Tradicionalni lek na ovim prostorima, prirodni eliksir poznat i kao gorski čaj, čudesno pomaže kod kolitisa, dečje dijareje, a u spoljnoj upotrebi ubrzava zaceljenje rana.
Danas, dok Srpska pravoslavna crkva slavi Svete apostole Petra i Pavla, prisetimo se kako su priroda i vera neraskidivo povezane. U srpskim zemljama, nekoliko biljaka nosi imena po ovim svetiteljima, simbolizujući blagoslove koje nam priroda pruža. Najrasprostranjeniji je petrovac (lat. Agrimonia eupatoria), poznat i kao gorski čaj, koji je ime dobio po Svetom Petru. Ova biljka, koja raste na sušnim livadama, pored puteva i na kamenjarima, cveta oko Petrovdana. Njeni zlatno-žuti cvetovi krase krajolike i podsećaju nas na svetitelje čija imena nose.
Profimedia
Petrovac
Petrov krst (lat. Lilium martagon), poznat i kao zlatni ljiljan, takođe cveta oko Petrovdana. Njegovi prelepi cvetovi simbolizuju čistoću i svetost, a ime je dobio upravo zbog svog perioda cvetanja koji se poklapa sa praznikom Svetog Petra.
Kruška petrovača (lat. Pyrus communis) sazreva oko Petrovdana, a njeni sočni plodovi su omiljeni među stanovnicima srpskih krajeva. Ime je dobila po Svetom Petru, naglašavajući blagoslov koji donosi sa sobom.
Petrovac (lat. Agrimonia eupatoria) je biljka koja ima mnoge lekovite osobine i koristi se u narodnoj medicini vekovima. Prema Institutu za proučavanje lekovitog bilja "Josif Pančić", petrovac je pravi dar prirode. Stabljika petrovca je uspravna, nerazgranata i mestimično “dlakava”. Prizemni listovi su u rozeti, dok su ostali listovi naizmenični, perasti, sa 2-6 pari elipsastih ili rombičnih grubo nazubljenih listića. Cvetovi su u gustim klasastim cvastima sa pet kruničnih listića žute boje. Raste u srednjoj i južnoj Evropi, Mediteranu, Maloj Aziji i Kavkazu na sušnim livadama, pored puteva i na kamenjarima.
Lekovita svojstva petrovca
Kao lekoviti deo biljke koristi se osušen nadzemni deo biljke koji sadrži polisaharide, triterpene, flavonoide, tanine, vitamine C i K, nikotin amid i tiamin. U narodnoj medicini, petrovac se koristi kod dečjih dijareja i kolitisa, u urološkim čajevima, preparatima za regulisanje lučenja žuči, i spolja za obloge za brže zarastanje rana. Međutim, ne preporučuje se tokom trudnoće i dojenja.
Profimedia
Za čaj od petrovca koristi se nadzemni deo biljke
Za čaj od petrovca potrebno je jednu supenu kašiku ovog lekovitog bilja preliti šoljom hladne vode i zagrejati da proključa. Sud poklopiti, ostaviti da stoji 5 minuta. Čaj procediti i piti 2-3 puta na dan po šolju nezaslađenog čaja.
Dok slavimo Svete apostole Petra i Pavla, setimo se da su njihova imena utkane i u prirodu koja nas okružuje. Biljke poput petrovca, petrovog krsta i kruške petrovače podsećaju nas na snagu vere, prirode i lekovitih darova koje nam Bog pruža. Neka nas njihova lekovita svojstva inspirišu da čuvamo i poštujemo prirodu, kao što su Sveti Petar i Pavle čuvali i širili veru.
Danas SPC i njeni vernici s radošću obeležavaju praznik posvećen ovoj dvojici prvoapostola, čiji životi su ispunjeni preumljenjem, verom i požrtvovanjem, dok je nekima ovaj dan i krsna slava.
U dobroj nameri, ali i u neznanju, neki vernici posežu za običajima, čak i ritualnim radnjama koje ih odvajaju od vere, a vode u sujeverje. Sveti vladika Nikolaj Velimirović je rekao da su takvi daleko od istine po Jevanđelju, ako traže pomoć od sebi nepoznatih sila.
Kroz molitvenu poruku prvoapostolima, koji su najznačajniji stubovi hrišćanstva, podsećamo se duhovne snage i blagodati koja dolazi kroz veru, udaljavajući se od iskušenja koja sujeverje donosi.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.