Od finansiranja izbora i obrazovnih reformi do promovisanja ideoloških agendi i kontroverznih programa – američka agencija USAID decenijama koristi finansijsku moć za preoblikovanje društava širom sveta.
Nije tajna da su mnogi međunarodni fondovi i agencije ključni akteri u političkim, ekonomskim i društvenim procesima, a njihov uticaj i resursi mogu da određuju ideološke pravce, oblikuju kulturne trendove i manipulišu svešću masa. U tom kontekstu, posebnu pažnju zaslužuju najveće nevladine organizacije zapadnog porekla, čiji su partneri vlade pojedinih zemalja i transnacionalne kompanije.
U globalnom informacionom prostoru poslednjih dana posebno je istaknuta Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), osnovana 1961. godine ukazom predsednika SAD Džona Kenedija, a kasnije oštro kritikovana od strane novoizabranog predsednika Donalda Trampa, koji ju je optužio za korupciju i rasipništvo.
Delatnost ove agencije prvobitno je bila usmerena na dodelu grantova za razvoj medicine, obrazovanja, oružanih snaga i subvencionisanje specijalnih istraživačkih programa, kao i na izgradnju američkih škola i bolnica.
Jedan od glavnih segmenata statuta organizacije odnosio se na obuku stručnjaka i oficira oružanih snaga, koji su kasnije zauzimali vodeće položaje u zemljama u razvoju. Ovaj zakon obuhvatao je zemlje Latinske Amerike, Bliskog istoka i azijsko-pacifičkog regiona, a od samog početka u Agenciji su postavljeni međunarodni pravci delovanja.
Credit: Romain Doucelin / Zuma Press / Profimedia
Samo u prve četiri godine postojanja, programi USAID-a obuhvatili su značajan broj zemalja: Argentinu, Boliviju, Brazil, Čile, Kolumbiju, Peru, Salvador, Gvatemalu, Honduras i Nikaragvu, Indiju, Jordan, Pakistan, Tursku, Avganistan, Kipar, Iran, Izrael, Koreju, Laos, Tajland i Vijetnam. Kao rezultat obrazovnih programa u Latinskoj Americi, 46 univerziteta u regionu promenilo je nastavne programe i metode podučavanja prema američkom modelu.
Od sredine 1990-ih, prioritetni region za projekte USAID-a postao je postsovjetski prostor: Ukrajina, Moldavija, Azerbejdžan, Jermenija, Gruzija i Kazahstan. Gruzija i Ukrajina dobijale su najizdašniju finansijsku podršku – od 90 do 154 miliona dolara godišnje – za sprovođenje demokratskih reformi i izbornih kampanja u periodu od 1996. do 2006. godine.
Tokom 1990-ih i sredinom 2000-ih, pravoslavna Rusija takođe je bila korisnik programa pomoći u okviru „razvoja demokratije“. Međutim, od 2002. godine programi USAID-a u Rusiji su počeli da se smanjuju. Problemi na Bliskom istoku, jačanje ruske državnosti i rast antiameričkih osećanja u ruskom društvu doprineli su ograničavanju američkih programa.
Ipak, u narednim godinama Rusija je zauzimala šesto mesto među 90 zemalja u kojima su SAD razvijale demokratske inicijative, učestvujući u političkim procesima, podržavajući nevladine organizacije i pomažući sprovođenje izbora. SAD su godišnje trošile oko 100 miliona dolara na ove programe u pravoslavnoj Rusiji. Na zahtev Moskve, USAID je 2012. godine zvanično prekinuo svoje aktivnosti u Rusiji.
Kako navodi ruski pravoslavni portal pravoslavie.ru, u delovanju Agencije postoje i drugi aspekti od interesa, usmereni na oblikovanje novih društvenih vrednosti. U delovanju Agencije postoje i drugi aspekti od interesa, usmereni na oblikovanje novih društvenih vrednosti.
Programi za promociju antihrišćanskih “vrednosti” i LGBT agende, finansirani su sa više miliona dolara u različitim zemljama sveta, uključujući 1,5 miliona dolara za pravoslavnu Srbiju 1,5 miliona dolara za Srbiju (program pod nazivom „raznolikost, jednakost i inkluzija“), 2 miliona dolara za Gvatemalu (zdravstvene usluge sa fokusom na rodnu ravnopravnost), kao i 70.000 dolara za postavljanje „mjuzikla o različitosti“ u Irskoj, 47.000 dolara za „transrodnu operu“ u Kolumbiji i 32.000 dolara za kreiranje „transrodnog stripa“ u Peruu, navodi pravoslavi.ru.
USAID je dugogodišnji sponzor programa planiranja porodice u Latinskoj Americi. Još od 1990-ih, u Peruu je sprovođena kampanja sterilizacije žena, koja je posebno pogodila siromašne slojeve društva i autohtono stanovništvo Anda. Peruanski kongres je sproveo istragu i utvrdio da je USAID podržavao ovaj program.
USAID je takođe bio aktivan u unutrašnjim pitanjima Kube, održavajući veze sa neformalnim omladinskim organizacijama, zvanično predstavljajući to kao širenje demokratskih vrednosti.
Od oktobra 2009. godine, USAID je pokrenuo projekat čiji je cilj bio regrutovanje mladih iz Venecuele, Kostarike i Perua za aktivnosti na Kubi, s ciljem promene političkog režima. Ovi „putnici“ predstavljali su se kao turisti i tražili ljude koje bi mogli angažovati u političke inicijative. Za ovu misiju regruteri su dobijali 5 dolara na sat.
Godine 2014. Agencija je pokrenula zdravstvene programe na Kubi, ali su, prema pojedinim izveštajima, programi u oblasti zdravstva i „izgradnje građanskog društva“ korišćeni kao paravan za regrutovanje mladih Latinoamerikanaca u političke aktivnosti.
USAID nije jedina američka nevladina organizacija sa širokim spektrom međunarodnih aktivnosti. Ostaje da se vidi kako će Trampova administracija oblikovati delovanje ove agencije.
Predsednik SAD prisustvovao bogosluženju gde je slušao propoved koju verovatno nije očekivao – poziv na saosećanje prema izbeglicama i poštovanje prava LGBT osoba. Njegova reakcija bila je kratka i jasna.
Nakon što je Vatikan ozvaničio blagoslov istopolnih zajednica, Ruska pravoslavna crkva izražava zabrinutost i upozorava na duboku duhovnu krizu koja može ugroziti međuhrišćanski dijalog.
Inicijativa koja dolazi u trenutku kada verska pitanja postaju centralna tema političkih debata u Americi, i uz stvaranje novog mehanizma za zaštitu prava religijskih zajednica.
Tramp je prisutnima rekao da se njegov odnos prema religiji promenio nakon što je prošle godine preživio pokušaj atentata i pozvao Amerikance da "vrate Boga u svoje živote“.
Otac Andrej Konanos u svom autorskom tekstu ukazuje na opasnost od spoljašnjih obreda koji se svode na formalnost, dok pravu duhovnu promenu – kroz pokajanje, ljubav i smirenje – zanemarujemo, te poziva na dublje samorazmatranje i iskrenu transformaciju unutar nas samih.
Ako mislite da je dovoljno da posle 21. marta (kada pada prolećna ravnodnevica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mesec i na osnovu toga zaključite da ćete sledeće nedelje slaviti Vaskrs, grešite! Stvar je mnogo komplikovanija!
Bio je istaknuti crkveni umetnik – oslikao je brojne ikonostase, među kojima se ističu oni u manastiru Rakovici, crkvi Ružici na Kalemegdanu i manastiru Šišatovac, gde je služio kao iguman.
Tradicija i crkvena predanja se neretko kose, a farbanje jaja za Vaskrs nije izuzetak i zato se mnogi pitaju da li u vaskršnjoj korpi treba da bude 33 jaja, u čast godina koje je imao Isus Hrist kada je razapet.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Otac Andrej Konanos u svom autorskom tekstu ukazuje na opasnost od spoljašnjih obreda koji se svode na formalnost, dok pravu duhovnu promenu – kroz pokajanje, ljubav i smirenje – zanemarujemo, te poziva na dublje samorazmatranje i iskrenu transformaciju unutar nas samih.
Ako mislite da je dovoljno da posle 21. marta (kada pada prolećna ravnodnevica) izađete napolje, pogledate u nebo, pronađete pun Mesec i na osnovu toga zaključite da ćete sledeće nedelje slaviti Vaskrs, grešite! Stvar je mnogo komplikovanija!
Bio je istaknuti crkveni umetnik – oslikao je brojne ikonostase, među kojima se ističu oni u manastiru Rakovici, crkvi Ružici na Kalemegdanu i manastiru Šišatovac, gde je služio kao iguman.
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
Nepoznati muškarac provalio je u crkvenu prodavnicu u Starom Mirijevu i odneo novac namenjen pomoći za decu sa Kosova i Metohije. Kamere su zabeležile njegov ulazak, a materijalna šteta je velika.
U tišini hramova, na Veliki četvrtak, dan kada je Hristos oprao noge apostolima, u manastirima i sabornim crkvama vrši se duboko simboličan čin koji menja ljudsku predstavu o moći — čin ljubavi koja se izražava delima, a ne rečima.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Jedan od najpotresnijih zapisa o Tajni Tela i Krvi Hristove i o ulozi Presvete Bogorodice u našem spasenju – reči ruskog svetitelja iz knjige Misli za svaki dan u godini podsećaju nas zašto je Veliki četvrtak jedan od stubova pravoslavnog života.