Danas SPC i njeni vernici s radošću obeležavaju praznik posvećen ovoj dvojici prvoapostola, čiji životi su ispunjeni preumljenjem, verom i požrtvovanjem, dok je nekima ovaj dan i krsna slava.
Sveti apostol Petar, sin Jonin i brat Andreje Prvozvanog, rođen u gradu Vitsaidi, bio je jedan od najbližih učenika Isusa Hrista. Ribar po zanimanju, najpre je nosio ime Simeon, ali ga je Gospod nazvao Kifom, ili Petrom, što znači "stena". Petar je prvi jasno izrazio veru u Hrista rekavši: "Ti si Hristos, Sin Boga živoga."
Njegova ljubav prema Gospodu bila je ogromna, a vera se utvrđivala kroz mnoga iskušenja. Iako se u jednom trenutku odrekao Hrista, pokajanje i duhovna snaga su ga vratili na pravi put. Nakon silaska Svetoga Duha, Petar je postao neustrašiv propovednik, čineći čudesa i šireći Jevanđelje po Palestini, Maloj Aziji, Iliriku i Italiji. Završio je život mučenički, po zapovesti cara Nerona.
Shutterstock
Ikona Svetih apostola Petra i Pavla
Sveti apostol Pavle, rodom iz Tarsa, bio je iz plemena Venijaminova i najpre se zvao Savle. Kao farisej i gonitelj hrišćana, doživeo je čudesno obraćenje u hrišćansku veru kada mu se Gospod javio na putu za Damask.
Kada ga je apostol Ananije krstio, postao je Pavle i sa plamenom revnošću počeo da propoveda Jevanđelje. Nazvan apostolom neznabožaca, Pavle je prošao kroz brojna stradanja, ali je njegovo strpljenje bilo natčovečansko.
Organizovao je crkve širom poznatog sveta i svojim trudom i verom dostigao savršenstvo. Rekao je: "Ne živim ja, nego Hristos u meni." Mučenički je postradao u Rimu, u vreme cara Nerona, zajedno sa apostolom Petrom.
Sveti Petar i Pavle podsećaju nas na neprekidna duhovna nastojanja i žrtvu koju su sveti apostoli podneli za veru u Gospoda. Njihov primer inspiriše vernike da istraju u svojoj veri, bez obzira na teškoće i iskušenja. Sveti apostoli Petar i Pavle su simboli vere, hrabrosti i duhovne snage, i njihova dela ostaju večni putokaz svima koji traže božansku istinu i milost.
U narodu poznat kao Petrovski post, traje od ponedeljka nakon Nedelje svih svetih do praznika Svetih apostola Petra i Pavla, predstavlja vreme u kom se vernici kroz molitvu, milosrđe, odricanje od mrsne hrane, rđavih misli i dela, približavaju Bogu, sledeći primer svetih apostola.
U dobroj nameri, ali i u neznanju, neki vernici posežu za običajima, čak i ritualnim radnjama koje ih odvajaju od vere, a vode u sujeverje. Sveti vladika Nikolaj Velimirović je rekao da su takvi daleko od istine po Jevanđelju, ako traže pomoć od sebi nepoznatih sila.
Tradicionalni lek na ovim prostorima, prirodni eliksir poznat i kao gorski čaj, čudesno pomaže kod kolitisa, dečje dijareje, a u spoljnoj upotrebi ubrzava zaceljenje rana.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.
Početak novog godišnjeg bogoslužbenog kruga Crkva dočekuje molitvom za Božji blagoslov, rodnost zemlje, blagorastvorenje vazduha i dobro svih ljudi, čuvajući drevnu tradiciju dugu više vekova.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Evtiha po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Čudo Svetog arhangela Mihaila u Kolosima. Katolička crkva obeležava 23. nedelju kroz godinu, dok je u jevrejskom kalendaru 24. elul, a muslimani nemaju veliki islamski praznik.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Jedan od najvećih svetitelja, nosio je nepokolebljivu odanost Hristu, kao i duhovnu snagu, istinske poruke vere, ljubavi i smirenosti koje vekovima žive među vernicima.
Kao prvi ugodnik Božji koji je sledio Isusa, nazvan je Prvozvani, a nakon Hristovog vaskrsenja i vaznesenja, primio je Duha Svetoga zajedno sa ostalim apostolima. Od Galilejskog mora do obala Dunava i Kijevskih gora, ostavio je neizbrisiv trag, propovedajući ljubav, veru i snagu krsta, čak i pred licem smrti, a 13. decembar kada ga molitveno proslavljamo, mnoge porodice u srpskim zemljma obeležavaju i kao krsnu slavu.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 18. avgusta sećaju se života i stradanja ovog sveca. Služeći pod carem Konstantinom, svedočio je čudesima vere, da bi na kraju podneo mučeničku smrt zbog hrabrog ispovedanja Hrista pred carem Julijanom Odstupnikom.
Današnji praznik podseća nas na nesalomivu veru i ljubav majke i njenog deteta koji su se suočili s mučeništvom radi Hrista. I posle upokojenja, njihove čudotvorne mošti vekovima nastavljaju da pružaju utehu vernicima širom sveta.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.