Na svečanom otvaranju ove međunarodne izložbe u Galeriji Kolarčeve Zadužbine predstavljeni su radovi vrhunskih umetnika iz Srbije, regiona i Rumunije, dok su radionice uživo omogućile posetiocima da svedoče nastanku svetih ikona i tako se upuste u fascinantni svet crkvenog stvaralaštva.
Pod svodom Galerije Kolarčeve zadužbine, 27. avgusta 2024. godine, započelo je slavlje crkvene umetnosti – izložba Portret na ikoni 2024, koje će trajati do 9. septembra. U galerijskom prostoru ovog centra kulture, umetnosti i stvaralaštva, publika je imala priliku da doživi susret sa 73 odabrana rada, plodova ruku 60 autora iz Srbije, regiona, ali i iz Rumunije.
Ovogodišnja izložba, koja se održava po peti put, prvi put je zadobila međunarodni karakter, okupljajući umetnike čiji radovi, prožeti svetlom božanske inspiracije, spajaju ono staro i ono novo, tradiciju i savremenost. Umetnici su uneli u svoja dela snagu vizantijskih koncepcija, one koje su utkane u tkivo srpske duše, pružajući neprekinut most između prošlosti i sadašnjosti.
Foto: Nemanja Boškov
Radionica u Galeriji Kolarčevoj zadužbini
Jedan od ključnih trenutaka izložbe bile su radionice, otvorene za javnost, gde su prisutni mogli da prate stvaranje ikona na licu mesta, posmatrajući kako se pod pažljivim rukama stvaralaca rađa slika Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg.
Učestvovali su mnogi, ali su posebno svetlili profesor dr Todor Mitrović, episkop novobrdski Ilarion, te mladi i talentovani master slikar-kozervator Luka Novaković, koji u svojoj umetničkoj viziji spaja ono prošlo sa modernim. Njihove ikone, stvorene u duhu prastare tradicije, ali sa izražajem savremenog umetničkog jezika, bile su simbolično izložene na štafelajima na kojima su i nastale.
Gordana Tadić
Vladika Ilarion i master slikar-konzervator Luka Novaković
U trenucima kada digitalno doba neumoljivo korača napred, postavlja se pitanje mesta ikone u savremenom svetu. Luka Novaković, jedan od istaknutih učesnika izložbe, mudro primećuje:
- Ikona je tokom svog razvojnog puta prolazila kroz mnoge stilske promene. Isto kao i nekad, ona danas dobija svoj izraz koji se temelji i na sintezi starih stilova, uz to koristeći se savremenim likovnim sredstvima, kako bi njen likovni jezik bio bliži čoveku današnjice. Na ovaj način ono što je staro i ono novo u ikoni se čini savremenim, tj. vanvremenim.
Upravo ovakva nadahnuća i stvaralački napori doprineli su da izložba Portret na ikoni zauzme posebno mesto na kulturnoj mapi Srbije i šire. Ovogodišnji radovi, pažljivo odabrani od strane uglednog umetničkog saveta, predstavljaju vrhunske domete savremenog ikonopisanja, pri čemu su najistaknutiji autori i nagrađeni: Bojana Vujić za svoj mozaik, kao i Đorđe Savić i bračni par Dimitrijević za ikone koje slave svetitelje i njihovu božansku misiju.
Izložba Portret na ikoni ostaje svetionik u čudnim vodama savremene umetnosti, podsećajući nas da je crkvena umetnost neraskidivo povezana sa našom svakodnevicom. Ona nas, kako bi rekao Novaković, podseća da su ikone, i one drevne, ali i one novonastale, podjednako savremene, čuvajući svoju tradiciju, a ipak otvarajući vrata budućnosti.
Podrška izložbi koju su pružili Zadužbina Ilije Milosavljevića Kolarca, kao i Kabinet njegove svetosti Patrijarha srpskog Porfirija, svedoči o njenom značaju i važnosti u očuvanju kulturnog i duhovnog blaga našeg naroda. Kroz ovu izložbu, Beograd nastavlja da neguje svetlost vere i umetnosti, koja nas sve povezuje i vodi ka božanskom.
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija u Kolarčevoj zadužbini otvara se međunarodna izložba “Svetlost Logosa” pod okriljem Uneska – 125 ikona iz 12 zemalja.
U pravoslavnoj ikonografiji može se susresti neobičan prikaz Jovana Krstitelja s krilima i… sopstvenom odsečenom glavom u rukama. Šta znači ova neobična predstava i koju poruku nosi za vernike?
Fotografije građanske ceremonije sklapanja istopolnog partnerstva ispred pravoslavne svetinje otvorila je pitanja o statusu manastira, njegovoj komercijalnoj upotrebi i odnosu verske tradicije i turističkog biznisa na Kipru.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.