Shutterstock/T.Den_TeamOdlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Isključivanje Boga iz našeg života vodi nas ka tamnoj stazi, udaljavajući nas od istinskog spasenja.
Arhimandrit Tihon Agrikov objasnio je kako delovanje demonskih sila - odlaskom kod magova, hodža i vračara, može u potpunosti da promeni tok života ljudi, koji se koriste takvim sredstvima zarad dobrobiti ili uništenja osobe, kojoj se vrača.
- Dakle, odlazak kod vračare, gatare i hodže, koji se bavi magijom, zapravo je ništa drugo nego: "Hriste, ti si mnogo zahtevan i naporan, tebi moram da se molim svaki dan, da idem u crkvu na liturgiju svake nedelje, da se ispovedam pričešćem... Lakše je meni da Satani poljubim cipelu i on će mi sve probleme i muke rešiti preko noći" - započinje priču o crnoj magiji arhimandrit Tihon.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Odlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Objašnjava, da ono što naizgled liči na pomoć zapravo predstavlja izrazito srljanje u ponor iz kog se retko ko izbavi.
- I zapravo, odlasci kod tih promašenih ljudi, sa promašenim životima, je ništa drugo nego odricanje od carstva Božijeg i sklapanje pakta sa Satanom, jer to je ništa drugo nego odricanje od Gospoda, Hrista i od Crkve Božije i svetih tajni Crkve i posledice su katastrofalne - kaže arhimandrit Tihon Agrikov i dodaje:
- Neviđenih razmera... balans duha i duše se gubi odlaskom na takva mesta i kod tih ljudi, jer čovek slobodnom voljom kroz uzimanje raznih začaranih voda, mrtvačkih voda, zapisa... i drugih stvari sa željom da se nekom pomogne ili odmogne pristaje na to da primi demonsku silu u sebe.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Koristeći se mračnim silama svoju dušu žrtvujemo Satani
Ono što nosimo u sebi, bilo da je to mir, ljubav ili nemir, može oblikovati naš život i odnose s drugima. Naša slobodna volja ima moć da prihvati različite sile, koje potom mogu uticati na naše postupke i sudbine.
- Ako je Carstvo Božije u nama, onda nema demonske sile, a na ovaj način se prima demonska sila u biće čovekovo, koja posle ima vlast nad čovekom, jer je primljena slobodnom voljom. Onda dolazi do razvoda, brakova, do svađe u kući, do ubistava, samoubistava, odricanja od pravoslavne vere i prelazak na neke nevere, lažne vere i tako dalje.
Ističe da u nevolji i u dobrom treba da se oslonimo na Boga i njemu zahvalimo.
- I ako tu nema istinskoga pokajanja koje podrazumeva žrtvu i preumljenje do samog kraja i dubine i srži svoga bića i davanja sebe do kraja Gospodu, "Gospode, sad ti radi sa mojom dušom, ti nameštaj, ti sklapaj, ti obnavljaj ono što sam ja svojim grehom i odstupanjem od Tebe narušio".
Ukoliko se odreknemo Boga postoji samo jedan put, a ta staza vodi direktno u predvorje pakla gde nečiste sile obitavaju.
- Ako toga ne bude, onda čovek do kraja života, pa i u večnosti bude na pogrešnoj strani.
Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Sveti oci otkrivaju zašto je svako koketiranje sa okultnim savez sa zlom – iza astrologije, numerologije i „pozitivne energije“ krije se ista sila koja vodi u duhovnu tamu. Postoji samo jedan izlaz, i on ne dolazi od čoveka.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.