PREVEO I ŽENU U HRIŠĆANSTVO I DO SMRTI ŽIVELI KAO BRAT I SESTRA! Sutra su Sveti mučenici Hrisant i Darija i drugi s njima!
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Sveti Teofan Zatvornik nas 13. utorka po Pedesetnici podseća da svaki vernik nosi tu istu odgovornost. Pozvan je da sledi Hrista, da se trudi nad sobom, da isceljuje svoje duhovne rane, suzbija grehovne navike i pomaže bližnjima, čineći time prvi korak ka putu spasenja.
Gospod je izabrao apostole da budu s njim i da ih šalje da propovedaju i da imaju vlast isceljivati bolesti i isterivati demone (Mk.3,14-15). I svaki hrišćanin je izabran da čini slična dela: da bude sa Gospodom, sećajući se Njega i Njegove svudaprisutnosti, da propoveda i ispunjava Njegove zapovesti i da je spreman da ispoveda svoju veru u Njega.
Takvo ispovedanje će za slušaoce u krugu u kome se vrši biti gromka propoved. Svaki hrišćanin ima vlast da isceljuje bolesti, premda ne tuđe, nego svoje, i ne telesne, nego duševne – grehe i grehovne navike. On ima vlast da izgoni demone, odbijajući zle pomisli koje oni seju i gaseći strasne pobude koje oni raspaljuju.
Čini tako i bićeš apostol i ispunitelj onoga na šta te je Gospod izabrao, delatnik svoga poslanstva. Ako uspeš najpre u svemu tome, Gospod će te možda pozvati i na posebno poslanstvo – da spasavaš druge, budući da si sam pošao putem spasenja, i da pomažeš iskušavanima, pošto si sam prošao sva iskušenja i stekao opit u dobru i zlu.
Tvoj posao je da se trudiš nad sobom – na to si već izabran. Ostalo je u rukama Božijim. Onaj ko se smiri, biće uzvišen.
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik u utorak treće sedmice po Vaskrsu ukazuje da vera koja se oslanja na ljudsku pamet, a ne na Božiju istinu, vodi u jeres, obmanu i propast – i pojedinca i zajednice.
Smirenje, krotost, pravdoljubivost i čisto srce – osobine koje vode u večnu blaženost. „Ako želiš raj, budi takav“, poručuje svetitelj u svojoj pouci za nedelju četvrte sedmice Velikog posta.
U svojoj knjizi za 33. nedelju po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik razmatra duboko značenje smirenja u molitvi, podsećajući nas na važnost prihvatanja vlastite nedostojnosti pred Bogom i upozoravajući na opasnosti farisejskog duha.
Plamen sveće podseća na svetlost Hristovu koja obasjava čovekov put, ali i na unutrašnju težnju svakog čoveka da se očisti, uzdigne i približi Bogu.
Kakvi ćemo postati, zavisi isključivo od okruženja u kojem smo odrasli odnosno od porodice.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
U besedi za utorak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi kroz trenutak Getsimanije u kojem Isus bira stradanje umesto odbrane, otkrivajući veličinu ljubavi i milosti Božje.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
Jedna činija, buket bosiljka i svetlost sveće – jednostavne stvari otkrivaju duboku duhovnu snagu koju donosi vaskršnja vodica.