Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
U pravoslavlju paljenje sveće kada se neko upokoji ima duboko ukorenjeno simboličko značenje. Sveća, kao izvor svetlosti, predstavlja duhovnu svetlost koja pomaže duši preminulog da se usmeri ka večnom životu.
Paljenjem sveće, vernici izražavaju poštovanje prema preminuloj osobi, moleći se za njeno spasenje i večni mir.
Sveća je, dakle, i molitva, ali i znak nade jer u pravoslavnim verovanjima, smrt nije kraj, već prelazak u drugi život. Ona ne samo da osvetljava put duši preminulog već i okuplja zajednicu u zajedničkoj molitvi.
Međutim, u nekim krajevima naše zemlje, prevenstvo u istočnoj Srbiji, običaj je da se kumu, kada se upokojio, ne pali sveća, što nije u skladu s pravoslavnim kanonima.
Shutterstock
Sahrana, Ilustracija
Na ovo je za Religiju.rs ukazao pravoslavni sveštenik koji je dobro upućen u tamošnje običaje i moli ljude da to prestanu da rade.
- Ljudi, iako pravoslavne veroispovesti, tamo kumu ne pale sveću kad umre, uz banalno objašnjenje da se "kumu ne vraća sveća". To oni vezuju za činjenicu da je kum njima držao sveću na venčanju i krštenju, a kada ih pitate kakve to veze ima da oni onda njemu ne pale sveću kad umre, racionalnog objašnjenja nemaju - kaže sveštenik i nastavlja:
Shutterstock/Asia Tsyhankova
Sveća, Ilustracija
- Svim upokojenim se pali sveća, bez izuzetaka. Nema tu kum, brat, otac, majka, komšija... Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu." Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih. Sveća je i malena žrtva Bogu, koji se za nas žrtvovao - objašnjava sveštenik.
Da bi voda služila za osvećenje i očišćenje, kaže otac Srećko, onih koji je piju ili se krope njome, Crkva priziva blagodat Božiju na vodu i voda dobija silu koja služi za isceljenje duše i tela, kaže sveštenik.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.
Probajte supu od pečuraka sa heljdinom kašom, recept iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte Molitvene uzdahe Gospodu Isusu Hristu i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Vasilija Velikog.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
U besedi za četvrtak 5. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zbog čega osveta nikada ne donosi pobedu i kako se čuva mir čak i kada nas drugi povrede.