Bujanovački paroh Mićo Zelenović rekao je pre par godina da srpsko stanovništvo napušta ovaj deo Srbije.
Sveštenik stiže u bujanovačka sela, molbe meštana Levosoja i Oslara kod Bujanovca u nedelju će biti uslišene. Novi sveštenik koji će službovati u ovim selima biće rukopoložen u 26. januara, rečeno je lokalnom portalu u bujanovačkoj crkvi.
- Sveštenik za treću bujanovačku parohiju, odnosno Levosoje, biće rukopoložen u nedelju i pozivamo vernike da prisustvuju tom činu – kaže paroh bujanovački protojerej Mićo Zelenović.
Bujanovačke vesti su više puta pisale o molbama meštana Levosoja da se ovom selu dodeli stalni sveštenik.
Kako kaže Zelenović, treći bujanovački sveštenik će službovati u Levosoju, Oslaru i delu grada.
Na molbe i zahteve Levosojčana Zelenović je ranije odgovarao da se čeka odluka vladike Pahomija.
Paroh upozorio na odliv srpskih porordica
printskrin youtube/rtvranje
Mićo Zelenović
Mićo Zelenović, bujanovački paroh, rekao je pre par godina da srpsko stanovništvo napušta ovaj deo Srbije.
- Od 2012. godine, kada sam počeo da radim ovde, samo iz grada Bujanovca ne računajući sela, se odselilo oko 100 srpskih domaćinstava - tvrdi protojerej Mićo Zelenović, bujanovački paroh.
Razmere odlaska Srba iz Bujanovca, međutim, mnogo su veće, jer brojka koju je za Bujanovačke izneo Zelenović, ne obuhvata mlade koji napuštaju porodični dom i odlaze na studije ili u potragu za poslom – i više se ne vraćaju.
Naglašava da u gradu sada nema više od 550 srpskih domaćinstava, potvrđujući konstataciju o odlasku mladih.
- Upravo tako, ogroman broj preostalih domaćinstava čine samo muž i žena, od po 50-60 godina. Neki od njih samo čekaju da odu u penziju da bi se pridružili deci van Bujanovca – kaže otac Mićo.
Po njegovim rečima, uglavnom je uzrok iseljavanja ekonomska situacija.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U svojim ,,Memoarima” patrijarh Gavrilo Dožić zabeležio je detalje organizacije i sprovođenja vojnog puča kojim je zbačena dotadašnja kraljevska vlada Cvetković–Maček (27. marta 1941. godine) i odbačen Trojni pakt.
I najverniji hrišćani ponekad se nađu pred dilemom: gde prestaje poverenje, a gde počinje lična odgovornost, a veliki svetitelji pravoslavlja nude trezven, dubok i iznenađujuće savremen odgovor o odnosu prema svešteniku.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.