ŠTA SU POSLEDNJA VREMENA I KADA ĆE DOĆI DO SMAKA SVETA: Otac Goran Kovačević o pitanju koje plaši čovečanstvo
I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena".
Od listova kojima su se Adam i Eva pokrili nakon prvog greha, preko drveća u čijoj su hladovini pravednici tražili mir, do Hristove poruke o duhovnom plodu – smokva u Bibliji nosi duboku simboliku i suštinske pouke za svakog vernika.
Među mnoštvom biljaka koje se pominju u Svetom Pismu, jedno stablo zauzima posebno mesto, protkano božanskim značenjem i dubokom simbolikom. To je smokva, biljka koja se u Bibliji pominje više od pedeset puta, od Knjige Postanja do Jevanđelja, noseći u sebi priču o padu i pokajanju, o osudi i spasenju, o zemlji i nebu.
Od Rajskog vrta do Zakhejevog pokajanja
Prvo pominjanje smokve nalazi se u priči o Adamu i Evi. Nakon što su okusili plod sa Drveta poznanja dobra i zla, spoznali su svoju golotinju i prekrili je smokvinim lišćem. Ovaj trenutak nije tek puki detalj iz drevne priče, već duboka metafora ljudske prirode – otkriće greha i potraga za zaklonom. Zanimljivo je da pojedini Sveti Oci smatraju da zabranjeni plod nije bila jabuka, već upravo smokva, što joj daje još dublju simboliku u hrišćanskoj teologiji.
Smokva se ponovo pojavljuje u Jevanđelju po Luki u priči o Zakheju, cariniku koji se popeo na smokvu da bi video Hrista. Ova scena otkriva smokvu kao mesto pokajanja i duhovnog uzdizanja. Dok su Adam i Eva koristili smokvino lišće da sakriju svoju golotinju i odvoje se od Boga, Zakhej koristi smokvu da bi se uzdigao ka Hristu. Njegova želja više nije telesna i grešna, već duhovna i spasonosna. On se ne krije od Boga, već mu hita u susret.
Simbol plodnosti i duha
U antičkom svetu smokva je bila simbol obilja i plodnosti. Rimljani su je smatrali znakom prosperiteta, Egipćani su je nazivali Drvetom života, a u drevnoj Palestini bila je jedno od najznačajnijih stabala. U Starom zavetu, smokva se spominje kao dokaz plodnosti Obećane zemlje, koju Mojsijevi izvidnici donose kao znak Božijeg blagoslova. Njeno mesto u svakodnevnom životu bilo je nezamenljivo – koristila se kao hrana, lek i duhovni simbol.
Ali, smokva nije uvek znak blagoslova. Jevanđelja nam prenose epizodu u kojoj Hristos proklinje neplodnu smokvu. Ovaj čin nije samo izraz Njegovog razočaranja već nosi snažnu duhovnu poruku. Smokva sa bujnim lišćem, ali bez ploda, predstavlja duhovnu jalovost – religioznost bez vere, zakon bez ljubavi, formu bez suštine. To je upozorenje na opasnost spoljašnje pobožnosti bez unutrašnje promene.
Znamenje vremena
Jedan od najupećatljivijih trenutaka u Novom zavetu vezanih za smokvu jeste Hristovo upozorenje o znacima poslednjih vremena. U priči o smokvi, Gospod uči svoje učenike da posmatraju njeno lišće i plod kao pokazatelje dolaska leta, isto kao što trebaju prepoznati znakove vremena kada se približi kraj sveta. Smokva tako postaje simbol duhovne budnosti i spremnosti za dolazak Carstva nebeskog.
U ranohrišćanskoj umetnosti smokva i loza često su se prikazivale zajedno, simbolizujući rajski mir i harmoniju. Pod njenim granama, u senovitim vrtovima, odvijale su se važne biblijske scene, dok su u kasnijim vekovima smokvini listovi postali sinonim za pokrivanje ljudske nagosti u umetnosti i skulpturi.
Duhovna pouka smokve
U knjizi Priča Solomonovih zapisano je: "Ko neguje smokvu, ješće roda njenog." Ove reči podsećaju nas na važnost duhovne pažnje i brige. Smokva raste polako, pušta korenje duboko, traži skrivene izvore vode. Tako je i sa duhovnim životom – on zahteva posvećenost, ustrajnost i povezanost sa Bogom.
Kao drvo bogato simbolikom, smokva ostaje jedan od najmoćnijih biblijskih znakova. Ona spaja rajsku sreću i pad u greh, pokajanje i ponovno rađanje, plodnost i osudu, prolaznost i večni život. Pod njenim granama otkrivaju se tajne spasenja, dok njen plod nosi ukus božanske ljubavi.
I Danilo čuje nešto od Gospoda i pita ga, jer ne razume. I on mu kaže: "Dođi Danilo, jer su zatvorene, zapečaćene reči do kraja vremena". Otac Venijamin iguman je manastira Preobraženje već 51 godinu i bez ustezanja govori o duhovnoj lenjosti, ispravnom putu ka Bogu i odgovornosti onih koji vode narod ka spasenju. U svetu gde su se pravila odevanja izmenila, malo ko zna da Biblija strogo zabranjuje nošenje odeće suprotnog pola. Arhimandrit Sava upozorava na značaj ove zapovesti i objašnjava zašto njeno zanemarivanje može imati ozbiljne duhovne posledice. Ova jednostavna, ali bogata poslastica od suvih smokava, grožđa i oraha idealna je za dane posta na vodi – bez šećera, brašna i ulja, a puna prirodne slasti i hranljivih sastojaka.
ŠTA SU POSLEDNJA VREMENA I KADA ĆE DOĆI DO SMAKA SVETA: Otac Goran Kovačević o pitanju koje plaši čovečanstvo
"BIĆE SVE TEŽE!": Upozorenje najstarijeg arhimandrita Srpske pravoslavne crkve u vremenu velikih iskušenja (VIDEO)
MNOGI KRŠE OVU BOŽIJU ZAPOVEST, JER NE ZNAJU DA POSTOJI: Arhimandrit Sava upozorava da žene posebno čine greh iz neznanja
BIBLIJSKI KOLAČ KOJI SU JELI PROROCI, CAREVI I PUTNICI: Tajni sastojci ovu drevnu poslasticu čine zdravom, hranjivom i neodoljivom
Reč je o raju u kojem su Adam i Eva živeli bezbrižno, sve dok ih zmija nije prevarila i navela Evu da zagrize jabuku sa tzv. Drva znanja
Uprkos rasprostranjenoj slici iz udžbenika i umetnosti, Biblija nigde ne pominje jabuku kao „zabranjeni plod“ – ovo tumačenje poteklo je iz lingvističke igre reči i srednjovekovnih zapadnih predstava, dok Pravoslavna crkva uporno čuva dublji smisao priče o padu čoveka.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja podseća da vera nije samo molitva – ona zahteva svakodnevni trud i aktivno delovanje, jer bez njega ni najiskrenija molitva ne donosi plod. U nastavku pročitajte oblomak iz Svetog pisma za 17. sredu po Duhovima.
Postavka skulptura Milorada Miće Stajčića izazvala buru zbog skrnavljenja vere i zloupotrebe reči najvoljenijeg srpskog patrijarha.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve.
Otkrijte kako život i mučeništvo svetih sestara i njihove hrabre majke i danas pomažu vernicima da pronađu unutrašnji mir, snagu i utehu pred Bogom.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.