EVO GDE ĆE DOČEKATI SVOJE RODITELJE I KAKO! Starac Pajsije o sudbini prerano upokojene dece!
Smrt deteta ruši prirodni poredak stvari - roditelji su stvoreni da isprate svoju decu u život, a ne u smrt.
Dok protivnici vere osporavaju postojanje Božijeg promišljanja, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za devetu subotu posle Pedesetnice ističe da je Božiji promisao prisutan u svakom trenutku, kao domaćin u domu, spreman da štedro obdari verujuće ljude kada god je to potrebno
I po drugi put je Gospod čudesnim nasićenjem zbrinuo narod koji ga je pratio kako bi pokazao da je uvek spreman da štedro obdari verujuće ljude. On je to mogao da čini i svaki put, ali nije hteo da ne bi odvikavao od običnog načina života, koji je sam zaveo, utvrdio i podržavao.
Takav je i opšti Božiji promisao. Glavno, sveobuhvatno delo promišljanja učinjeno je u početku pri stvaranju svih stvari. Uredivši sve i pustivši u tok, Bog se ničim nije vezao, već je svojoj slobodi ostavio da, kada je nužno, ukazuje izuzetnu pomoć.
On dela kao domaćin u domu, zavodeći poredak i podržavajući ga, ne vezujući se njime. On se prema njemu odnosi sa vlašću, sa domaćinskim nahođenjem.
Protivnici vere ne shvataju Božiji promisao. Oni u svojim mislima proširuju njegove granice, da bi zatim, pošto ne vide na delu ostvarivanje svojih pretpostavki, odbacili njegovo postojanje. Promisla koji oni hoće zaista nema, ali nesumnjivo postoji onaj koga je uspostavio sam Gospod Bog.
Reči svetog ruskog podvižnika za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu podsećaju da nas Hristos nije samo podigao iz greha, već nas je pozvao u neizrecivu zajednicu sa samim Bogom.
Upouci za četvrtak sedme sedmice po Vaskrsu, ruski svetitelj nas podseća na Hristovo obećanje koje ne vara, ali i razotkriva zašto ga ne doživljavamo: „Savest nam ne daje da očekujemo bilo kakvu milost.“
Sveti Teofan Zatvornik u ponedeljak pete sedmice po Vaskrsu otkriva duhovni razlog neverovanja – ne samo tadašnjih Judejaca, već i savremenog čoveka. Njegove reči deluju kao ogoljeno ogledalo današnjice.
U četvrtak četvrte sedmice po Vaskrsu, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini poziva vernike da se ne boje razlikovati svetlost od tame – jer onaj ko odvaja od Hrista, odvaja od istine, života i spasenja.
Smrt deteta ruši prirodni poredak stvari - roditelji su stvoreni da isprate svoju decu u život, a ne u smrt.
Srce, u pravoslavnom shvatanju, nije samo sedište emocija, već središte cele ličnosti.
Suština ove prakse nije zabrana radi zabrane, već očuvanje smisla posta.
U besedi za 28. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski bavi se neočekivanim pitanjem: ako svet ima početak, gde je kraj čovekove čežnje i zašto ona ne pripada prolaznosti.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Avakuma po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog sveštenomučenika Elevterija. Katolici slave Svete drinske mučenice, Jevreji obeležavaju drugi dan Hanuke, a u islamu, je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.