ŠTA JE JERES I KAKO NASTAJE: Sveti Ignjatije Brjančaninov otkriva zašto rasprava sa jereticima često može da bude opasna
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.
Danas je započeo period uzdržanja i duhovnog uzdizanja kada vernici pravoslavne crkve tragaju za mirom. Sveštenik Novica Rakić podseća da post nije samo odricanje od hrane, već, pre svega, poziv na promenu životnog puta i usmerenje ka Hristu.
Velikogospojinski post je vreme u kojem vernici pravoslavne crkve traže dublji mir i duhovno osveženje. I dok se mnogi s pobožnošću upuštaju u ovaj period uzdržavanja, često se postavlja pitanje: kako pravilno postiti i šta zaista znači ovaj sveti period? Otac Novica Rakić, sveštenik pri Svetojovanskom hramu, naglašava da post nije samo odricanje od hrane, već, pre svega, poziv na promenu načina života i usmerenje ka Hristu.
- Ono što se od nas traži u toku posta je promena atmosfere, načina života, onoga što nas svakodnevno opterećuje. A to možemo jedino menjati svojim učestvovanjem u bogosluženjima, koja sama po sebi menjaju atmosferu i navike čoveka, pozivajući na pokajanje - ističe otac Novica Rakić.
Post je, kako kaže, vreme kada bi vernici trebalo da odbace sve loše osobine u međusobnim odnosima i u odnosu prema Bogu.
- Potrebno je da odbacimo sve one osobine koje su loše u našim međusobnim odnosima, a takođe i u odnosu prema Bogu. I da te osobine učinimo nepotrebnim za naš život, a da usvojimo vrednosti Carstva Božijega koje nam Hrist donosi i ostavlja kao zalog večnog života.
Sveštenik Rakić naglašava da je neophodno osloboditi se svakodnevnih strahova i prihvatiti mir i radost kao darove Božije.
- Potrebno je, pre svega, da se oslobodimo tih svakodnevnih strahova, da usvojimo mir Božiji kao način našeg života i da usvojimo radost Božiju koja nam je darovana i data, da njome živimo i da se njome odnosimo jedni prema drugima i prema samom Bogu - naglašava sveštenik Rakić, prenose BAP vesti.
Mnoge vernike zbunjuje pitanje ishrane tokom posta, ali otac Novica podseća da to nije suština posta.
- Odricanje od pojedinih namirnica nije suština posta i to nije nikakva dijeta. Šta simbolizuje činjenica da se mi odričemo nekog uživanja u hrani i da jedemo namirnice spremljene na vodi? Upravo kroz to manifestujemo našu slobodu od svega, pa i od određene hrane.
Posebno je važno, dodaje on, ne postati rob navika i užitaka.
- Vrlo često ćemo čuti od ljudi kako kažu da ne mogu bez ovoga ili bez onoga, čime svedoče svoje ropstvo određenoj namirnici ili određenim navikama, a pozvani smo upravo da budemo slobodni od svega, pa i od određene hrane.
Kafa, na primer, nije mrsna i može se konzumirati tokom posta, ali priznavanje da se bez nečega ne može govori o unutrašnjoj porobljenosti, smatra otac Novica.
- Stvoreni smo da budemo slobodni od svega, pa i od određene hrane ili navika koje nas sputavaju i čine robovima. Bog nas je pozvao da budemo slobodni i da se oslobodimo ropstva bilo kome i bilo čemu.
Cilj posta nije samo nominalno pridržavanje pravila, već usklađivanje života s Hristovim učenjem.
- Pozvani smo da, pre svega, budemo oslobođeni od svih ograničenja i da kao ljudi, uvek i svagda, sagledavamo život kroz prizmu Hrista, da on bude mera i da on bude način na koji se odnosimo jedni prema drugima.
Na kraju, sveštenik Novica podseća da istinski post znači promenu života i osobina, što je put ka svetosti.
- Ne samo tako što ćemo nominalno da kažemo uzimam ili ne uzimam ovu hranu ili ja postim, a ništa ne činim da taj svoj post usaglasim sa samim Hristom koji nam se nudi i koji nam se daje u svetoj liturgiji i kroz sva bogosluženja - zaključuje on.
Velikogospojinski post traje do 28. avgusta, kada se proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice. Ovaj post pruža priliku svim vernicima da se kroz telesno i duhovno uzdržavanje približe Bogu i oslobode svakodnevnih tereta.



Uoči Božićnog posta, koji počinje 28. novembra, podsećamo se svetiteljevih reči o važnosti uzdržanja, koje nije samo odricanje od telesnih užitaka, već i pročišćavanje misli, dela i tela kroz ljubav i milostinju.
Probajte čorbu od karfiola po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Molebnu molitvu Bogomajci i duhovno se nadahnite poukom Svetog Amfilohija Makrisa.
Probajte paprikaš od svežih pečurki po receptu iz knjige „Ko posti, dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić, pročitajte Treću pokajnu molitvu Majci Božjoj i duhovno se nadahnite poukom Svetog Josifa Isihaste.
Probajte varivo od zrelog boba po receptu iz „Srbskog kuvara“ jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za nedelju i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Ruski svetitelj objašnjava zašto se zablude ne prevazilaze podsmehom i osudom, već smirenjem, ljubavlju, trpljenjem i molitvom.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.
Posle više od godinu dana pripreme, molitve i proučavanja vere, članovi porodice krstili su se tokom liturgije.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Useljenje u novi životni prostor u kojem su ostale ikone prethodnih vlasnika može da otvori brojna pitanja, posebno ako se zna da su u njemu ranije živeli ljudi lošeg morala.
U besedi za četvrtak 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovo svedočanstvo o zajedničkom bogatstvu Oca i Sina i podseća da Božji darovi prevazilaze sve što ljudski um može da zamisli.
Pouka velikog svetitelja usmerava pažnju na slobodu izbora, ličnu odgovornost i mogućnost povratka Gospodu čak i posle pada.