Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
Krsna slava je jedinstveni običaj, po kom se Srbi razlikuju od drugih naroda. Proslavljajući svetitelja održavaju vekovnu tradiciju i veličaju sveca, za kog veruju da je njihov zaštitnik. Slava se nikada ne preskače, a obeležava se u skladu sa finansijskim mogućnostima.
Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj objašnjava da pojedine, neplanirane i žalosne situacije navode na pitanje "da li se slava proslavlja, ukoliko član porodice umre neposredno pred slavu".
- Krsna slava je duboko ukorenjen porodični praznik koji se proslavlja čak i u teškim situacijama, kao što je smrt bliskog člana porodice. Ako se bliska osoba upokoji neposredno pre slave, obeležavanje slave nije ukinuto, ali se prilagođava situaciji - navodi veroučitelj.
republika
Diplomirani master teolog i veroučitelj Aleksandar Đurđević
Umesto uobičajenog slavlja, slava se proslavlja skromnije sa manje gostiju ili u krugu porodice i bez veselja.
- Kada malo bolje razmislimo, slava ne treba da bude terevenka. Najvažnije je rezanje slavskog kolača, a sve ostalo je stvar volje i mogućnosti - pojasnio je Đurđević.
Kaže da je važno na dan slave odemo u crkvu, a sveća i kolač treba da se pripreme kao što se to inače i činilo.
- Dakle, spremanje slave, zvanje gostiju i veselje nisu preduslovi da bi se jedna slava proslavila kako treba. Na dan slave treba da odemo u crkvu, a sveštenik će pomenuti upokojenog na proskomidiji. Sveća kolač i žito pripremaju se kao i obično. Slavlje, odnosno obeležavanje krsne slave se ne prekida u žalosti, jer time jedna porodica pokazuje veru, nadu i poverenje u Gospoda - zaključuje Aleksandar Đurđević, diplomirani master teolog i veroučitelj.
Ako niste sigurni koju slavu da odaberete, najbolje je da se konsultujete sa sveštenikom, koji vam može pomoći da pronađete svetitelja koji će postati vaš zaštitnik i vodič.
Krsna slava je prilika da osvetlite svoj dom Božijom blagodaću. Pored svega što se uobičajeno priprema, tamjan i kandilo su ključni za očuvanje duhovnog mira i pretvaraju svaki kutak vašeg doma u malu crkvu.
Slavska sveća bi trebalo da bude od pravog voska, lepo ukrašena i visine od 50 do 60 cm. Obavezno se pali na dan slave pre nego što se preseče slavski kolač, i to uz molitvu domaćina, koji se prekrsti, pomoli i celiva sveću, izražavajući time ljubav prema svetitelju i činu slave.
Sa dobro izbalansiranom grupom, bilo je moguće da prikupe materijal sa mnogo podataka i iz puno izvora, kako bi finalni rezultat bio najbliži istinitom prikazu lika svetitelja.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.