskih krajeva. Ime je dobila po Svetom Petru, naglašavajući blagoslov koji donosi sa sobom.
Petrovac (lat. Agrimonia eupatoria) je biljka koja ima mnoge lekovite osobine i koristi se u narodnoj medicini vekovima. Prema Institutu za proučavanje lekovitog bilja "Josif Pančić", petrovac je pravi dar prirode. Stabljika petrovca je uspravna, nerazgranata i mestimično “dlakava”. Prizemni listovi su u rozeti, dok su ostali listovi naizmenični, perasti, sa 2-6 pari elipsastih ili rombičnih grubo nazubljenih listića. Cvetovi su u gustim klasastim cvastima sa pet kruničnih listića žute boje. Raste u srednjoj i južnoj Evropi, Mediteranu, Maloj Aziji i Kavkazu na sušnim livadama, pored puteva i na kamenjarima.
Lekovita svojstva petrovca
Kao lekoviti deo biljke koristi se osušen nadzemni deo biljke koji sadrži polisaharide, triterpene, flavonoide, tanine, vitamine C i K, nikotin amid i tiamin. U narodnoj medicini, petrovac se koristi kod dečjih dijareja i kolitisa, u urološkim čajevima, preparatima za regulisanje lučenja žuči, i spolja za obloge za brže zarastanje rana. Međutim, ne preporučuje se tokom trudnoće i dojenja.
Profimedia
Za čaj od petrovca koristi se nadzemni deo biljke
Za čaj od petrovca potrebno je jednu supenu kašiku ovog lekovitog bilja preliti šoljom hladne vode i zagrejati da proključa. Sud poklopiti, ostaviti da stoji 5 minuta. Čaj procediti i piti 2-3 puta na dan po šolju nezaslađenog čaja.
Dok slavimo Svete apostole Petra i Pavla, setimo se da su njihova imena utkane i u prirodu koja nas okružuje. Biljke poput petrovca, petrovog krsta i kruške petrovače podsećaju nas na snagu vere, prirode i lekovitih darova koje nam Bog pruža. Neka nas njihova lekovita svojstva inspirišu da čuvamo i poštujemo prirodu, kao što su Sveti Petar i Pavle čuvali i širili veru.
Danas SPC i njeni vernici s radošću obeležavaju praznik posvećen ovoj dvojici prvoapostola, čiji životi su ispunjeni preumljenjem, verom i požrtvovanjem, dok je nekima ovaj dan i krsna slava.
U dobroj nameri, ali i u neznanju, neki vernici posežu za običajima, čak i ritualnim radnjama koje ih odvajaju od vere, a vode u sujeverje. Sveti vladika Nikolaj Velimirović je rekao da su takvi daleko od istine po Jevanđelju, ako traže pomoć od sebi nepoznatih sila.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
U Beogradu je otvorena postavka „Služitelj mira i ljubavi“ povodom 80 godina od upokojenja Svetog Dositeja Vasića, duhovnog gorostasa koji je verom i hrabrošću ostao uz narod i Crkvu u najmračnijim vremenima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
U razmišljanju za petak četvrte sedmice po Vaskrsu, veliki duhovnik 19. Veka jasno poručuje: Hristos je Početak, a Crkva Njegov sled. Ko god pokušava da menja taj poredak, gubi put spasenja.
Neprimereno topli tonovi u izjavama pojedinih pravoslavnih jerarha upućenih novom papi, izazvali su buru među vernicima i teolozima, koji sve glasnije upozoravaju na opasnost od zamućivanja identiteta i odstupanja od Svetog Predanja.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.
U manastiru Devič na Kosmetu, gde počivaju mošti Svetog Joanikija, zabeleženo je svedočanstvo iz Prvog svetskog rata koje je ostavio Sveti Nikolaj Žički – o tome kako se Božija pravda sručila na ruku podignutu protiv svetinje.