Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu". Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih, kaže sveštenik.
U pravoslavlju paljenje sveće kada se neko upokoji ima duboko ukorenjeno simboličko značenje. Sveća, kao izvor svetlosti, predstavlja duhovnu svetlost koja pomaže duši preminulog da se usmeri ka večnom životu.
Paljenjem sveće, vernici izražavaju poštovanje prema preminuloj osobi, moleći se za njeno spasenje i večni mir.
Sveća je, dakle, i molitva, ali i znak nade jer u pravoslavnim verovanjima, smrt nije kraj, već prelazak u drugi život. Ona ne samo da osvetljava put duši preminulog već i okuplja zajednicu u zajedničkoj molitvi.
Međutim, u nekim krajevima naše zemlje, prevenstvo u istočnoj Srbiji, običaj je da se kumu, kada se upokojio, ne pali sveća, što nije u skladu s pravoslavnim kanonima.
Shutterstock
Sahrana, Ilustracija
Na ovo je za Religiju.rs ukazao pravoslavni sveštenik koji je dobro upućen u tamošnje običaje i moli ljude da to prestanu da rade.
- Ljudi, iako pravoslavne veroispovesti, tamo kumu ne pale sveću kad umre, uz banalno objašnjenje da se "kumu ne vraća sveća". To oni vezuju za činjenicu da je kum njima držao sveću na venčanju i krštenju, a kada ih pitate kakve to veze ima da oni onda njemu ne pale sveću kad umre, racionalnog objašnjenja nemaju - kaže sveštenik i nastavlja:
Shutterstock/Asia Tsyhankova
Sveća, Ilustracija
- Svim upokojenim se pali sveća, bez izuzetaka. Nema tu kum, brat, otac, majka, komšija... Sveća je simbol svetlosti Hristove. On je rekao: "Ja sam svetlost svetu." Ta svetlost treba da nas podseti na svetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih. Sveća je i malena žrtva Bogu, koji se za nas žrtvovao - objašnjava sveštenik.
Da bi voda služila za osvećenje i očišćenje, kaže otac Srećko, onih koji je piju ili se krope njome, Crkva priziva blagodat Božiju na vodu i voda dobija silu koja služi za isceljenje duše i tela, kaže sveštenik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Irinu po starom i Svetog mučenika Teodota i sedam mučenica po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana I, pape, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Počinilac je neprimetno odneo srebrnu figuru iz Sen Žermen de Prea, jednog od najvažnijih simbola francuske istorije, dok vlasti upozoravaju da su crkve širom zemlje sve češće meta organizovanih krađa.
Zaupokojenom liturgijom i opelom u manastiru u Gornjem Dragljevcu ispraćen protojerej Bogdan Stjepanović; beseda jeromonaha Nikolaja obeležila oproštajnu službu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.
Portal Religija.rs objavljuje faksimil odluke kojom je Hrvatska zaštitila "slavu", "krsnicu" i "krsno ime", uz običaje i simbole vekovima vezane za srpsku pravoslavnu tradiciju.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U pravoslavnoj tradiciji hleb je svetinja koja se poštuje kao plod rada i blagoslova. Iz tog odnosa nastali su starinski recepti poput uštipaka od bajatog hleba koji vraćaju miris doma i podsećaju na vreme bez bacanja hrane.