Shutterstock/Aleksey TeleshCrkva Svete Nedelje u Sofiji pre napada
U napadu su poginule 134 osobe, a ranjeno oko 500, od kojih su mnogi kasnije podlegli od zadobijenih rana.
Povodom stogodišnjice terorističkog napada na sofijsku Sabornu crkvu Svete Nedelje, koji se dogodio na Veliki četvrtak 1925. godine, sa blagoslovom Patrijarha bugarskog Danila, parastos je služio je episkop velbuždski Isak, vikar mitropolita sofijskog, koji je na kraju bogosluženja pročitao pismo patrijarha Danila u kojem se između ostalog navodi:
- Zlobni atentat, izvršen pre tačno jednog veka u ovom svetom domu Božjem, Sabornom hramu mitropolita sofijskih, nastavlja da muči naša srca i užasava našu hrišćansku i ljudsku savest surovošću, nehumanošću, hladnokrvnošću i bezbožnom smelošću sa kojom je izveden. U sećanju naše Crkve i naroda, napad na Saborni hram Svete Nedelje zauvek ostaje sramna mrlja iz prošlosti, koja se može očistiti samo putem pokajanja. Na današnji dan zajedničkom molitvom za nevine žrtve tog krvavog zločina, svedočimo pred Bogom i pred celom Crkvom Hristovom da smo spoznali greh predaka i da u nama postoji odlučnost i volja za promenom. Neka Bog oprosti i da pokoj danas pomenutim žrtvama strašnog zločina, kao i svim žrtvama ljudske mržnje. Neka ih pomiluje i primi kao Dobri Čovekoljubaca u svoje nebeske stanove, a nama podari razum i mudrost da se uzdržavamo od svake zle pomisli, da cenimo i čuvamo svetinju i svog i tuđeg života, da poštujemo svakog čoveka bez obzira na razlike među nama, da se klonimo svake zle pomisli i zlog dela.
Navršava se 100 godina od terorističkog napada u kojem je raznet krov Crkve Svete Nedelje u Sofiji, Bugarska. Tom prilikom stradalo je više stotina ljudi. pic.twitter.com/5Ad94KJf3l
— Religija.rs (@Religija_rs) April 14, 2025
Istog dana u sali Bogoslovskog fakulteta održana je sesija povodom stogodišnjice napada na Saborni hram u Sofiji na kojoj su predstavljeni izveštaji: „Car BorisTreći - između državnog udara i atentata“ doc. prof. dr Ivajla Šalafova; „Personalizovano zlo - Počinioci“ dr Ivana Jovčeva i „Reakcija Svetog Sinoda povodom napada“ prof. dr Pavla Pavlova.
Wikipedia/Bulgarian Archives State Agency
Crkva Svete Nedelje u Sofiji pre napada
Najveći teroristički akt u istoriji Bugarske izvela je 16. aprila 1925. godine, na Veliki četvrtak, grupa ekstremno levičarskih aktivista Vojne organizacije Bugarske komunističke partije, koji su digli u vazduh krov Sabornog hrama u vreme kada je u njemu služen parastos generalu Konstantinu Georgievu, kojeg je dva dana ranije ubio komunistički terorista.
U napadu su poginule 134 osobe, a ranjeno oko 500, od kojih su mnogi kasnije podlegli od zadobijenih rana.
Sveti sinod doneo odluku nakon molitve i sabornog glasanja, a mitropolit Pahomije obećao da će predano služiti Crkvi i vernom narodu. Saznajte kada će biti njegovo svečano ustoličenje.
Posle teških mučenja, tokom kojih je, kako se navodi u žitiju, anđeo Božji krepio i ublažavao stradanja mučenika, najpre su mačem posečeni Atinogenovi učenici i saslužitelji, a zatim je istom smrću postradao i njihov episkop.
Jerej Hrama Svetog Jovana Šangajskog u Batajnici suočava se sa najtežim iskušenjem nakon povratka bolesti njegovog deteta, a za hitnu transplantaciju matičnih ćelija u Italiji potrebno je obezbediti 250.000 evra.
Posle opsežne potrage uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je zapalio oltar kod crkve Svetog Jakova i ispisao uvredljive poruke na Gospinom kipu; policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motiv napada.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jerej Hrama Svetog Jovana Šangajskog u Batajnici suočava se sa najtežim iskušenjem nakon povratka bolesti njegovog deteta, a za hitnu transplantaciju matičnih ćelija u Italiji potrebno je obezbediti 250.000 evra.
Predavanje u Kotoru otkrilo je kako su obrazovanje, vera, porodična biblioteka i majčin dar za stvaralaštvo uticali na čoveka čija su otkrića promenila tok moderne civilizacije.
Sveti oci učili su da svaka nepravda može postati put ka većem smirenju, jer nas podseća na sopstvene slabosti i poziva da se više oslonimo na Boga nego na ljudsku pravdu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Sveti oci učili su da svaka nepravda može postati put ka većem smirenju, jer nas podseća na sopstvene slabosti i poziva da se više oslonimo na Boga nego na ljudsku pravdu.