KAKO HILANDAR ČUVA MIR U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU: Arhimandrit Pajsije otkrio kako se monasi bore protiv praznoslovlja
Bratija svetogorskoj manastira nas podseća da je svakodnevna borba protiv praznih reči ključ duhovnog očišćenja i povezanosti s Bogom.
Igra maski i zabava za mnoge su bezopasni užici, ali za hrišćane predstavljaju duhovne zamke. Svetogorski monasi ističu da takve manifestacije vode ka gubitku moralnog i duhovnog smirenja.
Karnevali, kao društveni i zabavni događaji, često se doživljavaju kao vreme opuštanja, igre i uživanja. Međutim, u dubokom duhovnom smislu, mnogi pravoslavni duhovnici, posebno starci sa Svete gore, upozoravaju na opasnosti koje ove manifestacije mogu doneti hrišćanskoj duši. Iz njihove perspektive, karnevali nisu samo fizičke igre i zabave, već i prilika za duhovnu opasnost, jer se u njima neprestano pojavljuje maskiranje istine i duhovnog savršenstva, stvarajući iluziju slobode koja vodi u moralnu propast.
Najpoznatiji karneval na svetu, onaj u Rio de Žaneiru, tradicionalno se održava svake godine, obično u periodu između kraja februara i početka marta, pre Velikog posta. Tačan datum zavisi od datuma Vaskrsa, jer karneval počinje u subotu, tačno pre početka Čiste srede, koja označava početak posta. Karneval traje nekoliko dana, obično od subote do utorka, a najpoznatiji događaj je "Sambadrom", parada u kojoj učestvuju samba škole. U tom periodu širom sveta održavaju se slične manifestacije u kojima ljudi vide zabavu. Međutim, svetogorski monasi imaju drugačije mišljenje.
Sveti Nikodim Svetogorski, jedan od najvećih učitelja pravoslavne duhovnosti, upozorava na nemoralnosti koje se neizbežno pojavljuju tokom karnevalskih igara. On ističe da su hrišćani tokom tih dana nesvesno podložni demonizaciji. „Ko može da ispriča nemoralnosti koje čine hrišćani tokom perioda karnevala? Zaista, moglo bi se reći da se tada svi hrišćani demonizuju, jer igraju, pevaju nesvesno, čak i najstariji među njima. A ko ne igra ili ne peva, smatra se ludim... Tada nije razlika između laika i sveštenika, svi podjednako čine nemoralnost“, rekao je Sveti Nikodim, ističući da su ovi dani prigoda za slavljanje nečistote i razvrata, a ne za duhovno uzdizanje.
Sveti Paisije Svetogorski, jedan od najpoznatijih svetogorskih staraca, proširuje ovo viđenje, govoreći o tome kako su karnevalske igre postale sveprisutne i kako se ljudi sve više udaljavaju od vrlinskog života. „Nekada su se karnevalske igre viđale samo jednu nedelju. Sada se viđaju svaki dan... Svako se oblači kako mu kaže misao, kako je u njemu! Ljudi su potpuno postali čudni. Poludeli su!“ Na ovaj način, starac Paisije ukazuje na duboki moralni pad i duhovnu dezorijentaciju koju ove igre izazivaju.
Jedan od najstrašnijih upozorenja stiže od starca Jefrema, koji kaže da je „prvi karnaval đavo, koji se pretvara u anđela Gospodnjeg, u Hrista i u Bogorodicu!“ Prema njegovim rečima, karnevalske igre nisu samo neviniji oblici zabave, već satanistički izum, jer đavo i demoni mogu da se preoblikuju u bilo koji oblik, obmanjujući ljude. „Karnevalske igre su satanistički izum“, naglašava on, čime pokazuje da je svaki oblik maske, skrivanja prave istine, duhovni poziv za opasnost.
Za svakog pravog hrišćanina, učenja ovih staraca su jasna: učestvovanje u karnevalskim feštama nije samo neprimereno, već je i duhovno štetno. U svetlu ovih saveta, svaki vernik treba da razmotri koliko su karnevalske igre udaljene od pravih vrednosti hrišćanskog života – vere, skromnosti i postojanosti. U svetu gde je lako podlegnuti zabavama koje prekrivaju istinske duhovne potrebe, potrebno je podsetiti se da pravo veselje dolazi kroz čistoću i istinu, a ne kroz maskiranje duhovnih slabosti. Hrišćanin je pozvan da svoju slobodu nalazi u veri, a ne u prividima koji donose privremenu radost, ali veću duhovnu pogubnost.
Bratija svetogorskoj manastira nas podseća da je svakodnevna borba protiv praznih reči ključ duhovnog očišćenja i povezanosti s Bogom. Iguman manastira Zograf, starac Amvrosije, napustio je svoj ovozemaljski život u 86. godini, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Svete gore. Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine. U svojoj knjizi, 32. subote po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća na neprestanu borbu duše sa đavolima, grehom i iskušenjima, pozivajući nas da u Gospodu tražimo snagu za pobedu.


KAKO HILANDAR ČUVA MIR U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU: Arhimandrit Pajsije otkrio kako se monasi bore protiv praznoslovlja
SVETA GORA U ŽALOSTII: Upokoji se jedan od najvažnijih duhovnih lidera, svetogorac Amvrosije
VAŽNE NOVOSTI IZ MANASTIRA HILANDAR: Poseta neće biti moguća do kraja 2025. godine, evo ko ipak može da ode
KAKO SE IZBORITI PROTIV DUHOVNIH NEPRIJATELJA: Misli za svaki dan u godini
Paljenje sveće simbolično predstavlja prihvatanje Boga i pozivanje da obasja našu tamu, istakao je Đurđević.
Starica sa Krita podsećala je da se u trenucima nemira ne traže komplikovani odgovori, već da se srce okrene ka molitvi koja donosi utehu i snagu.
Mi ljudi često zaboravljamo da nam je smrt bliža od kragne, upozorava otac Goran.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.