Uticaj Ruske pravoslavne crkve na afričkom kontinentu raste, izazivajući napetosti s Aleksandrijskom patrijaršijom. Egzarhat moskovskog patrijarha osnovan 2021. godine postaje simbol otpora lokalnog klira prema potezima patrijarha Teodora, a mitropolit Konstantin objašnjava korene i posledice ovog duhovnog previranja.
U proteklim mesecima, rast ekonomske i političke prisutnosti Rusije u Africi često je bio u središtu pažnje medija. Paralelno s tim, raste i uticaj Ruske pravoslavne crkve (RPC), na uštrb Aleksandrijske patrijaršije. Osnivanje Patrijaršijskog egzarhata RPC u Africi 29. decembra 2021. godine predstavljao je odgovor na raskolnički stav Carigradske patrijaršije po pitanju verskih previranja u Ukrajini, kojeg je podržala i Aleksandrijska crkva. Patrijaršija u Aleksandriji, kojoj je Afrika pripadala kao kanonska teritorija, najavila je sankcije sveštenstvu koje pređe u RPC.
Mitropolit Konstantin, egzarh ruskog patrijarha u Africi, objašnjava kontekst ovih zbivanja:
- Ono što se sad dešava u pravoslavnom svetu je velika katastrofa. Istorija Crkve traje dve hiljade godina i za to vreme smo imali razne probleme. Međutim, raskoli koji su se pojavljivali u Crkvi rešavali su se zajedničkim crkvenim razumom. I prvi put su za dugo vremena neke pravoslavne crkve, zvanične, i ispravne pravoslavne crkve podržale otvoreni raskol i nisu podržale kanonsku Crkvu. To je velika ljudska tragedija, zato što znamo da se odluke često ne donose sasvim dobrovoljno - rekao je vladika Konstantin u intervjuu za pravoslavie.ru.
Printscreen/YouTube/ИЕРЕЙ НИКОЛАЙ
Mitropolit Konstantin u duhovnoj misiji u Africi redovno obavlja čin krštenja
Mitropolit Konstantin takođe povezuje dešavanja u Ukrajini sa trenutnim stanjem u Africi:
Ono što se sad dešava u Ukrajini i ono što se sad dešava u Crkvi je u suštini isti proces. Skrenuo bih pažnju na važan momenat: premda su Carigrad, a za njim i ceo grčki crkveni svet – podržali ukrajinski raskol, nije došlo do odvajanja Ukrajinske crkve. U Ukrajini ima oko sto episkopa koji određuju stav svoje Crkve. Kad je došlo do odvajanja koje je inicirala ukrajinska vlast i koje su podržali zapadni “drugovi”, od svih arhijereja samo su dvojica prešla u raskol - kaže vladika i naglašava:
- To je začuđujuće, pogotovo u sadašnjoj političkoj situaciji, pored ogromnog pritiska kad je niz arhijereja već uhapšen, kad se nalaze u pritvoru, na sudu ili u kućnom pritvoru. Bilo bi lako preći na osnovu nacionalnog stava, ali su svi verni. Ono što se dešava u Ukrajini pokazuje da u ovom crkvenom pitanju nije sve tako jednostavno.
Printscreen/YouTube/ИЕРЕЙ НИКОЛАЙ
Mitropolit Konstantin, egzarh ruskog patrijarha u Africi
Iznenađujući stav Aleksandrijske patrijaršije posebno je naglasio:
- Stav Carigrada je prilično jasan. Međutim, stav Aleksandrijske patrijaršije je za nas bio neočekivan, zato što je patrijarh Teodor, koji se trenutno nalazi na čelu Aleksandrijske crkve, uvek bio prijatelj Rusije. On je služio još za vreme Sovjetskog Saveza, zna ruski jezik i mnogo puta je bio u Rusiji - kaže vladika RPC i dodaje:
- Na bogosluženju na dan intronizacije patrijarha Kirila načalstvovao je upravo patrijarh Teodor, jer je on drugi posle carigradskog Vartolomeja, zato je i predvodio službu. On je na ovoj službi pre 15 godina čestitao patrijarhu Kirilu u ime svih crkava i to na ruskom jeziku. Nedugo pre svojih dejstava obilazio je Ukrajinu i svuda je propovedao. Sačuvali su se videosnimci, oni nisu tajna. Govorio je: 'Budite verni, čuvajte veru i istinsko pravoslavlje.' Jasno je zašto je učinio ono što jeste: razume se da je na njega izvršen odgovarajući pritisak. Ali to je bila prava izdaja.
Wikipedia
Mitropolit Konstantin
Mitropolit Konstantin objašnjava i reakciju afričkog sveštenstva na ove događaje:
Afrički sveštenici su zapravo sve videli. Naravno, mnogi su zapanjeni zbog njegovih postupaka u prilog raskola. Zato je osnivanje egzarhata reakcija lokalnog klira na postupke sopstvenog patrijarha i na odsustvo bilo kakvih jasnih objašnjenja zašto je danas prvi čovek Crkve govorio jedno, a sutra govori nešto sasvim drugo.
Po rečima mitropolita, veliki broj sveštenika zatražio je prijem u Rusku pravoslavnu crkvu zbog toga što su u teškom položaju:
- Sveštenici iz Afrike su našem patrijarhu uputili molbu da ih primi. I treba imati na umu da su lišeni mnogih stvari. Isterani su iz svojih hramova. Predstavnici Aleksandrijske crkve su započeli sudske procese protiv njih. Ovi ljudi su se našli u vrlo teškoj situaciji, ali su želeli da budu u istinskoj Crkvi. Vide da se Ruska pravoslavna crkva obnavlja, da se hramovi ne zatvaraju, već da se otvaraju, isto kao i manastiri i duhovne škole. Odnosno, za njih postoji mogućnost da pripadaju snažnoj i velikoj tradiciji - rekao je vladika Konstantin.
youtube/printscreen/ ИЕРЕЙ НИКОЛАЙ
Mitropolit Konstantin
Ovaj arhijerej Ruske pravoslavne crkve dalje kaže da osnivanje egzarhata predstavlja odgovor na potrebe lokalnog sveštenstva i vernika na afričkom kontinentu:
- Nastanak egzarhata je obraćanje ljudi i to što smo ih primili je prva faza. A drugu fazu organizacije egzarhata čini to što nam se i dalje obraćaju, kako klirici Aleksandrijske patrijaršije, tako i drugi iz nekanonskih crkava. Ovaj proces neprekidno traje i mi vidimo stvarnu priliku da poslužimo ljudima. Zbog toga je istorija pojave egzarhata odgovor na obraćanje ljudi.
Mitropolit Konstantin ističe i značaj Afrike kao duhovnog prostora:
- Afrika je po površini kao dve Rusije, a po broju ljudi kao osam ili deset Rusija. To je ogroman kontinent, gde postoji mnoštvo raznih zajednica koje se nazivaju pravoslavnima, jer Afrika je umnogome hrišćanski kontinent i mnoge afričke zemlje su hrišćanske. Međutim, nisu imale pastirsko rukovodstvo i zato su se zajednice stvarale samoinicijativno - kaže mitropolit, a potom objašnjava:
- Mogle su nastati iz protestantizma ili katolicizma. Istorijati su najrazličitiji. Međutim, kad upoznaju pravu Crkvu, Afrikanci žele da postanu njen deo. Priče o prelasku u Rusku pravoslavnu crkvu su divne. Među našim kliricima su ljudi koji imaju visoka zvanja, veoma su obrazovani, znaju po nekoliko jezika. S nekim sveštenicima je bilo vrlo zanimljivo razgovarati kao s ljudima visokog nivoa.
youtube/printscreen/ ИЕРЕЙ НИКОЛАЙ
Mitropolit Konstantin - Sveta tajna krštenja
Situacija u Africi pokazuje koliko su duhovna pitanja kompleksna i koliko su političke i ekonomske tenzije isprepletene sa verskim dinamikama. Ruska pravoslavna crkva, kroz svoje delovanje u Africi, pokušava da odgovori na potrebe vernika i sveštenstva koji traže duhovno vođstvo i autentičnu crkvenu tradiciju, ali i da se suprotstavi izazovima koje donose raskoli i pritisci na globalnom nivou.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.
Pravoslavni vernici danas slave Rođenje Gospoda Isusa Hrista - Božić po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sabor Svetog Jovana Krstitelja. Katolici proslavljaju Svetog Rajmunda Penjafortskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve primio je mitropolita losanđeloskog Serapiona Koptske pravoslavne crkve, istakavši značaj zajedničkih molitava, razmena mladih i teoloških susreta, dok su dve Crkve razgovarale i o situaciji u Ukrajini.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
U iskrenom duhu pravoslavnog jedinstva, patrijarh srpski uputio je srdačne želje poglavaru Ruske Crkve, podsećajući na duboku povezanost dva naroda i nedavnu posetu svetinjama Moskve.
U besedi za praznik Hristovog Rođenja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi od prestola slave do vitlejemske pećine, pokazujući kako tišina Božića govori o Božijoj ljubavi prema čoveku više nego ijedna reč.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Posle svečanog večernjeg bogosluženja sa petohlebnicom u crkvi Svetog Marka, arhimandrit Vasilije osveštao je badnjake pred vernicima, a molitva koja je tom prilikom uzdignuta sabrala je u sebi sećanje na raj, krst i početak spasenja.
Praznik Rođenja Hristovog, koji Srpska pravoslavna crkva obeležava 7. januara, ne govori o sili i sjaju, već o tišini, smirenju i nadi koja već dva milenijuma iznova ispituje čoveka i njegov odnos prema Bogu i drugima.
Osvrćući se na Pravednog Josifa, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas u svojoj besedi za 31. utorak po Duhovima podseća kako vera i poslušnost Bogu oblikuju život i donose proslavu onima koji ga slede, čak i u najmračnijim trenucima.
Pravoslavno predanje i oci otkrivaju zašto ovaj dan nije samo uvod u slavlje, već duhovni ispit – i kako od njega zavisi da li će Rođenje Hristovo ostati običan datum ili lični susret.