Ikonografija opisuje pravila i propise na osnovu kojih freskopisac ili ikonopisac zna na koji način se predstavlja pojedina tema na ikonama ili freskama. Ovim načelima bi trebalo da se vodi svako ko se bavi freskopisom.
Iako je ikonopis grčkog sveštenika Stamatisa Sklirisa prepoznat u svetu kao cenjen doprinos umetnosti, i pored toga što je likovnim umećem doprineo izgledu fresaka u manastirima Ćelije i Dečanima, njegove ikone pojedini smatraju bogohuljenjem.
Promovisanje grčkog sveštenika i ikonopisca Stamatisa Sklirisa, koji je završio Medicinski fakultet u Atini, a studije teologije nastavio u Beogradu na Bogoslovskom fakultetu protojerej Saša Petrović vidi kao nedopustivo, nazivajući njegove freske skaradnim karikaturama.
- Otac Mateja Matejić, sveštenik, pisac i univerzitetski profesor, njegove freske je nazivao p*rnografijom. Sve su to isfeminizirani likovi Isusa Hrista. Naslikan je našminkan i sa izraženim trepavicama. Smeje se, igra se sa pticama, zabavlja se - objašnjava sveštenik.
Prikaz svetiteljki takođe smatra neprimernim, navodeći da deluju kao učesnice televizijskih programa, u kojima se promoviše bludno ponašanje i nemoral.
- Svetiteljke izgledaju kao da su izašle iz nekog rijaliti programa, nose nakit, obnažene su... Njegova knjiga ilustracija predstavlja preneražene, izveštačene, izobličene svece. To je užas, da se prekrstite i levom i desnom rukom....
Printscreen/Youtube
Protojerej Saša Petrović
Da bi video uticaj takvog prikaza svetih likova na najmlađe sveštenik je ikone pokazao svojoj maloj kćerki, a reakcija deteta je za njega bila sasvim dovoljna u potvrđivanju njegove teze da su ikone nastrane.
- Da bih najbolje testirao njegovu ikonografiju pokazao sam je svojoj trogodišnjoj ćerki. Ona se uplašila. Kad dete stvara odbojnost od toga, stvari su jasne. To se polako i na podmukao način podvlači, da nam bude prihvatljivo da Isus Hrist izgleda kao da je došao sa nekakve žurke - zaključuje protojerej Saša Petrović.
Ko je Stamatis Skliris
Printscreen/Youtube/Телевизија Храм
Stamatis Skliris
Otac Stamatis Skliris rođen je u Pireju, luci Atine, 1946. godine. Na svom krštenju dobio je ime po Svetom novomučeniku Stamatiju sa ostrva Hidra. Od najranijeg detinjstva pokazivao je umetničke talente, a kroz osnovno i srednje obrazovanje počeo je da slika i piše crkvene pesme. Prvobitno je završio Medicinski fakultet (1971), a potom i Teološki fakultet (1976) na Univerzitetu u Atini.
Nastavio je studije u Beogradu na Teološkom i Filozofskom fakultetu, pohađajući predavanja iz Teologije i Istorije umetnosti. Njegova ljubav i entuzijazam prema Teologiji i Umetnosti učinili su ga jednim od najstručnijih pravoslavnih ikonologa, ikonografa i tehnotropa (dizajnera i stilista) ikona, kao i poznavateljem starinske, srednjovekovne i savremene umetnosti.
Zajedno sa suprugom Marinom, otac Stamatis je proveo dve godine u Srbiji, uglavnom u manastiru Ćelije, u neposrednoj blizini oca Justina (Popovića) – danas Svetog Justina Ćeljijskog. Tokom tog perioda, ukrasio je manastirsku kapelu posvećenu Svetom Stefanu Dečanskom. Bivši je sveštenik, a od 1979. služi u Atini.
Autor je brojnih studija, članaka i knjiga o umetnosti, ikonopisanju i teologiji. Njegova dela su prevedena na nekoliko jezika, uključujući srpski (Prostor umetnosti u vizantijskom ikonopisanju, U ogledalu i u zagonetki). Učestvovao je na brojnim grupnim i individualnim izložbama: "Zigos" 1991, 1994, 2004. u Atini, Salon d'Autone 1992, 1993, Salon des Artistes Francais 1993 u Parizu, Brisel 2004. i Titanium u Atini 2007. Njegova dela izlagana su u Srbiji više puta.
Metanije su prisutne u svakodnevnom životu vernika tokom cele godine, mada se u vreme velikih pokajničkih podviga tokom postova, a naročito Časnog posta
Levon Vartanov je preko noći postao vernik, počeo da se bavi ikonopisom i spasao bližnje verom, a tokom devedesetih godina, dok je prolazio kroz težak period, njegovo umetničko stvaralaštvo postalo je izvor preživljavanja.
Freskopis manastira Sopoćani je toliko lep i nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a sa neizmernom lepotom istog su se složili istoričari umetnosti 60-ih godina prošlog veka.
Nakon što su jednom generalu lekari rekli da operaciju na srcu ne žele da izvedu zbog komplikovanosti, on je spas potražio od Svetog Vasilija Ostroškog.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok su nekada imena za decu birana po imenima bakama i dekama, svetiteljima ili značajnim datumima, danas su inspiracija postali influenseri, pop kultura i globalni trendovi.
Dok svet fokusira pažnju na samit sa Trampom, ruski predsednik u Ankoražu polaže cveće sovjetskim pilotima i razgovara o molitvi za mir, osvetljavajući vekovnu duhovnu povezanost Rusije i Aljaske.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Jelo koje se tradicionalno priprema s mesom i mladim zelenilom, ima i svoju posnu varijantu koja očarava svakog ko želi da oseti autentičan duh Kosova i Metohije i toplinu domaće kuhinje.
U besedi za 10. subotu po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika 20. veka upozorava da i životinje prepoznaju svog gospodara, dok mnogi ljudi ostaju slepi za prisustvo Božje ljubavi, gubeći svoje pravo ljudsko i duhovno dostojanstvo.