Shutterstock/T.Den_TeamOdlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Isključivanje Boga iz našeg života vodi nas ka tamnoj stazi, udaljavajući nas od istinskog spasenja.
Arhimandrit Tihon Agrikov objasnio je kako delovanje demonskih sila - odlaskom kod magova, hodža i vračara, može u potpunosti da promeni tok života ljudi, koji se koriste takvim sredstvima zarad dobrobiti ili uništenja osobe, kojoj se vrača.
- Dakle, odlazak kod vračare, gatare i hodže, koji se bavi magijom, zapravo je ništa drugo nego: "Hriste, ti si mnogo zahtevan i naporan, tebi moram da se molim svaki dan, da idem u crkvu na liturgiju svake nedelje, da se ispovedam pričešćem... Lakše je meni da Satani poljubim cipelu i on će mi sve probleme i muke rešiti preko noći" - započinje priču o crnoj magiji arhimandrit Tihon.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Odlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Objašnjava, da ono što naizgled liči na pomoć zapravo predstavlja izrazito srljanje u ponor iz kog se retko ko izbavi.
- I zapravo, odlasci kod tih promašenih ljudi, sa promašenim životima, je ništa drugo nego odricanje od carstva Božijeg i sklapanje pakta sa Satanom, jer to je ništa drugo nego odricanje od Gospoda, Hrista i od Crkve Božije i svetih tajni Crkve i posledice su katastrofalne - kaže arhimandrit Tihon Agrikov i dodaje:
- Neviđenih razmera... balans duha i duše se gubi odlaskom na takva mesta i kod tih ljudi, jer čovek slobodnom voljom kroz uzimanje raznih začaranih voda, mrtvačkih voda, zapisa... i drugih stvari sa željom da se nekom pomogne ili odmogne pristaje na to da primi demonsku silu u sebe.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Koristeći se mračnim silama svoju dušu žrtvujemo Satani
Ono što nosimo u sebi, bilo da je to mir, ljubav ili nemir, može oblikovati naš život i odnose s drugima. Naša slobodna volja ima moć da prihvati različite sile, koje potom mogu uticati na naše postupke i sudbine.
- Ako je Carstvo Božije u nama, onda nema demonske sile, a na ovaj način se prima demonska sila u biće čovekovo, koja posle ima vlast nad čovekom, jer je primljena slobodnom voljom. Onda dolazi do razvoda, brakova, do svađe u kući, do ubistava, samoubistava, odricanja od pravoslavne vere i prelazak na neke nevere, lažne vere i tako dalje.
Ističe da u nevolji i u dobrom treba da se oslonimo na Boga i njemu zahvalimo.
- I ako tu nema istinskoga pokajanja koje podrazumeva žrtvu i preumljenje do samog kraja i dubine i srži svoga bića i davanja sebe do kraja Gospodu, "Gospode, sad ti radi sa mojom dušom, ti nameštaj, ti sklapaj, ti obnavljaj ono što sam ja svojim grehom i odstupanjem od Tebe narušio".
Ukoliko se odreknemo Boga postoji samo jedan put, a ta staza vodi direktno u predvorje pakla gde nečiste sile obitavaju.
- Ako toga ne bude, onda čovek do kraja života, pa i u večnosti bude na pogrešnoj strani.
Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka podseća da vera nije samo spoljašnji čin, već štit koji čuva srce od nevidljivih iskušenja i zla koje ponekad nosimo nesvesno, čak i sami prema sebi.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.