Shutterstock/T.Den_TeamOdlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Isključivanje Boga iz našeg života vodi nas ka tamnoj stazi, udaljavajući nas od istinskog spasenja.
Arhimandrit Tihon Agrikov objasnio je kako delovanje demonskih sila - odlaskom kod magova, hodža i vračara, može u potpunosti da promeni tok života ljudi, koji se koriste takvim sredstvima zarad dobrobiti ili uništenja osobe, kojoj se vrača.
- Dakle, odlazak kod vračare, gatare i hodže, koji se bavi magijom, zapravo je ništa drugo nego: "Hriste, ti si mnogo zahtevan i naporan, tebi moram da se molim svaki dan, da idem u crkvu na liturgiju svake nedelje, da se ispovedam pričešćem... Lakše je meni da Satani poljubim cipelu i on će mi sve probleme i muke rešiti preko noći" - započinje priču o crnoj magiji arhimandrit Tihon.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Odlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Objašnjava, da ono što naizgled liči na pomoć zapravo predstavlja izrazito srljanje u ponor iz kog se retko ko izbavi.
- I zapravo, odlasci kod tih promašenih ljudi, sa promašenim životima, je ništa drugo nego odricanje od carstva Božijeg i sklapanje pakta sa Satanom, jer to je ništa drugo nego odricanje od Gospoda, Hrista i od Crkve Božije i svetih tajni Crkve i posledice su katastrofalne - kaže arhimandrit Tihon Agrikov i dodaje:
- Neviđenih razmera... balans duha i duše se gubi odlaskom na takva mesta i kod tih ljudi, jer čovek slobodnom voljom kroz uzimanje raznih začaranih voda, mrtvačkih voda, zapisa... i drugih stvari sa željom da se nekom pomogne ili odmogne pristaje na to da primi demonsku silu u sebe.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Koristeći se mračnim silama svoju dušu žrtvujemo Satani
Ono što nosimo u sebi, bilo da je to mir, ljubav ili nemir, može oblikovati naš život i odnose s drugima. Naša slobodna volja ima moć da prihvati različite sile, koje potom mogu uticati na naše postupke i sudbine.
- Ako je Carstvo Božije u nama, onda nema demonske sile, a na ovaj način se prima demonska sila u biće čovekovo, koja posle ima vlast nad čovekom, jer je primljena slobodnom voljom. Onda dolazi do razvoda, brakova, do svađe u kući, do ubistava, samoubistava, odricanja od pravoslavne vere i prelazak na neke nevere, lažne vere i tako dalje.
Ističe da u nevolji i u dobrom treba da se oslonimo na Boga i njemu zahvalimo.
- I ako tu nema istinskoga pokajanja koje podrazumeva žrtvu i preumljenje do samog kraja i dubine i srži svoga bića i davanja sebe do kraja Gospodu, "Gospode, sad ti radi sa mojom dušom, ti nameštaj, ti sklapaj, ti obnavljaj ono što sam ja svojim grehom i odstupanjem od Tebe narušio".
Ukoliko se odreknemo Boga postoji samo jedan put, a ta staza vodi direktno u predvorje pakla gde nečiste sile obitavaju.
- Ako toga ne bude, onda čovek do kraja života, pa i u večnosti bude na pogrešnoj strani.
Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Verni narod se sabrao u Hramu Svete prepodobne Paraskeve, dok je mitropolit mileševski Atanasije pozivao vernike da u kriznim vremenima jačaju u veri i predaju Gospodu svoje misli i dela.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Na praznik Prenosa moštiju Svetog prvomučenika Stefana, poglavar Srpske pravoslavne crkve pred vernicima u Slancima pozvao na smirenje, jedinstvo i ljubav prema bližnjima i neprijateljima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grčki vernici slave i sećaju se priče Svete Anastasije Farmakolitrije, koja je pomogla igumaniji manastira da jednu monahinju izbavi od delovanja nečastivih sila.
Podnaslov: U celosti prenosimo rukom pisano svedočanstvo Borjanke Vraneš, rođene Savić, o Božijem daru koji je dva veka pratio njenu porodicu – od Stare Hercegovine i Istočne Bosne, kroz gubitke i stradanja, sve do Tumana, gde i danas donosi veru i utehu.
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Sigurno ste mnogo puta čuli kako neko od vaših poznanika za nekog kaže „ma to je metuzalem“, misleći na stariju osobu, ali sigurno niste imali podatak zašto se baš taj termin koristi i – ko ili šta je bio „metuzalem“?
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.