ON JE BIO NAJPROGONJENIJI SVETITELJ U ISTORIJI HRIŠĆANSTVA! Sutra slavimo Prenos moštiju Svetog Atanasija Velikog!
Bio je prinuđen da se od gonitelja krije čak i u bunaru, u grobu, po privatnim kućama, pustinjama.
Sveti Teofan Zatvornik nas devetog ponedeljka posle Pedesetnice u svojoj knjizi podseća da na putu ka Carstvu nebeskom, poput dece, treba da težimo veri, ljubavi i poslušnosti, ali pre svega krotkosti i poniznosti.
Ako se ne obratite i ne budete kao deca, nećete ući u Carstvo nebesko (Mt.13,3). Ustrojstvo detinjeg srca je obrazac. Deca su, sve dok se u njima ne razotkriju egoistička stremljenja – primer za podražavanje.
Šta vidimo kod dece? Punu veru koja ne rasuđuje, besprekorno poslušanje, iskrenu ljubav, bezbrižnost i mir pod krovom roditelja, živost i svežinu života, pokretnost sa željom za učenjem i usavršavanjem.
Ipak, Spasitelj posebno naglašava jedno njihovo svojstvo – smirenje: Koji se ponizi kao dete ovo, onaj je najveći u Carstvu nebeskom (Mt.18,4). Jer, ko ima smirenje, može imati i ostale vrline. Ono se javlja u savršenom obliku pošto su druge vrline već rascvetane u srcu i približavaju se zrelosti. Ono je njihov venac i pokrov. To je tajna duhovnog života u Hristu Isusu Gospodu našem.
Što je ko viši, to je smireniji, jer jasnije i opipljivije vidi da se ne trudi i ne uspeva on, nego blagodat koja je u njemu. To je mera rasta punote Hristove. Jer, u Hristu Isusu je veliko što je unizio sebe i bio poslušan do smrti.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
U sredu sedme sedmice po Vaskrsu čitamo važnu pouku jednog od najdubljih duhovnih učitelja pravoslavlja — o tamnoj noći duše, dolasku Gospoda i prepoznavanju Hrista u sopstvenom stradanju
U utorak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj u svom dubokom razmišljanju raskrinkava zablude savremenog čoveka koji traži istinu svuda, osim tamo gde mu je ona zaista data – u Bogu.
Za ponedeljak sedme sedmice po Vaskrsu, veliki ruski svetitelj i duhovni učitelj otkriva duboku istinu: Gospod je vinova loza, mi smo izdanci – a jedino život u Hristu rađa plodove koji vode spasenju.
Mladenović je prepešačio put od Gračanice do manastira Ostrog, a njegov dolazak nije kraj hodočašća, već početak nove borbe za život male Jane Tirkajlo i poziv koji ne ostavlja ravnodušnim nijedno srce.
Crkva uči da strah nije dat čoveku da ga porazi, već da kroz njega nauči da se još više približi Bogu.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Svetitelj objašnjava zašto se čovek i nakon izgovorenog praštanja vraća u vrtlog samoprekora i kako se iz tog začaranog kruga izlazi ka miru koji ne traži novo suđenje sebi.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Galeriji SANU od 15. maja do 19. jula biće prikazan Karejski tipik, uz ikone, relikvije i umetnička dela koja osvetljavaju duhovni i istorijski trag Svetog Save kroz osam vekova srpske istorije.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeremiju po starom i Svetog mučenika Isidora po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Spasovo (Spasovdan), dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.