ON JE SASTAVIO POZNATU PESMU "TEBE BOŽE HVALIM"! Danas slavimo Svetog Amvrosija
Kao episkop Amvrosije je utvrdio pravoslavnu veru, potisnuo jeretike, ukrasio crkve, napisao mnoge poučne knjige...
U Crkvi Svete Petke na obali Zlatnog roga u Istanbulu patrijarh Vartolomej služio je liturgiju, nakon koje je podsetio na važnost očuvanja tradicije mira i izrazio nadu u skorašnji prekid ratova koji se vode širom sveta.
Posle liturgije koju je služio u Crkvi Svete Petke u istanbulskom kvartu Pikridi, carigradski patrijarh Vartolomej održao je besedu, izražavajući zahvalnost Bogu i Svetoj Petki, zaštitnici ove pravoslavne zajednice. Patrijarh je istakao važnost očuvanja bogate tradicije i pobožnosti inspirisane hodočašćima i hramovima Konstantinopolja.
U svojoj besedi patrijarh Vartolomej je naglasio značaj Svete Petke, koja je, kroz Božju milost, savladala tirane i služi kao podsetnik da se hrišćani moraju boriti sa žarom i verom.
Osvrćući se na zvanično otvaranje Olimpijskih igara u Parizu, carigradski patrijarh je naglasio značaj olimpijskog primirja i izrazio svoju iskrenu nadu za kraj ratova i uspostavljanje mira, posebno u Ukrajini i na Bliskom Iistoku.
- Pridružimo glasove papi Franji u podršci olimpijskom primirju - poručio je patrijarh Vartolomej.
Patrijarh je uputio srdačan pozdrav svima sabranima i preneo duboku ljubav Carigradske patrijaršije prema njenoj duhovnoj deci širom sveta. Ova beseda, ispunjena duhovnim porukama i molitvama za mir, ostavila je dubok utisak na sve prisutne, podsećajući ih na važnost vere, tradicije i zajedništva u ovim izazovnim vremenima.

Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
Pomesne pravoslavne crkve, među kojima je i Srpska, odale su počast upokojenom papi Franji, prenoseći svetu snažnu poruku nade, ljubavi i vere, kao i poziv na jedinstvo u Hristu.
Profesorskim umom i pastirskim srcem, otac Darko razotkriva savremene zablude o jedinstvu crkava, govori o raskolu Moskve i Carigrada, veri u doba sinkretizma i zašto su ljudi sve češće u potrazi za nepokolebljivim.
Hiljadu godina nakon Velike šizme, Carigradska patrijaršija i katolička crkva ponovo se približavaju. Mitropolit zborničko-tuzlanski u svom autorskom tekstu objašnjava kako Pashalna unija otvara pitanje budućnosti pravoslavlja, crkvene politike i uticaja Vatikana na Istok.
Jednostavna, ali moćna pouka svetogorskog starca otkriva kako reći istinu bez da povrediš, i zašto iskrenost postaje put duhovnog rasta.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
U besedi za 28. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da greh donosi razdor i pomračenje, dok je sve stvoreno od Boga u svojoj prirodi čisto i dobro.
Jedna osobina drži dušu otvorenom za Božji dar, a njeno zanemarivanje donosi unutrašnji nemir.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.
I dok se mahom priča o obavezama domaćina kako slava ne bi izgubila svoj smisao, malo se priča kako bi gosti trebalo da se ponašaju kad na nju dođu.