Danas je započeo period uzdržanja i duhovnog uzdizanja kada vernici pravoslavne crkve tragaju za mirom. Sveštenik Novica Rakić podseća da post nije samo odricanje od hrane, već, pre svega, poziv na promenu životnog puta i usmerenje ka Hristu.
Velikogospojinski post je vreme u kojem vernici pravoslavne crkve traže dublji mir i duhovno osveženje. I dok se mnogi s pobožnošću upuštaju u ovaj period uzdržavanja, često se postavlja pitanje: kako pravilno postiti i šta zaista znači ovaj sveti period? Otac Novica Rakić, sveštenik pri Svetojovanskom hramu, naglašava da post nije samo odricanje od hrane, već, pre svega, poziv na promenu načina života i usmerenje ka Hristu.
- Ono što se od nas traži u toku posta je promena atmosfere, načina života, onoga što nas svakodnevno opterećuje. A to možemo jedino menjati svojim učestvovanjem u bogosluženjima, koja sama po sebi menjaju atmosferu i navike čoveka, pozivajući na pokajanje - ističe otac Novica Rakić.
SPC / Eparhija valjevska
Liturgija
Post je, kako kaže, vreme kada bi vernici trebalo da odbace sve loše osobine u međusobnim odnosima i u odnosu prema Bogu.
- Potrebno je da odbacimo sve one osobine koje su loše u našim međusobnim odnosima, a takođe i u odnosu prema Bogu. I da te osobine učinimo nepotrebnim za naš život, a da usvojimo vrednosti Carstva Božijega koje nam Hrist donosi i ostavlja kao zalog večnog života.
Sveštenik Rakić naglašava da je neophodno osloboditi se svakodnevnih strahova i prihvatiti mir i radost kao darove Božije.
- Potrebno je, pre svega, da se oslobodimo tih svakodnevnih strahova, da usvojimo mir Božiji kao način našeg života i da usvojimo radost Božiju koja nam je darovana i data, da njome živimo i da se njome odnosimo jedni prema drugima i prema samom Bogu - naglašava sveštenik Rakić, prenose BAP vesti.
Mnoge vernike zbunjuje pitanje ishrane tokom posta, ali otac Novica podseća da to nije suština posta.
- Odricanje od pojedinih namirnica nije suština posta i to nije nikakva dijeta. Šta simbolizuje činjenica da se mi odričemo nekog uživanja u hrani i da jedemo namirnice spremljene na vodi? Upravo kroz to manifestujemo našu slobodu od svega, pa i od određene hrane.
Shutterstock
Posna hrana
Posebno je važno, dodaje on, ne postati rob navika i užitaka.
- Vrlo često ćemo čuti od ljudi kako kažu da ne mogu bez ovoga ili bez onoga, čime svedoče svoje ropstvo određenoj namirnici ili određenim navikama, a pozvani smo upravo da budemo slobodni od svega, pa i od određene hrane.
Kafa, na primer, nije mrsna i može se konzumirati tokom posta, ali priznavanje da se bez nečega ne može govori o unutrašnjoj porobljenosti, smatra otac Novica.
- Stvoreni smo da budemo slobodni od svega, pa i od određene hrane ili navika koje nas sputavaju i čine robovima. Bog nas je pozvao da budemo slobodni i da se oslobodimo ropstva bilo kome i bilo čemu.
Cilj posta nije samo nominalno pridržavanje pravila, već usklađivanje života s Hristovim učenjem.
- Pozvani smo da, pre svega, budemo oslobođeni od svih ograničenja i da kao ljudi, uvek i svagda, sagledavamo život kroz prizmu Hrista, da on bude mera i da on bude način na koji se odnosimo jedni prema drugima.
Printscreen/YouTube/BAP Vesti
Otac Novica Rakić
Na kraju, sveštenik Novica podseća da istinski post znači promenu života i osobina, što je put ka svetosti.
- Ne samo tako što ćemo nominalno da kažemo uzimam ili ne uzimam ovu hranu ili ja postim, a ništa ne činim da taj svoj post usaglasim sa samim Hristom koji nam se nudi i koji nam se daje u svetoj liturgiji i kroz sva bogosluženja - zaključuje on.
Velikogospojinski post traje do 28. avgusta, kada se proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice. Ovaj post pruža priliku svim vernicima da se kroz telesno i duhovno uzdržavanje približe Bogu i oslobode svakodnevnih tereta.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Uoči Božićnog posta, koji počinje 28. novembra, podsećamo se svetiteljevih reči o važnosti uzdržanja, koje nije samo odricanje od telesnih užitaka, već i pročišćavanje misli, dela i tela kroz ljubav i milostinju.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.