KAKO HILANDAR ČUVA MIR U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU: Arhimandrit Pajsije otkrio kako se monasi bore protiv praznoslovlja
Bratija svetogorskoj manastira nas podseća da je svakodnevna borba protiv praznih reči ključ duhovnog očišćenja i povezanosti s Bogom.
Igra maski i zabava za mnoge su bezopasni užici, ali za hrišćane predstavljaju duhovne zamke. Svetogorski monasi ističu da takve manifestacije vode ka gubitku moralnog i duhovnog smirenja.
Karnevali, kao društveni i zabavni događaji, često se doživljavaju kao vreme opuštanja, igre i uživanja. Međutim, u dubokom duhovnom smislu, mnogi pravoslavni duhovnici, posebno starci sa Svete gore, upozoravaju na opasnosti koje ove manifestacije mogu doneti hrišćanskoj duši. Iz njihove perspektive, karnevali nisu samo fizičke igre i zabave, već i prilika za duhovnu opasnost, jer se u njima neprestano pojavljuje maskiranje istine i duhovnog savršenstva, stvarajući iluziju slobode koja vodi u moralnu propast.
Najpoznatiji karneval na svetu, onaj u Rio de Žaneiru, tradicionalno se održava svake godine, obično u periodu između kraja februara i početka marta, pre Velikog posta. Tačan datum zavisi od datuma Vaskrsa, jer karneval počinje u subotu, tačno pre početka Čiste srede, koja označava početak posta. Karneval traje nekoliko dana, obično od subote do utorka, a najpoznatiji događaj je "Sambadrom", parada u kojoj učestvuju samba škole. U tom periodu širom sveta održavaju se slične manifestacije u kojima ljudi vide zabavu. Međutim, svetogorski monasi imaju drugačije mišljenje.
Sveti Nikodim Svetogorski, jedan od najvećih učitelja pravoslavne duhovnosti, upozorava na nemoralnosti koje se neizbežno pojavljuju tokom karnevalskih igara. On ističe da su hrišćani tokom tih dana nesvesno podložni demonizaciji. „Ko može da ispriča nemoralnosti koje čine hrišćani tokom perioda karnevala? Zaista, moglo bi se reći da se tada svi hrišćani demonizuju, jer igraju, pevaju nesvesno, čak i najstariji među njima. A ko ne igra ili ne peva, smatra se ludim... Tada nije razlika između laika i sveštenika, svi podjednako čine nemoralnost“, rekao je Sveti Nikodim, ističući da su ovi dani prigoda za slavljanje nečistote i razvrata, a ne za duhovno uzdizanje.
Sveti Paisije Svetogorski, jedan od najpoznatijih svetogorskih staraca, proširuje ovo viđenje, govoreći o tome kako su karnevalske igre postale sveprisutne i kako se ljudi sve više udaljavaju od vrlinskog života. „Nekada su se karnevalske igre viđale samo jednu nedelju. Sada se viđaju svaki dan... Svako se oblači kako mu kaže misao, kako je u njemu! Ljudi su potpuno postali čudni. Poludeli su!“ Na ovaj način, starac Paisije ukazuje na duboki moralni pad i duhovnu dezorijentaciju koju ove igre izazivaju.
Jedan od najstrašnijih upozorenja stiže od starca Jefrema, koji kaže da je „prvi karnaval đavo, koji se pretvara u anđela Gospodnjeg, u Hrista i u Bogorodicu!“ Prema njegovim rečima, karnevalske igre nisu samo neviniji oblici zabave, već satanistički izum, jer đavo i demoni mogu da se preoblikuju u bilo koji oblik, obmanjujući ljude. „Karnevalske igre su satanistički izum“, naglašava on, čime pokazuje da je svaki oblik maske, skrivanja prave istine, duhovni poziv za opasnost.
Za svakog pravog hrišćanina, učenja ovih staraca su jasna: učestvovanje u karnevalskim feštama nije samo neprimereno, već je i duhovno štetno. U svetlu ovih saveta, svaki vernik treba da razmotri koliko su karnevalske igre udaljene od pravih vrednosti hrišćanskog života – vere, skromnosti i postojanosti. U svetu gde je lako podlegnuti zabavama koje prekrivaju istinske duhovne potrebe, potrebno je podsetiti se da pravo veselje dolazi kroz čistoću i istinu, a ne kroz maskiranje duhovnih slabosti. Hrišćanin je pozvan da svoju slobodu nalazi u veri, a ne u prividima koji donose privremenu radost, ali veću duhovnu pogubnost.
Bratija svetogorskoj manastira nas podseća da je svakodnevna borba protiv praznih reči ključ duhovnog očišćenja i povezanosti s Bogom. Iguman manastira Zograf, starac Amvrosije, napustio je svoj ovozemaljski život u 86. godini, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji Svete gore. Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine. U svojoj knjizi, 32. subote po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća na neprestanu borbu duše sa đavolima, grehom i iskušenjima, pozivajući nas da u Gospodu tražimo snagu za pobedu. Budi deo Religija.rs zajednice.


KAKO HILANDAR ČUVA MIR U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU: Arhimandrit Pajsije otkrio kako se monasi bore protiv praznoslovlja
SVETA GORA U ŽALOSTII: Upokoji se jedan od najvažnijih duhovnih lidera, svetogorac Amvrosije
VAŽNE NOVOSTI IZ MANASTIRA HILANDAR: Poseta neće biti moguća do kraja 2025. godine, evo ko ipak može da ode
KAKO SE IZBORITI PROTIV DUHOVNIH NEPRIJATELJA: Misli za svaki dan u godini
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Pomagao je siromašnima i udovicama, a svojim svedočenjem Hrista priveo je veri i one koji su se ranije bavili čarobnjaštvom.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Patrijarh Porfirije i iguman Jefrem saopštili su radosnu vest tokom razgovora koji su hiljade vernika pratile uživo.
Poglavaru Carigradske patrijaršije dodeljeno je počasno zvanje doktora teologije na Univerzitetu Angelikum u Rimu.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Na kraju je dobio rak, patio je, ali je postao uzor strpljenja i istrajnosti dok je i kroz to iskušenje prolazio, pričao je otac Partenije o starcu Pajsiju.
Dok svet traži odgovore u diplomatiji i oružju, svetogorski podvižnici govore o duhovnoj pomrčini koja se nadvija nad čovečanstvom – i pozivaju na jedini izlaz koji vodi ka spasenju: pokajanje, molitvu i budnost srca.
U vremenu sve većih globalnih napetosti, mnogi vernici sve češće posežu za zapisanim upozorenjima svetih otaca. Od Svetog Pajsija do starca Jefrema, njihove poruke danas zvuče kao odjek stvarnosti koja se upravo pred nama odvija.
Sveti Pajsije i Prepodobni Porfirije razotkrivaju mračne tajne savremenih muzičkih pravaca i ukazuju na duhovnu silu vizantijskog pojanja koje umiruje srce i spaja čoveka s Bogom.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Poglavaru Carigradske patrijaršije dodeljeno je počasno zvanje doktora teologije na Univerzitetu Angelikum u Rimu.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.