KADA OSETITE NAPETOST KOJA JE NEIZDRŽIVA – TREBA URADITI OVO: Sveti Makarije Optinski objašnjava zašto većina napravi istu grešku
Pouka optinskog svetitelja otvara pitanje koje svi izbegavamo: bežimo li od problema ili od sebe.
Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi, 11. četvrtka po Pedesetnici, podseća da trpljenje donosi plod samo ako je usmereno na Gospodnji put. Dok đavo trpljenje na putu dobra prikazuje kao neizdrživo, onaj ko služi strastima misli da mu je lako.
Ali ko do kraja pretpi, taj će biti spasen (Mt.24,13). Ne spasava se, međutim, svako ko trpi, nego samo onaj ko trpi na putu Gospodnjem. Mi ovaj život i imamo da bismo trpeli. Svako nešto trpi i to trpi do samog kraja. Trpljenje, pak, ne prinosi korist ukoliko se ne vrši radi Gospoda i njegovog Jevanđelja.
Stoga stupi na put vere i jevanđelskih zapovesti. Tada će se povodi ka trpljenju umnožiti, ali će od toga časa početi da se pletu venci. Dotle prazno, trpljenje će postati plodonosno. Kakvom slepoćom nas okružuje đavo kad nam teškim i nesnosnim predstavlja samo ono trpljenje koje se sreće na putu dobra.
Ono, pak, koje nalaže na one koji služe strastima, on prikazuje kao lako i udobnije za nošenje od onog koje nose oni koji se bore sa strastima i protive mu se. Mi slepi to ne vidimo… Trudimo se, trpimo i dolazimo do krajnjih granica svojih sila i sve – neprijatelja radi, a na svoju pogibao.
U svojoj knjizi za 21. utorak po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik osvetljava značaj učešća u propovedi, naglašavajući ulogu onih koji, iako ne propovedaju, svojim trudom podržavaju širenje Božije reči.
Sveti Teofan Zatvornik nas 10. subote posle Pedesetnice u svojoj knjizi podseća da hrišćanstvo nije samo skup pravila i poredaka, već put unutrašnjeg preobražaja. Jesmo li istinski hrišćani u duhu ili samo po imenu?
Osme subote posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi osvetljava tajne duhovnog obogaćivanja i naglašava kako srce, kao riznica dobara, treba biti očišćeno od neprirodnog zla, kako bi se u njemu zadržalo samo zlato - dobra.
U svojoj knjizi za šesti ponedeljak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik govori o glavnom razlogu zbog kojeg mnogi ne mogu da se uzdignu iznad svakodnevnih briga i dosegnu duhovne visine.
Pouka optinskog svetitelja otvara pitanje koje svi izbegavamo: bežimo li od problema ili od sebe.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Molitva nije rezervisana samo za teška vremena.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
U besedi za 26. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako jedinstvo vernih pretvara običnu molitvu u neizbrisiv hvalospev Bogu.