ŠTA SU POSLEDNJA VREMENA I KADA ĆE DOĆI DO SMAKA SVETA: Otac Goran Kovačević o pitanju koje plaši čovečanstvo
I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena".
Od listova kojima su se Adam i Eva pokrili nakon prvog greha, preko drveća u čijoj su hladovini pravednici tražili mir, do Hristove poruke o duhovnom plodu – smokva u Bibliji nosi duboku simboliku i suštinske pouke za svakog vernika.
Među mnoštvom biljaka koje se pominju u Svetom Pismu, jedno stablo zauzima posebno mesto, protkano božanskim značenjem i dubokom simbolikom. To je smokva, biljka koja se u Bibliji pominje više od pedeset puta, od Knjige Postanja do Jevanđelja, noseći u sebi priču o padu i pokajanju, o osudi i spasenju, o zemlji i nebu.
Od Rajskog vrta do Zakhejevog pokajanja
Prvo pominjanje smokve nalazi se u priči o Adamu i Evi. Nakon što su okusili plod sa Drveta poznanja dobra i zla, spoznali su svoju golotinju i prekrili je smokvinim lišćem. Ovaj trenutak nije tek puki detalj iz drevne priče, već duboka metafora ljudske prirode – otkriće greha i potraga za zaklonom. Zanimljivo je da pojedini Sveti Oci smatraju da zabranjeni plod nije bila jabuka, već upravo smokva, što joj daje još dublju simboliku u hrišćanskoj teologiji.

Smokva se ponovo pojavljuje u Jevanđelju po Luki u priči o Zakheju, cariniku koji se popeo na smokvu da bi video Hrista. Ova scena otkriva smokvu kao mesto pokajanja i duhovnog uzdizanja. Dok su Adam i Eva koristili smokvino lišće da sakriju svoju golotinju i odvoje se od Boga, Zakhej koristi smokvu da bi se uzdigao ka Hristu. Njegova želja više nije telesna i grešna, već duhovna i spasonosna. On se ne krije od Boga, već mu hita u susret.
Simbol plodnosti i duha
U antičkom svetu smokva je bila simbol obilja i plodnosti. Rimljani su je smatrali znakom prosperiteta, Egipćani su je nazivali Drvetom života, a u drevnoj Palestini bila je jedno od najznačajnijih stabala. U Starom zavetu, smokva se spominje kao dokaz plodnosti Obećane zemlje, koju Mojsijevi izvidnici donose kao znak Božijeg blagoslova. Njeno mesto u svakodnevnom životu bilo je nezamenljivo – koristila se kao hrana, lek i duhovni simbol.
Ali, smokva nije uvek znak blagoslova. Jevanđelja nam prenose epizodu u kojoj Hristos proklinje neplodnu smokvu. Ovaj čin nije samo izraz Njegovog razočaranja već nosi snažnu duhovnu poruku. Smokva sa bujnim lišćem, ali bez ploda, predstavlja duhovnu jalovost – religioznost bez vere, zakon bez ljubavi, formu bez suštine. To je upozorenje na opasnost spoljašnje pobožnosti bez unutrašnje promene.
Znamenje vremena
Jedan od najupećatljivijih trenutaka u Novom zavetu vezanih za smokvu jeste Hristovo upozorenje o znacima poslednjih vremena. U priči o smokvi, Gospod uči svoje učenike da posmatraju njeno lišće i plod kao pokazatelje dolaska leta, isto kao što trebaju prepoznati znakove vremena kada se približi kraj sveta. Smokva tako postaje simbol duhovne budnosti i spremnosti za dolazak Carstva nebeskog.
U ranohrišćanskoj umetnosti smokva i loza često su se prikazivale zajedno, simbolizujući rajski mir i harmoniju. Pod njenim granama, u senovitim vrtovima, odvijale su se važne biblijske scene, dok su u kasnijim vekovima smokvini listovi postali sinonim za pokrivanje ljudske nagosti u umetnosti i skulpturi.
Duhovna pouka smokve
U knjizi Priča Solomonovih zapisano je: "Ko neguje smokvu, ješće roda njenog." Ove reči podsećaju nas na važnost duhovne pažnje i brige. Smokva raste polako, pušta korenje duboko, traži skrivene izvore vode. Tako je i sa duhovnim životom – on zahteva posvećenost, ustrajnost i povezanost sa Bogom.
Kao drvo bogato simbolikom, smokva ostaje jedan od najmoćnijih biblijskih znakova. Ona spaja rajsku sreću i pad u greh, pokajanje i ponovno rađanje, plodnost i osudu, prolaznost i večni život. Pod njenim granama otkrivaju se tajne spasenja, dok njen plod nosi ukus božanske ljubavi.
I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena". Otac Venijamin iguman je manastira Preobraženje već 51 godinu i bez ustezanja govori o duhovnoj lenjosti, ispravnom putu ka Bogu i odgovornosti onih koji vode narod ka spasenju. U svetu gde su se pravila odevanja izmenila, malo ko zna da Biblija strogo zabranjuje nošenje odeće suprotnog pola. Arhimandrit Sava upozorava na značaj ove zapovesti i objašnjava zašto njeno zanemarivanje može imati ozbiljne duhovne posledice. Ova jednostavna, ali bogata poslastica od suvih smokava, grožđa i oraha idealna je za dane posta na vodi – bez šećera, brašna i ulja, a puna prirodne slasti i hranljivih sastojaka. Budi deo Religija.rs zajednice. Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću. Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici. Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari. Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje. Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja. Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt. Bog vidi i ono što mi ne možemo. Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti. Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom. Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima. U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života." Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.

ŠTA SU POSLEDNJA VREMENA I KADA ĆE DOĆI DO SMAKA SVETA: Otac Goran Kovačević o pitanju koje plaši čovečanstvo
"BIĆE SVE TEŽE!": Upozorenje najstarijeg arhimandrita Srpske pravoslavne crkve u vremenu velikih iskušenja (VIDEO)
MNOGI KRŠE OVU BOŽIJU ZAPOVEST, JER NE ZNAJU DA POSTOJI: Arhimandrit Sava upozorava da žene posebno čine greh iz neznanja
BIBLIJSKI KOLAČ KOJI SU JELI PROROCI, CAREVI I PUTNICI: Tajni sastojci ovu drevnu poslasticu čine zdravom, hranjivom i neodoljivom
Oni su zaštitnici bolesnih i svih koji prolaze kroz teške muke: Pomolite se Svetim Vračima Kozmi i Damjanu i sigurno će biti lakše
Slavski kolač možete preseći i u kući, bez prisustva sveštenika: Evo kako se to radi
Danas je crno slovo i slava velikog broja Srba: Obeležavamo Svete Vrače Kozmu i Damjana
Zašto nikad ne treba grčiti srce oko onih koji su vas slomili? Patrijarh Pavle o rani na duši iza koje se krije veličanstvena stvar
Zašto je Bog stvorio baš petak 13?! Sveštenik Predrag Šćepanović o datumu kojeg se mnogi plaše
Najrevnosniji propovednici Hristove vere: Danas su Sveti apostoli Stahije, Amplije i Urvan i drugi s njima
KADA VAS STIGNU NEVOLJE, TUGE I BOLESTI, SAMO OVO URADITE! Savet mati Antonije zlata vredan!
AKO OVO NEMATE U KUĆI, ODMAH GA UNESITE! Mati Antonija kaže da će vas odmah zapljusnuti Božja blagodat i doneti mir celoj porodici!
POŽAR STIGAO DO MANASTIRA SVETOG VASILIJA OSTROŠKOG: Vatrena stihija guta sve ispred sebe, monahinje evakuisane, mole se za spas svetinje (VIDEO)
SEĆATE LI SE TORTE KOJA JE NEKADA BILA PONOS SVAKE SLAVSKE TRPEZE? Originalni recept za “španski vetar”, poslasticu koja se ne zaboravlja
KAD PALITE SVEĆE, JEDNU OBAVEZNO NAMENITE ZA OVE LJUDE: Otac Aleksandar tvrdi da ćete se tako zaštiti od svakog zla
PEČENA RIBA NA MANASTIRSKI NAČIN: Beli luk i tri začina daju joj poseban ukus
Uprkos rasprostranjenoj slici iz udžbenika i umetnosti, Biblija nigde ne pominje jabuku kao „zabranjeni plod“ – ovo tumačenje poteklo je iz lingvističke igre reči i srednjovekovnih zapadnih predstava, dok Pravoslavna crkva uporno čuva dublji smisao priče o padu čoveka.
Put ovog ugodnika Božjeg od sluge razvratne bogatašice do mučenika za Hrista, prati priča o dubokom pokajanju, neverovatnoj vernosti i čudesnom spasenju, koja nas podseća na moć istinske ljubavi i vere.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Njihovo ime posebno se spominje kada se neko suoči sa bolešću, bolom, strahom ili neizvesnošću.
Kada se kolač podeli, gost deo iz leve ruke spušta na sto, pored sveće i žita, dok četvrtinu koju drži u desnoj ruci podiže i predaje domaćici.
Hrišćansko učenje poziva čoveka da se čuva mržnje i osvete, jer zlopamćenje ne donosi mir duši, već je još više opterećuje.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.