JEVANĐELJE ZA UTORAK, 12. NOVEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 21. utorak po Pedesetnici
Današnje jevanđelje po Luki pripoveda o čudima koje je sproveo Isus Hrist, ali i zahvalnosti koju su mu nakon istih ukazali ljudi koje je izbavio od nedaća.
Jevanđelje po Luki (9,18-22) prikazuje trenutak kada Isus pita svoje učenike šta narod kaže "ko je on", a učenici mu odgovaraju na to pitanje.
Jevanđelje Luka, začalo 43. (9,18-22) 18. I kada se jedanput moljaše Bogu nasamo, s njim behu učenici, i zapita ih govoreći: „Šta govori narod ko sam ja?” 19. A oni odgovarajući rekoše: „Jedni vele da si Jovan Krstitelj, a drugi da si Ilija; drugi opet da je neki od drevnih proroka vaskrsao.” 20. A on im reče: „A vi šta kažete ko sam ja?” A Petar odgovarajući reče: „Hristos Božiji.” 21. A on im zapreti i zapovedi da to nikome ne kazuju, 22. rekavši da Sinu Čovečijem treba mnogo postradati, i da će ga starešine i prvosveštenici i književnici odbaciti, i da će biti ubijen, i trećega dana da će ustati.
Današnje jevanđelje po Luki pripoveda o čudima koje je sproveo Isus Hrist, ali i zahvalnosti koju su mu nakon istih ukazali ljudi koje je izbavio od nedaća.
Ovaj odlomak iz Jevanđelja govori o tome kako je Isus smirio oluju na jezeru, pokazujući svoju moć nad prirodom. Učenici su se zapitali ko je on, jer je, zapovedivši vetrovima i vodi izazvao čudo, koje ih je uplašilo i zadivilo.
Ovaj odlomak iz jevanđelja govori o Irodu četverovlasniku i njegovoj nedoumici o Isusu, jer su se govorile različite priče, poput toga da je Jovan ustao iz mrtvih ili da je neki od proroka vaskrsao.
Ovo jevanđelje po Luki pripoveda o čudesnom izlečenju čoveka, čija ruka je obolela, ali i odgovoru Hrista o radu subotom.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U pravoslavnom učenju porodica se smatra malom crkvom, mestom gde dete prvi put uči šta su ljubav, praštanje, vera i poverenje u Boga.
Starešina Hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorio vernike na pojačano misionarsko delovanje nepravoslavnih zajednica.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.