JEVANĐELJE ZA SUBOTU, 16. NOVEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 21. subotu po Pedesetnici
Ovo jevanđelje po Luki pripoveda o čudesnom izlečenju čoveka, čija ruka je obolela, ali i odgovoru Hrista o radu subotom.
U jevanđeljima po Mateji i Luki pripoveda se o tome kako će od žita na dan setve biti odvojen kukolj, ali i o tome kako je Isus Hrist dao moć da preko zmija i škorpija idu sedamdeset ljudi.
Sveto jevanđelje od Mateja, začalo 52,54 (13,24-30; 36-43) 24. Drugu priču kaza im govoreći: „Carstvo nebesko je kao čovek što poseja dobro seme na njivi svojoj. 25. A kad ljudi pospaše, dođe njegov neprijatelj i poseja kukolj po pšenici, pa otide. 26. A kada niče usev i rod donese, onda se pokaza kukolj. 27. Tada dođoše sluge domaćinove i rekoše mu: „Gospodaru, nisi li ti dobro seme sejao na njivi svojoj? Otkuda, dakle, kukolj?” 28. A on im reče: „Neprijatelj čovek to učini.” A sluge mu rekoše: „Hoćeš li, dakle, da idemo da ga počupamo?” 29. A on reče: „Ne, da ne bi čupajući kukolj počupali zajedno s njime i pšenicu. 30. Ostavite neka raste oboje zajedno do žetve; a u vreme žetve reći ću žeteocima: „Saberite najpre kukolj i svežite ga u snoplje da se sažeže, a pšenicu odvezite u žitnicu moju.”
Sveto Jevanđelje od Luke, začalo 51 (10,16-21) 16. „Ko vas sluša, mene sluša, i ko se vas odriče, mene se odriče; a ko se mene odriče, odriče se Onoga koji je mene poslao.” 17. Vratiše se pak sedamdesetorica sa radošću govoreći: „Gospode, i demoni nam se pokoravaju u ime tvoje.” 18. A on im reče: „Videh satanu gde pade sa neba kao munja. 19. Evo vam dajem vlast da stajete na zmije i škorpije i na svu silu vražiju, i ništa vam neće nauditi. 20. Ali se tome ne radujte što vam se duhovi pokoravaju, nego se radujte što su imena vaša napisana na nebesima.” 21. U taj čas obradova se duhom Isus i reče: „Hvalim te, Oče, Gospode neba i zemlje, što si ovo sakrio od mudrih i razboritih, a otkrio to bezazlenima. Da, Oče, jer je tako bila volja Tvoja.”
Ovo jevanđelje po Luki pripoveda o čudesnom izlečenju čoveka, čija ruka je obolela, ali i odgovoru Hrista o radu subotom.
Jevanđelje po Luki (8,5-15) govori o parabolu koju Isus ispriča, a koja prikazuje četiri načina na koje ljudi prihvataju Božiju reč. Neki je ignorišu, neki je brzo zaborave, neki su preokupirani životnim brigama, a oni koji je istinski prihvate donose dobre plodove.
Jevanđelje po Luki (9,18-22) prikazuje trenutak kada Isus pita svoje učenike šta narod kaže "ko je on", a učenici mu odgovaraju na to pitanje.
U ovom jevanđelju po Luki, Isus objašnjava svojim učenicima da ne treba da se protive onima koji nisu protiv njih, jer su oni sa njima.
"Sve što mi daje Otac meni će doći; i onoga koji dolazi meni neću isterati napolje".
I za njim iđaše mnoštvo naroda, jer gledahu znamenja njegova koja činjaše na bolesnicima.
U ova dva Jevanđelja po Marku i Jovanu se priča o čudima Hristovim i porukama koje je ostavio svima da se njima služe.
U ovom odlomku Knjige proroka Isaije govori se o tome kako će se u Jerusalimu desti događaji od sudbinskog značaja.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Crkva gleda na razvod kao na krajnju meru i apeluje da se problemi u braku rešavaju.
Sveti oci često govore da strasti i grehovi, ukoliko im se čovek preda, ne razaraju samo duševni mir, već mogu da oslabe i telesne snage.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.