Metanije su prisutne u svakodnevnom životu vernika tokom cele godine, mada se u vreme velikih pokajničkih podviga tokom postova, a naročito Časnog posta
Ulazak u crkvu podrazumeva poštovanje pravila. Svima je dobro poznato da pre stupanja u svetinju treba da se prekrstimo i blago naklonimo. Potom dolazimo do celivajuće ikone na sredini crkve, poklonimo joj se i prekrstimo, celivamo ikonu (žene ne ostavljajući tragove karmina) i na kraju se blago poklonimo onima koji stoje u redu iza nas i oko nas.
Hram predstavlja sveto mesto okupljanja vernika za molitvu i bogosluženje, pa su sve radnje koje to ometaju nedopustive. Razgovor tokom službe smatra se nepristojnim i neadekvatnim, jer zaboravljamo da se i naši bližnji mole i da im je potreban mir, a to rasejava pažnju koja nam je potrebna za iskrenu molitvu.
U crkvi treba da budemo obučeni pristojno, bez žvakaće gume u ustima, a vernice bez upadljive šminke. Ne treba da držimo ruke u džepovima, radoznalo posmatramo druge vernike, smejemo se i razgovaramo. Pristojno odevanje ne uključuje kratke suknje, šortseve, suknje s dubokim izrezom, kao ni provokativnu i previše upadljivu odeću.
Tanjug/Printscreen
Otac Gligorije Marković
Gore navedena pravila su poznata većini vernika, međutim pojedini gestovi nisu i zbog toga radoznalo zagledaju ljude koji se duboko, pa čak i zemno poklanjaju tokom liturgije ili pred ikonom. Ovaj postupak, koji bi pojedini pogrešno okarakterisali kao "klanjanje" se u pravoslavlju zove metanija i ima jasnu simboliku.
Metanije su prisutne u svakodnevnom životu vernika tokom cele godine, mada se u vreme velikih pokajničkih podviga tokom postova, a naročito Časnog posta, one umnožavaju, pogotovo velike metanije, postoje trenuci kada ih ne treba činiti u crkvi.
Kako za portal religija.rs pojašnjava otac Gligorije Marković, sveštenik, ovaj gest ima duhovno značenje.
- Taj gest je povezan sa bogosluženje i sastavni je deo bogosluženje. Međutim, kao što postoje službe na kojima ima metanija na pojedinim (nedeljnim/vaskršnjim) službama nije dozvoljen duboki naklon, kolenopriklonjenje. Pristup tom pitanju je bogoslužbeni i vezan za naš odnos sa Bogom, ne samo u crkvi već i u privatnom životu - navodi sagovornik.
- To su trenuci u kojima se pristupa Bogu u želji da bude sa nama, dok u dubokoj pognutosti slušamo molitvu. To je davanje vlasništva Bogu nad našim životom, da nas uzme i da budemo njegova deca po blagodeti - pojašnjava dublji smisao metanija Gligorije Marković, sveštenik.
Postoje dve vrste metanija
Printscreen/Youtube
Mala metanija - poklon telom do pojasa, kada se stojeći sagnemo u struku tako da prstima ruke dodirnemo pod, i ponovo se uspravimo. Ova vrsta metanije se čini često, prilikom celivanja ikona po ulasku u hram, a i posle tokom samog bogosluženja. Isto tako, veoma često se susreće i pogrešna praksa vršenja ovog oblika poklona, kada vernik ne dodirne prstima zemlju, nego vrši nekakvo teatralno "prebrisavanje" vazduha ispred sebe ili sa strane
Velika metanija - potpuni poklon celim telom, kada kleknemo na oba kolena, stavimo obe ruke na pod, i čelom dodirnemo pod, nakon čega ustajemo.
Libanski narod se suočava sa neprestanim bombardovanjem i gubitkom sigurnosti, dok otac Justin iz Crkve Svetog Đorđa u prestonici Libana, opisuje bezizlaznost situacije i apeluje na molitvu za mir.
U vremenu kada duše verujućih traže istinu i duhovnu utehu, zatvaranje usta sveštenika može dovesti do ozbiljne duhovne patnje zajednice. Sveti Teofan poziva da se shvati ozbiljnost zadatka: ako sveštenici ne govore, vernici ostaju bez hrane za dušu. U tom smislu, propovedanje nije samo obaveza, već i odgovornost koja ih povezuje sa onima kojima služe. Njegova poruka je jasna: kada sveštenici ćute, vernici ostaju bez duhovne hrane, što dovodi do njihove patnje. Sveti Teofan poziva sveštenike da se oslobode bremena koje nosi istina koju ne dele, naglašavajući važnost aktivnog propovedanja.
Od blagoslova patrijarha Pavla do molitve pred svakim mečem - otkrivamo kako pravoslavlje daje snagu, smirenost i unutrašnji kompas jednom od najvećih sportista sveta.
U "Srbskom kuvaru" iz 19. veka jeromonah Jerotej Draganović ostavio je zapis o čorbi od rasola koja je bila više od jela - deo svakodnevice tokom zimskih meseci.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Od blagoslova patrijarha Pavla do molitve pred svakim mečem - otkrivamo kako pravoslavlje daje snagu, smirenost i unutrašnji kompas jednom od najvećih sportista sveta.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po starom kalendaru i Svete besrebrenike Kira i Jovana po novom kalendaru, dok katolici slave Svetog Ivana Boska, dok u judaizmu i islamu nema velikog verskog praznika.
Svetac je u jednoj svojoj kratkoj pouci objasnio zašto nije svaki savet vredan poverenja i kako promišljeno biranje društva i reči može postati temelj unutrašnjeg mira.