JEVANĐELJE ZA UTORAK, 29. OKTOBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 19. utorak po Pedesetnici
Današnje Jevanđelje po Luki, začalo 18. (5,12-16) pripoveda o čudesnom isceljenju bolesnog čoveka, nakon što je imao susret sa Isusom Hristom.
U Jevanđelju po Luki (6,37-45), Isus naglašava važnost neosuđivanja i opraštanja, ističući da će ljudi dobiti ono što daju.
Jevanđelje Luka, začalo 27. (6,37-45) 37. I ne sudite, i neće vam se suditi; i ne osuđujte, i nećete biti osuđeni; opraštajte, i oprostiće vam se. 38. Dajte, i daće vam se; meru dobru i nabijenu i stresenu i prepunu daće vam u naručje vaše. Jer kakvom merom merite onakvom će vam se meriti. 39. I kaza im priču: „Može li slepac slepca voditi? Neće li oba pasti u jamu?
40. Nema učenika nad učiteljem svojim, nego i kada se usavrši, biće svaki kao i učitelj njegov. 41. A zašto vidiš trun koji je u oku brata svoga, a brvno koje je u tvom oku ne osećaš? 42. Ili, kako možeš reći bratu svom: ‘Brate, stani da izvadim trun koji je u oku tvom‘, kada sam ne vidiš brvno u oku svom? Licemere, izvadi najpre brvno iz oka svog, pa ćeš onda videti da izvadiš trun iz oka brata svog.
43. Jer nema drveta dobra da rađa zao rod, niti drveta zla da rađa dobar rod. 44. Jer se svako drvo po rodu svome poznaje; jer se smokve ne beru sa trnja, niti se grožđe bere s kupine. 45. Dobar čovek iz dobre riznice srca svog iznosi dobro, a zao čovek iz zle riznice srca svog iznosi zlo, jer usta njegova govore od suviška srca.”
Današnje Jevanđelje po Luki, začalo 18. (5,12-16) pripoveda o čudesnom isceljenju bolesnog čoveka, nakon što je imao susret sa Isusom Hristom.
Današnje Jevanđelje po Luki začalo 24. (6,17-23), pripoveda o Isusovom pozivu vernicima da se raduju i uzdaju u Boga i nebeski život.
Današnje Jevanđelje po Luki začalo 19. (5,17-26) pripoveda o tome kako je Isus Hrist iscelio bolesnog čoveka.
Ovaj odlomak iz Jevanđelja po Luki, uči nas o pravoj prirodi ljubavi i milosrđa.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Ovo jevanđelje po Luki govori o tome kako je Isus Hrist uspeo da nahrani sa dve ribe i pet hlebova pet hiljada ljudi.
Kad umor savlada i snaga oslabi, samo jedan izvor daje novu krepost. Prorok Isaija u svojim nadahnutim rečima otkriva tajnu duhovne snage koja ne jenjava – onaj koji se nada Gospodu, uzdiže se kao orao, trči bez umora i hoda bez posustajanja.
"Oh, Gospode, opomeni se da sam jednako hodio pred tobom verno i s celim srcem, i tvorimo što je tebi ugodno".
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
Vodu su brzinski vadili iz tog kanala, koji se nalazio oko crkve, kako ne bi ušla u svetinju.
Pravoslavlje uči da je brak zajednica ljubavi, u kojoj oba partnera, kroz međusobnu podršku i poštovanje, imaju ulogu da rastu i postignu duhovnu zrelost.
Uzbudljive vesti za filmske fanove i poštovaoce kontroverznog hita „Stradanje Hristovo“!
Na svakom od elemenata igre stoji opis koliko poena nosi, kao i koje su sposobnosti karte u samoj igri.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za četvrti mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.