Shutterstock/Aleksey TeleshCrkva Svete Nedelje u Sofiji pre napada
U napadu su poginule 134 osobe, a ranjeno oko 500, od kojih su mnogi kasnije podlegli od zadobijenih rana.
Povodom stogodišnjice terorističkog napada na sofijsku Sabornu crkvu Svete Nedelje, koji se dogodio na Veliki četvrtak 1925. godine, sa blagoslovom Patrijarha bugarskog Danila, parastos je služio je episkop velbuždski Isak, vikar mitropolita sofijskog, koji je na kraju bogosluženja pročitao pismo patrijarha Danila u kojem se između ostalog navodi:
- Zlobni atentat, izvršen pre tačno jednog veka u ovom svetom domu Božjem, Sabornom hramu mitropolita sofijskih, nastavlja da muči naša srca i užasava našu hrišćansku i ljudsku savest surovošću, nehumanošću, hladnokrvnošću i bezbožnom smelošću sa kojom je izveden. U sećanju naše Crkve i naroda, napad na Saborni hram Svete Nedelje zauvek ostaje sramna mrlja iz prošlosti, koja se može očistiti samo putem pokajanja. Na današnji dan zajedničkom molitvom za nevine žrtve tog krvavog zločina, svedočimo pred Bogom i pred celom Crkvom Hristovom da smo spoznali greh predaka i da u nama postoji odlučnost i volja za promenom. Neka Bog oprosti i da pokoj danas pomenutim žrtvama strašnog zločina, kao i svim žrtvama ljudske mržnje. Neka ih pomiluje i primi kao Dobri Čovekoljubaca u svoje nebeske stanove, a nama podari razum i mudrost da se uzdržavamo od svake zle pomisli, da cenimo i čuvamo svetinju i svog i tuđeg života, da poštujemo svakog čoveka bez obzira na razlike među nama, da se klonimo svake zle pomisli i zlog dela.
Navršava se 100 godina od terorističkog napada u kojem je raznet krov Crkve Svete Nedelje u Sofiji, Bugarska. Tom prilikom stradalo je više stotina ljudi. pic.twitter.com/5Ad94KJf3l
— Religija.rs (@Religija_rs) April 14, 2025
Istog dana u sali Bogoslovskog fakulteta održana je sesija povodom stogodišnjice napada na Saborni hram u Sofiji na kojoj su predstavljeni izveštaji: „Car BorisTreći - između državnog udara i atentata“ doc. prof. dr Ivajla Šalafova; „Personalizovano zlo - Počinioci“ dr Ivana Jovčeva i „Reakcija Svetog Sinoda povodom napada“ prof. dr Pavla Pavlova.
Wikipedia/Bulgarian Archives State Agency
Crkva Svete Nedelje u Sofiji pre napada
Najveći teroristički akt u istoriji Bugarske izvela je 16. aprila 1925. godine, na Veliki četvrtak, grupa ekstremno levičarskih aktivista Vojne organizacije Bugarske komunističke partije, koji su digli u vazduh krov Sabornog hrama u vreme kada je u njemu služen parastos generalu Konstantinu Georgievu, kojeg je dva dana ranije ubio komunistički terorista.
U napadu su poginule 134 osobe, a ranjeno oko 500, od kojih su mnogi kasnije podlegli od zadobijenih rana.
Sveti sinod doneo odluku nakon molitve i sabornog glasanja, a mitropolit Pahomije obećao da će predano služiti Crkvi i vernom narodu. Saznajte kada će biti njegovo svečano ustoličenje.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
U prisustvu predstavnika Srbije i Ambasade Rusije, kao i arhijereja Srpske pravoslavne crkve, svečanost u Novom Sadu prerastao je diplomatski protokol i dobio snažnu duhovnu i simboličku dimenziju kroz poruke o veri i jedinstvu.
U Starom Generalštabu obeležen Dan Vojske Srbije uz poruke o državnosti, tradiciji i nasleđu Drugog srpskog ustanka, uz prisustvo državnih i verskih i velikodostojnika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Otac Georgije objašnjava kako su nastajala "pogađanja" najpoznatije balkanske proročice i kakav duhovni izvor Crkva prepoznaje iza glasova koji su je proslavili.
Tokom istorijskog sabranja u Rilskom manastiru, mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije primio je visoko odlikovanje Eparhije lovčanske, potvrdivši neraskidivo prijateljstvo Srpske i Bugarske crkve.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Dok policija istražuje vandalizam nad pravoslavnim objektom, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke upozorava na atmosferu u javnom prostoru i ukazuje na širi društveni kontekst koji prati slučaj.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.