TRI TAJNE ŽIVOTA KOJE MNOGI OTKRIJU TEK KADA JE KASNO: Jednostavna pravila za one koji traže mir i smisao u svakodnevici
Ajeti 63:9-11 podsećaju da pravi uspeh leži u odgovornosti, delu i ravnoteži između materijalnog i duhovnog.
Na svečanom otvaranju ove međunarodne izložbe u Galeriji Kolarčeve Zadužbine predstavljeni su radovi vrhunskih umetnika iz Srbije, regiona i Rumunije, dok su radionice uživo omogućile posetiocima da svedoče nastanku svetih ikona i tako se upuste u fascinantni svet crkvenog stvaralaštva.
Pod svodom Galerije Kolarčeve zadužbine, 27. avgusta 2024. godine, započelo je slavlje crkvene umetnosti – izložba Portret na ikoni 2024, koje će trajati do 9. septembra. U galerijskom prostoru ovog centra kulture, umetnosti i stvaralaštva, publika je imala priliku da doživi susret sa 73 odabrana rada, plodova ruku 60 autora iz Srbije, regiona, ali i iz Rumunije.
Ovogodišnja izložba, koja se održava po peti put, prvi put je zadobila međunarodni karakter, okupljajući umetnike čiji radovi, prožeti svetlom božanske inspiracije, spajaju ono staro i ono novo, tradiciju i savremenost. Umetnici su uneli u svoja dela snagu vizantijskih koncepcija, one koje su utkane u tkivo srpske duše, pružajući neprekinut most između prošlosti i sadašnjosti.
Jedan od ključnih trenutaka izložbe bile su radionice, otvorene za javnost, gde su prisutni mogli da prate stvaranje ikona na licu mesta, posmatrajući kako se pod pažljivim rukama stvaralaca rađa slika Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg.
Učestvovali su mnogi, ali su posebno svetlili profesor dr Todor Mitrović, episkop novobrdski Ilarion, te mladi i talentovani master slikar-kozervator Luka Novaković, koji u svojoj umetničkoj viziji spaja ono prošlo sa modernim. Njihove ikone, stvorene u duhu prastare tradicije, ali sa izražajem savremenog umetničkog jezika, bile su simbolično izložene na štafelajima na kojima su i nastale.
U trenucima kada digitalno doba neumoljivo korača napred, postavlja se pitanje mesta ikone u savremenom svetu. Luka Novaković, jedan od istaknutih učesnika izložbe, mudro primećuje:
- Ikona je tokom svog razvojnog puta prolazila kroz mnoge stilske promene. Isto kao i nekad, ona danas dobija svoj izraz koji se temelji i na sintezi starih stilova, uz to koristeći se savremenim likovnim sredstvima, kako bi njen likovni jezik bio bliži čoveku današnjice. Na ovaj način ono što je staro i ono novo u ikoni se čini savremenim, tj. vanvremenim.
Upravo ovakva nadahnuća i stvaralački napori doprineli su da izložba Portret na ikoni zauzme posebno mesto na kulturnoj mapi Srbije i šire. Ovogodišnji radovi, pažljivo odabrani od strane uglednog umetničkog saveta, predstavljaju vrhunske domete savremenog ikonopisanja, pri čemu su najistaknutiji autori i nagrađeni: Bojana Vujić za svoj mozaik, kao i Đorđe Savić i bračni par Dimitrijević za ikone koje slave svetitelje i njihovu božansku misiju.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Izložba Portret na ikoni ostaje svetionik u čudnim vodama savremene umetnosti, podsećajući nas da je crkvena umetnost neraskidivo povezana sa našom svakodnevicom. Ona nas, kako bi rekao Novaković, podseća da su ikone, i one drevne, ali i one novonastale, podjednako savremene, čuvajući svoju tradiciju, a ipak otvarajući vrata budućnosti.
Podrška izložbi koju su pružili Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, kao i Kabinet njegove svetosti Patrijarha srpskog Porfirija, svedoči o njenom značaju i važnosti u očuvanju kulturnog i duhovnog blaga našeg naroda. Kroz ovu izložbu, Beograd nastavlja da neguje svetlost vere i umetnosti, koja nas sve povezuje i vodi ka božanskom.


Uz blagoslov patrijarha Porfirija u Kolarčevoj zadužbini otvara se međunarodna izložba “Svetlost Logosa” pod okriljem Uneska – 125 ikona iz 12 zemalja.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
U Galeriji Kolarčeve zadužbine prikazano 125 ikona 97 autora iz sveta, pod okrinjem UNESCO.
Primer svetitelja pokazuje da strpljiva molitva i nepokolebljiva nada nisu samo duhovne prakse, već put ka isceljenju, unutrašnjem miru i obnovi vere u teškim trenucima.
Protojerej Vladimir Dolgih objašnjava da se iza karata, zvezda i proročanstava krije duhovna opasnost koja čoveka vodi dalje nego što misli.
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik.
Patnja, koliko god teška bila, nije kraj, već prolaz ka nečemu višem.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Vlada Srbije proglasila Jefimijinu "Pohvalu" kulturnim dobrom od izuzetnog značaja, čime je vekovni vez pokrov za mošti kneza Lazara iz crkvene tišine prešao u samo središte pažnje cele nacije.
Jednostavna, očaravajuća poslastica iz knjige Ko posto dušu gosti koja osvežava dušu i donosi mir manastirske kuhinje.
Ispovest oslobađa čoveka od greha za koji se iskreno kaje, ali mnogi i dalje nastavljaju da ga ponavljaju.