Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
Krsna slava je jedinstveni običaj, po kom se Srbi razlikuju od drugih naroda. Proslavljajući svetitelja održavaju vekovnu tradiciju i veličaju sveca, za kog veruju da je njihov zaštitnik. Slava se nikada ne preskače, a obeležava se u skladu sa finansijskim mogućnostima.
Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
- Krsna slava je duboko ukorenjen porodični praznik koji se proslavlja čak i u teškim situacijama, kao što je smrt bliskog člana porodice. Ako se bliska osoba upokoji neposredno pre slave, obeležavanje slave nije ukinuto, ali se prilagođava situaciji - navodi veroučitelj.
republika
Diplomirani master teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević
Umesto uobičajenog slavlja, slava se proslavlja skromnije sa manje gostiju ili u krugu porodice i bez veselja.
- Kada malo bolje razmislimo, slava ne treba da bude terevenka. Najvažnije je rezanje slavskog kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti - pojasnio je Đurđević.
Kaže da je važno na dan slave odemo u crkvu, a sveća i kolač treba da se pripreme kao što se to inače i činilo.
- Dakle, spremanje slave, zvanje gostiju i veselje nisu preduslovi da bi se jedna slava proslavila kako treba. Na dan slave treba da odemo u crkvu, a sveštenik će pomenuti upokojenog na proskomidiji. Sveća kolač i žito pripremaju se kao i obično. Slavlje, odnosno obeležavanje krsne slave se ne prekida u žalosti, jer time jedna porodica pokazuje veru, nadu i poverenje u Gospoda - zaključuje Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj.
Ako niste sigurni koju slavu da odaberete, najbolje je da se konsultujete sa sveštenikom, koji vam može pomoći da pronađete svetitelja koji će postati vaš zaštitnik i vodič.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kornilija po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti apostol i jevanđelista Jovan Bogoslov i Prepodobni Nil Kalabrijski. Katolička crkva obeležava Svete Kozmu i Damjana, dok Jevreji danas praznuju prvi dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.
U knjizi "Kod starca Porfirija" Konstantinos Janicijotis beleži susret sa supružnicima kojima je svetitelj ukazao na posledice manjka ljubavi među roditeljima, koje mogu uticati na dete još pre rođenja.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.