Shutterstock/Africa StudioIzbegavajte spavanje na stomaku
Otac Aleksandar kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
Svi ljudi sanjaju. Neki snovima pridaju veći, a neki manji značaj. Međutim, pravoslavlje ima specifičan odnos prema snovima.
Naime, sveštenik Aleksandar Jovanović je gostujući na TV Hram upravo o njima govorio i tom prilikom objasnio da samo jedan san, prema pravoslavlju, nešto znači.
Kaže da snovima snovima ne treba verovati kao nekim poslanjima sa neba koje govore neke čudesne i mistične stvari, u vezi sa sadašnjosti ili sa budućnosšću.
printskrin youtube
Sveštenik Aleksandar Jovanović
- Zapravo, ne treba ih tumačiti. Ne postoje pravoslavni sanovnici, ne postoji pravoslavna arhetipska topologija sna, ili pokušaj mapiranje sna u smislu ako sanjaš ovo znači ono, osim u jednom slučaju. To nalazimo kod Svetog Dijadoha Fotijski i kod Vasilija Velikog, gde oni kažu da, recimo, ako sanjamo divlje životnje ili zveri ili događaje koje u nama izazivaju osobit strah, to pokazuje, kod onoga koji je duhovno iskusan, dakle obojica podvače duhovno iskustvo, kakve strasti u nama preovladavaju - kaže otac Aleksandar i dodaje:
- I u tom smislu, san može da bude pokazatelj, onog skrivenog naličja, odnosno ljudske neusaglašenosti sa Hristove putevima ljubavi. Tako Sveti Dijadoh kaže, ako sanjamo divlje životinje ili nasilje, znači da onoga ko sanja u dobroj meri napada demon gneva, ako neko sanja erotske snove, nije rešio razvratne porive pohote.
Schutterstock
Spavanje, Ilustracija
Kaže da san može da bude neka vrsta introspekcije za čoveka, ali opet, saglasno predanju svetih otaca, ali i obazrovosti koja je uvek potrebna, uvek se treba obratiti duhovnika kad neko sanja snove koje su ih na ovakav način uznemirili.
Naglašava da i oni koji nemaju duhovnika, treba da se obrate sveštenom licu, jer on će bar molitvom umiriti i ističe:
- Na snove ne treba obraćati pažnju, jer kako reče Sveti Jovan Lestvičnik: "Ko veruje u snove slabog je uma, a ko ne veruje filozof je". Na drugo mestu kaže: "Demoni slavoljublja su proroci neiskusnima u snu".
Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
Sada, kada bez nekog drugog ne mogu učiniti ni najmanju stvar, razumem zašto nas je Hristos naučio da budemo sjedinjeni u jednom telu, deo je potresne ispovesti monaha Sofronija.
Od Morinja do Kotora, život i mučeništvo Mihaila Barbića dobija večnu slavu – uz liturgijsko prisustvo mitropolita Joanikija i arhijereja, vera i hrabrost ovog sveštenika zasijali su kao svetionik za generacije vernika.
Poseta učenika Bogoslovije Svetog Save Sremskoj Kamenici pretvorila se u susret koji je deci doneo radost, a svima ostalima tiho podsećanje da se vera najpre prepoznaje po delima, a ne po rečima.
Recept za domaću štrudlu sa orasima kakva se pravila u danima kada je dozvoljen beli mrs - savršena za sedmicu pred početak Vaskršnjeg posta i za svaki sto oko koga se okuplja porodica.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Od dečaka koji se suprotstavio zabrani posta do arhijereja sa najdužim stažom u Srpskoj pravoslavnoj crkvi – podizao je hramove tamo gde ih nije bilo, vratio mošti Svetog vladike Nikolaja u otadžbinu i ostavio delo koje i danas živi.