Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
Krsna slava je jedinstveni običaj, po kom se Srbi razlikuju od drugih naroda. Proslavljajući svetitelja održavaju vekovnu tradiciju i veličaju sveca, za kog veruju da je njihov zaštitnik. Slava se nikada ne preskače, a obeležava se u skladu sa finansijskim mogućnostima.
Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
- Krsna slava je duboko ukorenjen porodični praznik koji se proslavlja čak i u teškim situacijama, kao što je smrt bliskog člana porodice. Ako se bliska osoba upokoji neposredno pre slave, obeležavanje slave nije ukinuto, ali se prilagođava situaciji - navodi veroučitelj.
republika
Diplomirani master teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević
Umesto uobičajenog slavlja, slava se proslavlja skromnije sa manje gostiju ili u krugu porodice i bez veselja.
- Kada malo bolje razmislimo, slava ne treba da bude terevenka. Najvažnije je rezanje slavskog kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti - pojasnio je Đurđević.
Kaže da je važno na dan slave odemo u crkvu, a sveća i kolač treba da se pripreme kao što se to inače i činilo.
- Dakle, spremanje slave, zvanje gostiju i veselje nisu preduslovi da bi se jedna slava proslavila kako treba. Na dan slave treba da odemo u crkvu, a sveštenik će pomenuti upokojenog na proskomidiji. Sveća kolač i žito pripremaju se kao i obično. Slavlje, odnosno obeležavanje krsne slave se ne prekida u žalosti, jer time jedna porodica pokazuje veru, nadu i poverenje u Gospoda - zaključuje Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj.
Ako niste sigurni koju slavu da odaberete, najbolje je da se konsultujete sa sveštenikom, koji vam može pomoći da pronađete svetitelja koji će postati vaš zaštitnik i vodič.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
Kratka i snažna, molitva Proroku Iliji vekovima se prenosila usmenim predanjem, ali je tokom vremena često bila skraćivana i menjana. Donosimo autentične reči koje monasi uznose pred tron Božiji u tišini manastira Ostrog.
Dok su vernici širom Evrope zatečeni, Evangelistička crkva u Nemačkoj odlučuje da ozvaniči poliamorne veze između više odraslih osoba. Pravoslavni pogled na ovu odluku upozorava da kada svetinja postane eksperiment, u opasnosti je sama duhovna osnova čoveka.
Dok psiholozi bes vide kao posledicu unutrašnje napetosti savremenog života, pravoslavlje ga prepoznaje kao duhovno stanje koje, ako se ne obuzda, nanosi štetu i okolini i duši.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Kratka i snažna, molitva Proroku Iliji vekovima se prenosila usmenim predanjem, ali je tokom vremena često bila skraćivana i menjana. Donosimo autentične reči koje monasi uznose pred tron Božiji u tišini manastira Ostrog.
Dok su vernici širom Evrope zatečeni, Evangelistička crkva u Nemačkoj odlučuje da ozvaniči poliamorne veze između više odraslih osoba. Pravoslavni pogled na ovu odluku upozorava da kada svetinja postane eksperiment, u opasnosti je sama duhovna osnova čoveka.
Dok psiholozi bes vide kao posledicu unutrašnje napetosti savremenog života, pravoslavlje ga prepoznaje kao duhovno stanje koje, ako se ne obuzda, nanosi štetu i okolini i duši.
Iguman manastira Sveti arhangeli, već 35 godina čuvar svetinje kod Prizrena, otkriva kako prisustvo svakog čoveka obnavlja manastire, zašto vera raste iz poniženja i kako se Srbi u južnoj pokrajini više uzdaju u molitvu nego u politiku.
Srpska pravoslavna crkva oštro demantuje spekulacije o učešću u pregovorima o statusu Kosova i Metohije i upozorava na manipulacije koje dolaze iz istih centara koji teže slabljenju Crkve i srpskog naroda.
Kamen temeljac je naziv za stenu koja se nalazi ispod Kupole na steni, islamskog svetilišta koje je po toj steni i dobilo ime a koje je smešteno na Hramovnoj gori, brdu u Starom gradu Jerusalima.
Zaboravljen recept sačuvan tek u ponekoj rukom pisanoj požuteloj beležnici. otkriva kako se od nekoliko sastojaka, uz malo strpljenja i mnogo ljubavi, sprema ručak koji vraća mir u dušu – baš onako kako su ga nekada pripremale naše bake u vreme posta.
U snažnoj besedi za petak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o apostolskoj ljubavi koja ne prestaje ni nakon smrti, o tajanstvenim javljanjima i silama koje i danas utiču na naše živote.