U Srbiji su danas popularna mnoga imena koja ne zvuče tradicionalno srpski i koja ne postoje u crkvenim knjigama.
Od davnina, u pravoslavnoj tradiciji, ime nije bila samo oznaka, već i pečat duhovnog identiteta, znak blagoslova i veza sa svetima koji pred Gospodom posreduju za nas. Od davnina su hrišćanski narodi birali imena svojih novokrštenih po svetiteljima – ne samo iz poštovanja, već i iz želje da dete primi zagovor i primer podvižnika koji je to ime proslavio. Danas, kada duh vremena unosi mnoga nova imena u svakodnevni život, postavlja se pitanje: da li je ime prepreka na putu ka krštenju ili je suština u veri koja to ime nosi?
Lea, Tea, Tara, Tia, Noa, Kevin, Tifani, Ariel, Leonardo i Vanesa samo su neka od popularnih imena koja roditelji daju svojoj deci u srpskim zemljama, a koja nemaju koren u pravoslavnoj tradiciji.
Profimedia
Sveta tajna krštenja i miropomazanja
Ono što je malo poznato jeste da se današnja popularna imena često karakterišu kao „nehrišćanska“ i da se u pojedinim mestima moraju promeniti prilikom krštenja.
Upravo zato može se desiti da ako ste u opštini po rođenju zavedeni pod imenom kog nema u crkvenim knjigama, tada vam na krštenju daju neko ime koje postoji u knjigama i obično predstavlja određenog sveca.
Ako već imate crkveno ime, to jest zavedeni ste u opštini kao u crkvenim knjigama, onda nema potrebe da dobijete drugo ime na krštenju. Međutim treba pomenuti da je ovo pravilo omekšalo s vremenom i u savremenom doba više nije neophodno da ime koje dete nosi bude ime koje je pripadalo nekom svecu. Primer naših čitatelja ide u prilog ovoj tvrdnji.
Naime, kako kažu čitatelji sa kojima smo razgovarali, a čija imena se razlikuju u ličnoj karti i crkvenoj knjizi, imena im nisu ni sličma.
- Adelarda je moje ime, a u crkvenoj knjizi sam upisana kao Sofija.
Slličan primer je i sa Milošem, koji je u crkvi kršten kao Dimitrije, zato što je rođen na Mitrovdan.
Strogoća pri davanju imena popustila
Profimedia Andrey Kekyalyaynen Alamy Al
Krštenje, Ilustracija
Doduše, kada je Srpska pravoslavna crkva u pitanju često se i progleda kroz prste dok, na primer, u Rusiji nije dozvoljeno da se krstite ako ne nosite ime po nekom svecu.
Nenad Stojanović, sveštenik Crkve Svetog Save u južnom delu Kosovske Mitrovice kaže da je najbolje konsultovati se sa sveštenikom pre pre krštenja deteta.
- Sve zavisi od volje sveštenika, ne može se sad dete krstitit sa nekim imenom npr. Musa i tome slično - rekao je kratko za portal religija.rs sveštenik.
- Ne postoji pravilo i sveštenik može da odbije da krsti dete iz ličnih uverenja, pošto ima nepristojnih imena za decu, koja roditelji biraju kao da imenuju pse, a ne bebe. Sveštenik uvek može da predloži roditeljima drugo ime, a na roditeljima je da taj predlog razmotre.
Grobovi u južnom delu Kosovske Mitrovice svedoče o duhovnoj i fizičkoj borbi Srba koji čuvaju uspomene na svoje najmilije uprkos razaranju i svim nedaćama.
U hramu Prepodobne Mati Paraskeve u Medincima, vernici su, zajedno sa vladikom Jovanom, doživeli trenutke nade, ljubavi i duhovne obnove, osvežavajući svoju veru kroz svete obrede i krštenje novog člana Božje zajednice.
Iako se veruje da je krštenje nužno za ulazak u Božju zajednicu, Crkva priznaje da postoje posebni slučajevi, kao što su smrt ili nepostojanje mogućnosti da se dete krsti pre nego što umre, te se u tim situacijama sve prepušta Božjoj milosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Atanasija Atonskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Emilijan. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Bruna iz Segnija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Tokom emotivnog krštenja u jedinici intenzivne nege saturacija male Ane Vitorije porasla je sa 91% na 98%, izazivajući radost i nadu kod njene porodice i lekara.
Muslimanska imena oslanjaju se na Kuran i svako ime nosi svoju simboliku, kao i u drugim religijama gde se imena daju u skladu sa njihovim verovanjima.
U krugu porodice i prijatelja dečaci su ugasili prvu svećicu na torti uz pomoć starijeg brata Konstantina, roditelji su u njihovu čast organizirali veselu proslavu.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Na dan njegovog praznika vernici se sećaju svetitelja koji je kroz molitvu, smirenje i istrajnost osnovao Veliku Lavru na Svetoj Gori i ostavio neizbrisiv trag u istoriji pravoslavnog monaštva.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.