Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
Krsna slava je jedinstveni običaj, po kom se Srbi razlikuju od drugih naroda. Proslavljajući svetitelja održavaju vekovnu tradiciju i veličaju sveca, za kog veruju da je njihov zaštitnik. Slava se nikada ne preskače, a obeležava se u skladu sa finansijskim mogućnostima.
Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
- Krsna slava je duboko ukorenjen porodični praznik koji se proslavlja čak i u teškim situacijama, kao što je smrt bliskog člana porodice. Ako se bliska osoba upokoji neposredno pre slave, obeležavanje slave nije ukinuto, ali se prilagođava situaciji - navodi veroučitelj.
republika
Diplomirani master teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević
Umesto uobičajenog slavlja, slava se proslavlja skromnije sa manje gostiju ili u krugu porodice i bez veselja.
- Kada malo bolje razmislimo, slava ne treba da bude terevenka. Najvažnije je rezanje slavskog kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti - pojasnio je Đurđević.
Kaže da je važno na dan slave odemo u crkvu, a sveća i kolač treba da se pripreme kao što se to inače i činilo.
- Dakle, spremanje slave, zvanje gostiju i veselje nisu preduslovi da bi se jedna slava proslavila kako treba. Na dan slave treba da odemo u crkvu, a sveštenik će pomenuti upokojenog na proskomidiji. Sveća kolač i žito pripremaju se kao i obično. Slavlje, odnosno obeležavanje krsne slave se ne prekida u žalosti, jer time jedna porodica pokazuje veru, nadu i poverenje u Gospoda - zaključuje Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj.
Ako niste sigurni koju slavu da odaberete, najbolje je da se konsultujete sa sveštenikom, koji vam može pomoći da pronađete svetitelja koji će postati vaš zaštitnik i vodič.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
I najverniji hrišćani ponekad se nađu pred dilemom: gde prestaje poverenje, a gde počinje lična odgovornost, a veliki svetitelji pravoslavlja nude trezven, dubok i iznenađujuće savremen odgovor o odnosu prema svešteniku.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Ako želite da na slavsku trpezu donesete novo jelo koje spaja jednostavnost i bogat ukus, ova brza salata biće vaš najbolji saveznik – oduševiće i najzahtevnije goste.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Krsnoj slavi prisustvovali su visoki gosti iz crkvenog, političkog i javnog života. Pozdravnu besedu održao je mitropolit niški Arsenije, a zvanicama se obratio i domaćin slave.
I najverniji hrišćani ponekad se nađu pred dilemom: gde prestaje poverenje, a gde počinje lična odgovornost, a veliki svetitelji pravoslavlja nude trezven, dubok i iznenađujuće savremen odgovor o odnosu prema svešteniku.
Od prvih zajednica iz vremena Habzburške monarhije do današnjih hramova i desetina hiljada vernika - priča o usponu Pravoslavne crkve u zemlji u kojoj skoro svaka porodica iz Srbije ima nekoga svog.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici danas slave Prepodobnog Pavla Tivejskog po starom kalendaru i Prepodobnog Jefrema Sirina po novom. Katolici obeležavaju Svetog Tome Akvinskog, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Svetogorski asketa objašnjava kako upornost u izgovaranju Hristovog imena u srcu i usnama može nadvladati i satanu i približiti nas veri, čak i kada ne razumemo svaku reč koju izgovaramo.