KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
U svetu gde su se pravila odevanja izmenila, malo ko zna da Biblija strogo zabranjuje nošenje odeće suprotnog pola. Arhimandrit Sava upozorava na značaj ove zapovesti i objašnjava zašto njeno zanemarivanje može imati ozbiljne duhovne posledice.
U vremenu kada se duhovnost sve češće posmatra kroz prizmu lične interpretacije, događa se da i oni najrevnosniji vernici nesvesno krše Božije zapovesti. Jedna od njih, o kojoj se retko govori, tiče se odevanja, a njeno zanemarivanje može imati ozbiljne posledice po duhovni život vernika.
Na to upozorava arhimandrit Sava (Agioreitis), podsećajući na reči Starog zaveta:
- Danas je postalo moderno da se krši Božija zapovest koja kaže da muškarci ne treba da nose žensku odeću, niti žene mušku. Znate li da postoji takva zapovest? Ponekad se ponašamo kao da je ne znamo. Postoji. I to još od Starog zaveta. Već u Ponovljenom zakonu stoji Božiji zakon koji zabranjuje muškarcima da nose žensku odeću i ženama mušku.
Uprkos jasnom biblijskom upozorenju, savremene društvene norme donele su promene koje su dovele do toga da se ova zapovest gotovo zaboravi. Mnogi vernici, naročito žene, svakodnevno je prekrše, nesvesni da time mogu udaljiti sebe od Božije milosti.
- One devojke i žene koje, recimo, iz stida i straha od podrugljivih komentara na univerzitetima ili na poslu nose pantalone, iako u srcu veruju u Boga i žele da ispunjavaju Njegovu volju – ali se ipak prikazuju kao da nisu verujuće – neka ne misle da ta zapovest nije važna - istakao je arhimandrit Sava.
U današnje vreme, kada se granice između muškog i ženskog odevanja sve više brišu, lako je prevideti značaj ove zapovesti. Ali, prema rečima arhimandrita Save, kršenje makar i jedne Božije zapovesti nosi sa sobom ozbiljnu odgovornost.
- Kršenje čak i jedne zapovesti čini čoveka Božijim neprijateljem. Pazite, čak i jedna zapovest može vas učiniti Božijim protivnikom ako je ne poštujete. Zato, gde god uočimo licemerje, treba da se protiv njega borimo i pre svega da ga pronađemo u sebi.
Ovo upozorenje nije usmereno samo na pojedince koji krše zapovest, već i na one koji olako osuđuju druge, zaboravljajući sopstvenu odgovornost pred Bogom.
- A onima koji vole da osuđuju druge i govore: "Zar si ti hrišćanin, a ovako se ponašaš?" – njima treba reći: nije važno šta oni pričaju. Važno je da sam preispitaš svoje postupke i vidiš da li su u skladu sa Božijom voljom. Jer mnoge stvari koje ljudi danas nazivaju hrišćanskim, zapravo to nisu. A ipak žele da ih i ti, kao hrišćanin, prihvatiš - zaključuje arhimandrit Sava.
Njegove reči podsticaj su na dublje razmišljanje o svakodnevnim postupcima i njihovom usklađivanju sa Božijom voljom. Dokle god postoji neznanje, postoji i opasnost od duhovnog stranputice. Zato je na svakom verniku da preispita svoje postupke i, u svetlu svetopisamskih učenja, pronađe put koji vodi ka spasenju.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Nastojatelj hrama posvećenog svetom Nikolaju u Kuznjecu objašnjava zašto nije svaki duhovnik istovremeno i duhovni otac i govori o razlici koja određuje put spasenja, kao i o suštini odnosa između pastira i njegovog duhovnog čeda.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi za utorak druge sedmice Velikog posta piše o nepopravljivosti sagrešenja, unutrašnjoj borbi savesti i neizmernoj Božijoj milosti koja čeka na iskreno kajanje.
Otac Venijamin iguman je manastira Preobraženje već 51 godinu i bez ustezanja govori o duhovnoj lenjosti, ispravnom putu ka Bogu i odgovornosti onih koji vode narod ka spasenju.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini Sveti Teofan Zatvornik, pišući o Siropusnoj nedelji, otkriva jednostavan, ali moćan put do spasenja – sve zavisi od tebe. Dan oproštenja nije običan dan, već prilika da svet postane nalik raju.
Predanje vam prenosimo u celosti, a radnja se odvija u večernje sate, u jednoj beogradskoj ulici tog vremena.
Sveštenici iz različitih delova pravoslavnog sveta razmatraju duboku dilemu: da li je zavisnost od nikotina samo fizička navika ili greh koji pogađa i telo i dušu? Njihova iskustva i duhovna učenja otkrivaju kako se ova strast može pretvoriti u opasnu prepreku za duhovni napredak i spasenje.
Poznati gastronom rekonstruisao je gozbu srpskih velikaša uoči Boja na Kosovu – na trpezi su se našli bulgur, ovčetina, divljač, aromatične trave i vina iz Župe i Primorja.
Potresne reči udovice Laure al Nasr obilaze pravoslavni svet i bude pitanje – ko će zaustaviti zlo koje ubija i u svetinjama.
Vernici se neretko vraćaju iz Ostroga drugačiji – smireniji, rasterećeniji, obnovljeni.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
Molitve sabranih odzvanjaju kroz vekove – podsećajući da se ljubav prema otadžbini ne gasi ni pred najvećim iskušenjima.
Jedan od ispitanika je poručio da nas Vidovdan poziva na sabranje, kao opomena da raskol ne vodi ka dobru.
Oblak iznad svetinje, kako tvrde svedoci, bio je neverovatno sličan liku Isusa Hrista.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.
Molitve sabranih odzvanjaju kroz vekove – podsećajući da se ljubav prema otadžbini ne gasi ni pred najvećim iskušenjima.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
Spoj dimljene ribe, pšenice i oraha u ovom jelu pretvara običan postni obrok u svečani doživljaj koji okuplja porodicu za stolom.