ZAŠTO UVEK TREBA DA SE POMIRIMO - I S BOGOM I S LJUDIMA: Starac Tadej otkriva kako se rasterećuje nervni sistem i prekida lanac nesreća
Duhovnici vekovima upozoravaju da čovek ne može imati istinski mir ukoliko u sebi nosi nemir prema drugima.
Sveti Teofan Zatvornik nas devetog ponedeljka posle Pedesetnice u svojoj knjizi podseća da na putu ka Carstvu nebeskom, poput dece, treba da težimo veri, ljubavi i poslušnosti, ali pre svega krotkosti i poniznosti.
Ako se ne obratite i ne budete kao deca, nećete ući u Carstvo nebesko (Mt.13,3). Ustrojstvo detinjeg srca je obrazac. Deca su, sve dok se u njima ne razotkriju egoistička stremljenja – primer za podražavanje.
Šta vidimo kod dece? Punu veru koja ne rasuđuje, besprekorno poslušanje, iskrenu ljubav, bezbrižnost i mir pod krovom roditelja, živost i svežinu života, pokretnost sa željom za učenjem i usavršavanjem.
Ipak, Spasitelj posebno naglašava jedno njihovo svojstvo – smirenje: Koji se ponizi kao dete ovo, onaj je najveći u Carstvu nebeskom (Mt.18,4). Jer, ko ima smirenje, može imati i ostale vrline. Ono se javlja u savršenom obliku pošto su druge vrline već rascvetane u srcu i približavaju se zrelosti. Ono je njihov venac i pokrov. To je tajna duhovnog života u Hristu Isusu Gospodu našem.
Što je ko viši, to je smireniji, jer jasnije i opipljivije vidi da se ne trudi i ne uspeva on, nego blagodat koja je u njemu. To je mera rasta punote Hristove. Jer, u Hristu Isusu je veliko što je unizio sebe i bio poslušan do smrti.
Za sredu pete sedmice po Vaskrsu ruski svetitelj u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini piše o odgovornosti sveštenstva, duhovnoj gladi naroda i tišini koja ne sme postati pravilo
U sredu sedme sedmice po Vaskrsu čitamo važnu pouku jednog od najdubljih duhovnih učitelja pravoslavlja — o tamnoj noći duše, dolasku Gospoda i prepoznavanju Hrista u sopstvenom stradanju
U utorak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj u svom dubokom razmišljanju raskrinkava zablude savremenog čoveka koji traži istinu svuda, osim tamo gde mu je ona zaista data – u Bogu.
Za ponedeljak sedme sedmice po Vaskrsu, veliki ruski svetitelj i duhovni učitelj otkriva duboku istinu: Gospod je vinova loza, mi smo izdanci – a jedino život u Hristu rađa plodove koji vode spasenju.
Duhovnici vekovima upozoravaju da čovek ne može imati istinski mir ukoliko u sebi nosi nemir prema drugima.
Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
U besedi za subotu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da se istorija ponavlja kada se zaborave upozorenja.
Protojerej Andrej Tkačov ukazuje na opasnost koja tiho oblikuje naše misli i odlučuje o sudbini duše.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Sveštenik ističe da duhovno srodstvo ne trpi zamene, uzvraćanja ni porodične kompromise, već traži odgovornost pred Bogom i trajnost odnosa.
Brzo, jednostavno i hranljivo – recept koji svaki post pretvara u pravu porodičnu radost.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.