PRAVILA PETROVSKOG POSTA: Recept dana, molitva i pouka Svetih Otaca za SREDU, 24. dan posta
Probajte kašu od heljde po receptu iz Hilandara, pročitajte Molitvu po završetku rada i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Maksima Ispovednika.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za 13. sredu po Pedesetnici govori o unutrašnjem raskolu u čoveku između greha i dobra i ističe da se carstvo greha i tame raspada kada Božija blagodat oslobodi zarobljeni deo duha.
Ako se carstvo samo po sebi razdeli, to carstvo ne može opstati (Mk. 3,24). Sve dok u našoj unutrašnjosti vlada grehovna jednomislenost lukavstva, u nama je snažno carstvo tame i greha. Međutim, kada blagodat Božija privuče zarobljeni deo duha, oslobodivši ga od porobljenosti, dolazi do unutrašnjeg razdeljenja: greh je na jednoj strani, a dobro na drugoj.
Čim se čovek svešću i slobodom veže za dobro (što je posledica probuđenja), greh gubi svaku potporu i počinje da se razara. Postojanost u preduzetoj dobroj nameri i trpljenje u naporima sasvim razaraju greh i istrebljuju ga.
Unutra započinje carstvo dobra i traje dok se ponovo ne prokrade neka zla pomisao koja, privukavši volju, ponovo proizvodi razdeljenje. Ako začetoj grehovnoj pobudi daš mesta, sjediniš se s njom i sprovedeš je u delo – dobro će opet početi da slabi, a zlo da raste, sve dok ga sasvim ne istrebi. To je gotovo neprekidna istorija unutrašnjeg života kod onih koji su malodušni i nemaju postojanu narav.
Veliki duhovnik Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, u četvrtak siropusne sedmice, piše o ljudima koji se gordo izdvajaju iz zajednice, govore nadmeno i slede svoje strasti – i kakva ih sudbina čeka.
Jedan od najdubljih pravoslavnih mislilaca, u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ daje odgovor na pitanje kako živeti u svetu punom nepravde, mržnje i zlobe – i ostati miran, pa čak i srećan.
Šta znači gledati čistim očima i zašto ruski svetitelj poručuje da „pogled nije greh, ako srce ostane čisto“? Duboko i lekovito tumačenje Gospodnjih reči iz Jevanđelja po Mateju, za četvrtak prve nedelje po Duhovima.
Snažna poruka ruskog sveca za sredu prve nedelje po Duhovima otkriva da samo istinsko sjedinjenje vere, srca i dela vodi ka spasenju – a ne puko znanje ili spoljašnja ispravnost.
Probajte kašu od heljde po receptu iz Hilandara, pročitajte Molitvu po završetku rada i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Maksima Ispovednika.
Pouka svetogorskog podviznika otkriva zašto nije svaki bol štetan i kako razlikovati tugu koja udaljava od Boga od one koja vodi ka pokajanju i duhovnoj obnovi.
Od zaštitnih amajlija za novorođenče do običaja na poslednjem ispraćaju, granica između poštovanja tradicije i udaljavanja od crkvenog učenja često je veoma tanka.
Umesto cveća, porodica je pozvala ljude da darove usmere Koledžu "Sveti Sava" u Sidneju, a odaziv zajednice doneo je 130.000 australijskih dolara za opremanje školskog hrama i memorijalno obeležje u Petrino ime.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Bez jaja i mlečnih proizvoda, ovaj kremasti namaz može biti idealan izbor za dane posta na ulju, kao predjelo ili dodatak omiljenim jelima.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.