Danas je započeo period uzdržanja i duhovnog uzdizanja kada vernici pravoslavne crkve tragaju za mirom. Sveštenik Novica Rakić podseća da post nije samo odricanje od hrane, već, pre svega, poziv na promenu životnog puta i usmerenje ka Hristu.
Velikogospojinski post je vreme u kojem vernici pravoslavne crkve traže dublji mir i duhovno osveženje. I dok se mnogi s pobožnošću upuštaju u ovaj period uzdržavanja, često se postavlja pitanje: kako pravilno postiti i šta zaista znači ovaj sveti period? Otac Novica Rakić, sveštenik pri Svetojovanskom hramu, naglašava da post nije samo odricanje od hrane, već, pre svega, poziv na promenu načina života i usmerenje ka Hristu.
- Ono što se od nas traži u toku posta je promena atmosfere, načina života, onoga što nas svakodnevno opterećuje. A to možemo jedino menjati svojim učestvovanjem u bogosluženjima, koja sama po sebi menjaju atmosferu i navike čoveka, pozivajući na pokajanje - ističe otac Novica Rakić.
SPC / Eparhija valjevska
Liturgija
Post je, kako kaže, vreme kada bi vernici trebalo da odbace sve loše osobine u međusobnim odnosima i u odnosu prema Bogu.
- Potrebno je da odbacimo sve one osobine koje su loše u našim međusobnim odnosima, a takođe i u odnosu prema Bogu. I da te osobine učinimo nepotrebnim za naš život, a da usvojimo vrednosti Carstva Božijega koje nam Hrist donosi i ostavlja kao zalog večnog života.
Sveštenik Rakić naglašava da je neophodno osloboditi se svakodnevnih strahova i prihvatiti mir i radost kao darove Božije.
- Potrebno je, pre svega, da se oslobodimo tih svakodnevnih strahova, da usvojimo mir Božiji kao način našeg života i da usvojimo radost Božiju koja nam je darovana i data, da njome živimo i da se njome odnosimo jedni prema drugima i prema samom Bogu - naglašava sveštenik Rakić, prenose BAP vesti.
Mnoge vernike zbunjuje pitanje ishrane tokom posta, ali otac Novica podseća da to nije suština posta.
- Odricanje od pojedinih namirnica nije suština posta i to nije nikakva dijeta. Šta simbolizuje činjenica da se mi odričemo nekog uživanja u hrani i da jedemo namirnice spremljene na vodi? Upravo kroz to manifestujemo našu slobodu od svega, pa i od određene hrane.
Shutterstock
Posna hrana
Posebno je važno, dodaje on, ne postati rob navika i užitaka.
- Vrlo često ćemo čuti od ljudi kako kažu da ne mogu bez ovoga ili bez onoga, čime svedoče svoje ropstvo određenoj namirnici ili određenim navikama, a pozvani smo upravo da budemo slobodni od svega, pa i od određene hrane.
Kafa, na primer, nije mrsna i može se konzumirati tokom posta, ali priznavanje da se bez nečega ne može govori o unutrašnjoj porobljenosti, smatra otac Novica.
- Stvoreni smo da budemo slobodni od svega, pa i od određene hrane ili navika koje nas sputavaju i čine robovima. Bog nas je pozvao da budemo slobodni i da se oslobodimo ropstva bilo kome i bilo čemu.
Cilj posta nije samo nominalno pridržavanje pravila, već usklađivanje života s Hristovim učenjem.
- Pozvani smo da, pre svega, budemo oslobođeni od svih ograničenja i da kao ljudi, uvek i svagda, sagledavamo život kroz prizmu Hrista, da on bude mera i da on bude način na koji se odnosimo jedni prema drugima.
Printscreen/YouTube/BAP Vesti
Otac Novica Rakić
Na kraju, sveštenik Novica podseća da istinski post znači promenu života i osobina, što je put ka svetosti.
- Ne samo tako što ćemo nominalno da kažemo uzimam ili ne uzimam ovu hranu ili ja postim, a ništa ne činim da taj svoj post usaglasim sa samim Hristom koji nam se nudi i koji nam se daje u svetoj liturgiji i kroz sva bogosluženja - zaključuje on.
Velikogospojinski post traje do 28. avgusta, kada se proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice. Ovaj post pruža priliku svim vernicima da se kroz telesno i duhovno uzdržavanje približe Bogu i oslobode svakodnevnih tereta.
Kako je nastala priča o navodnoj kontroli atlantske trgovine robljem, ko je godinama širi i zašto istoričari upozoravaju da ovakva tumačenja prošlosti vode pravo u ideološku zamku.
Žitije ove ugodnice Božje svedoči kako jedan lični izbor može da uzdrma porodicu, vlast i čitav grad, ostavljajući pitanje koje i danas boli: šta bismo mi učinili na njenom mestu?
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Uoči Božićnog posta, koji počinje 28. novembra, podsećamo se svetiteljevih reči o važnosti uzdržanja, koje nije samo odricanje od telesnih užitaka, već i pročišćavanje misli, dela i tela kroz ljubav i milostinju.
Uzdržanje je samo duhovni podvig koji vodi ka čistoći kroz molitvu, sećanje na Hristove patnje i borbu protiv zlih dela. Sreda nas podseća na Judinu izdaju, a petak na Hristovo raspeće.
Dok švajcarske vlasti nastavljaju istragu i proces identifikacije poginulih, patrijarh Rumunije je pozvao na molitvu, podsećajući na snagu hrišćanske vere u trenucima najveće boli.
Dok svakodnevno očekujemo najgore i trošimo snagu na ono što ne možemo da promenimo, jedna pouka iz pravoslavnog iskustva nemilosrdno postavlja pitanje: gde je nestalo poverenje?
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.