NE VODE GREHOVI ČOVEKA U VEČNE MUKE, NEGO OVO: Sveti Tihon je isticao da je ljudski grešiti, a u pakao se ide zbog demonskih navika
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
U svojoj dubokoj misli, Sveti Teofan Zatvornik nas, 10. petka posle Pedesetnice, podseća na reči Gospoda da u budućem životu nema ni ženidbe ni udadbe. On naglašava da rad za ovaj svet ne treba zanemariti, ali da je od presudne važnosti da glavna briga bude priprema za večno blaženstvo.
Gospod je rekao da u budućem životu nema ni ženidbe ni udadbe (Mt.22,30), tj. da će se naši zemaljski odnosi i poreci zemaljskog života izgubiti. Ni nauke, ni umetnosti, ni vlasti, niti ičega sličnog tamo neće biti. Nego šta? Biće Bog sve u svima.
A kako je Bog duh, kako se sa duhom sjedinjuje i duhom dejstvuje – sav život tamo će biti neprekidan tok duhovnih pokreta. Odatle sleduje jedan zaključak – s obzirom na to da je budući život naš cilj, a sadašnji samo priprema za njega, onaj ko sve vreme života posvećuje samo na ono što je korisno jedino za ovaj život – ide protiv svog naznačenja i sebi u budućem životu priprema gorak, pregorak udeo.
Ne radi se o tome da odmah sve treba napustiti, nego o tome da, radeći koliko je potrebno za ovaj život, glavnu brigu obraćamo na pripremanje za budući život, starajući se pri tome, koliko je moguće, da se i grubi zemaljski rad obrati u sredstvo za taj cilj.
U delu svoje knjige za 11. utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da je ispravno ponašanje u javnosti, bez prave unutrašnje čistote, tek maska koja prikriva duhovnu prazninu.
Sveti Teofan Zatvornik nas 10. subote posle Pedesetnice u svojoj knjizi podseća da hrišćanstvo nije samo skup pravila i poredaka, već put unutrašnjeg preobražaja. Jesmo li istinski hrišćani u duhu ili samo po imenu?
Pobožnost u hramu ne počinje ulaskom kroz vrata, već se rađa u svakodnevnom životu. Sveti Teofan Zatvornik nas devetog petka posle Pedesetnice podseća da su naše misli i ponašanje u svetinjama odraz celokupnog života, te nas poziva da se u svakodnevnom životu pripremimo za dostojno prebivanje pred licem Božijim.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi devete srede posle Pedesetnice podseća nas na priču o radnicima u vinogradu, u kojoj i oni koji su radili samo jedan čas su jednako nagrađeni. Poziv na duhovni preporod i pokajanje stiže uvek na vreme, bez obzira na godine, jer Gospod milostivo prima svakog ko mu se sa skrušenošću obrati.
Ruski svetitelj je objasnio kako mala slabost čoveka može koštati spasenja.
Izraelske vlasti odobrile su prisustvo vernika - prvi put posle napetih dana i dramatičnih događaja iznad Starog grada Jerusalima.
Tradicija farbanja i ukrašavanja jaja prenosi se generacijama i spaja porodice u zajedničkom ritualu.
Većina vernog naroda misli da zna kako se ponašati, ali tokom velikih praznika, poput Vaskrsa, iznenadi ih koliko detalja propuštaju - od ulaska u hram do pričešća i blagoslova.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Tradicija farbanja i ukrašavanja jaja prenosi se generacijama i spaja porodice u zajedničkom ritualu.
Većina vernog naroda misli da zna kako se ponašati, ali tokom velikih praznika, poput Vaskrsa, iznenadi ih koliko detalja propuštaju - od ulaska u hram do pričešća i blagoslova.
Kombinacija pasulja i brokolija, začinjena domaćim aromama, hrani telo i podseća na recepte na kojima su odrasle generacije na našim prostorima.