Uobičajeno je da se sveće pale za zdravlje i spasenje živih osoba, kao i za pokoj duša preminulih.
Paljenje sveća u pravoslavnoj crkvi predstavlja deo lične molitve i izražavanje pobožnosti. Sveća simbolizuje prisustvo svetlosti Hristove, a njen plamen vernici doživljavaju kao molitvu upućenu Bogu.
Uobičajeno je da se sveće pale za zdravlje i spasenje živih osoba, kao i za pokoj duša preminulih. Zbog toga su u većini crkava svećnjaci podeljeni na dva dela – jedan za žive, drugi za upokojene.
U praksi, dešava se da se sveća odmah po paljenju ugasi. Mnogi vernici to doživljavaju kao loš znak ili se pitaju da li je u pitanju delovanje nečistih sila.
Pravoslavna crkva ovakva tumačenja odbacuje. Gašenje sveće obično je posledica fizičkih okolnosti – promaje, lošeg voska, nepravilnog fitilja ili prisustva vlage.
Religija.rs
Otac Marko
Otac Marko Rakonjac kaže za portal religija.rs da je čisto sujeverje to tumačiti kao neki znak, a još više kao demonski.
- Naravno da to ne znači ništa. Naš narod uvek voli da se hvata za te neke stvari i da pita "ako se desilo, zašto se desilo". Najbitnija je namena i dobra namera. Sveća se pali ili za zadravlje ili za pokoj duše i nema tu šta "biti glavu" šta je bilo ovako ili što je bilo onako. O kakvom uticaju demonskih sila govorimo ako postoji čista i dobra namera - objašnjava otac Marko i dodaje:
- Ako čovek veruje u tu "drugu stranu", onda će mu se svašta dešavati. Ako čovek veruje u Boga, on na neke stvari, pa i na to što mu se gasi sveća čim je zapali, i ne obraća pažnju, niti svoja razmišljanja usmerava ka tome da li tu ima demonskih uticaja - zaključuje otac Marko.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
U besedi za nedelju 1. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako odbijanje Božje ljubavi završava lomom, dok iskreno srce pronalazi spasenje pred nepokolebljivim temeljem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Pamfila, Porfirija i druge mučenike kesarijske po starom i Svetu mučenicu Evdokiju po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Albina, dok su muslimani u mesecu ramazana, a u judaizmu nema velikog verskog praznika.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U besedi za nedelju 1. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako odbijanje Božje ljubavi završava lomom, dok iskreno srce pronalazi spasenje pred nepokolebljivim temeljem.
Kako jedan jednostavan pokret može zaštititi dušu i umiriti duh – pouka velikog svetitelja našeg vremena otkriva zašto se pravilno osenjivanje ne sme zanemariti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.