Shutterstock/T.Den_TeamOdlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Isključivanje Boga iz našeg života vodi nas ka tamnoj stazi, udaljavajući nas od istinskog spasenja.
Arhimandrit Tihon Agrikov objasnio je kako delovanje demonskih sila - odlaskom kod magova, hodža i vračara, može u potpunosti da promeni tok života ljudi, koji se koriste takvim sredstvima zarad dobrobiti ili uništenja osobe, kojoj se vrača.
- Dakle, odlazak kod vračare, gatare i hodže, koji se bavi magijom, zapravo je ništa drugo nego: "Hriste, ti si mnogo zahtevan i naporan, tebi moram da se molim svaki dan, da idem u crkvu na liturgiju svake nedelje, da se ispovedam pričešćem... Lakše je meni da Satani poljubim cipelu i on će mi sve probleme i muke rešiti preko noći" - započinje priču o crnoj magiji arhimandrit Tihon.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Odlazak kod vračeva je svojevoljno posrnuće
Objašnjava, da ono što naizgled liči na pomoć zapravo predstavlja izrazito srljanje u ponor iz kog se retko ko izbavi.
- I zapravo, odlasci kod tih promašenih ljudi, sa promašenim životima, je ništa drugo nego odricanje od carstva Božijeg i sklapanje pakta sa Satanom, jer to je ništa drugo nego odricanje od Gospoda, Hrista i od Crkve Božije i svetih tajni Crkve i posledice su katastrofalne - kaže arhimandrit Tihon Agrikov i dodaje:
- Neviđenih razmera... balans duha i duše se gubi odlaskom na takva mesta i kod tih ljudi, jer čovek slobodnom voljom kroz uzimanje raznih začaranih voda, mrtvačkih voda, zapisa... i drugih stvari sa željom da se nekom pomogne ili odmogne pristaje na to da primi demonsku silu u sebe.
Shutterstock/Ariadna Cortes
Koristeći se mračnim silama svoju dušu žrtvujemo Satani
Ono što nosimo u sebi, bilo da je to mir, ljubav ili nemir, može oblikovati naš život i odnose s drugima. Naša slobodna volja ima moć da prihvati različite sile, koje potom mogu uticati na naše postupke i sudbine.
- Ako je Carstvo Božije u nama, onda nema demonske sile, a na ovaj način se prima demonska sila u biće čovekovo, koja posle ima vlast nad čovekom, jer je primljena slobodnom voljom. Onda dolazi do razvoda, brakova, do svađe u kući, do ubistava, samoubistava, odricanja od pravoslavne vere i prelazak na neke nevere, lažne vere i tako dalje.
Ističe da u nevolji i u dobrom treba da se oslonimo na Boga i njemu zahvalimo.
- I ako tu nema istinskoga pokajanja koje podrazumeva žrtvu i preumljenje do samog kraja i dubine i srži svoga bića i davanja sebe do kraja Gospodu, "Gospode, sad ti radi sa mojom dušom, ti nameštaj, ti sklapaj, ti obnavljaj ono što sam ja svojim grehom i odstupanjem od Tebe narušio".
Ukoliko se odreknemo Boga postoji samo jedan put, a ta staza vodi direktno u predvorje pakla gde nečiste sile obitavaju.
- Ako toga ne bude, onda čovek do kraja života, pa i u večnosti bude na pogrešnoj strani.
Muslimani urok smatraju stvarnim fenomenom od kojeg može zaštititi čuvanjem privatnosti i neiskazivanjem svojih blagodatí, jer zavidnost može izazvati ozbiljne posledice poput bolesti, smrti ili rastava brakova. Hafiz Almir Kapić ističe da je urok opasan i da je važno paziti s kim i kada delimo svoje uspehe, kako bismo se zaštitili od njegovih negativnih dejstava.
U težim slučajevima uznemirenosti i smetnji svakako su neophodni saveti duhovnika i molitveni rad Crkvenog sveštenstva ili monaha, kao i kajanje, jer te magijske vezanosti su posledica, veruje se, grešnog života.
Protojerej Georgije je istakao da, na osnovu njegove pastirske prakse, uticaju magije i, uopšteno, đavoimanosti, može biti podvrgnut svaki čovek, a u posebnim slučajevima čak i svešteno lice, ukoliko to Gospod dopusti…
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
U crkvi Lazarici, iz koje je srpska vojska krenula ka Kosovu, služena je liturgija, a pomen svim stradalim junacima i litija do Spomenika kosovskim vitezovima sabrali su arhijereje, monahe, vojnike, državnike i verni narod.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Grčki vernici slave i sećaju se priče Svete Anastasije Farmakolitrije, koja je pomogla igumaniji manastira da jednu monahinju izbavi od delovanja nečastivih sila.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom