Uobičajeno je da se sveće pale za zdravlje i spasenje živih osoba, kao i za pokoj duša preminulih.
Paljenje sveća u pravoslavnoj crkvi predstavlja deo lične molitve i izražavanje pobožnosti. Sveća simbolizuje prisustvo svetlosti Hristove, a njen plamen vernici doživljavaju kao molitvu upućenu Bogu.
Uobičajeno je da se sveće pale za zdravlje i spasenje živih osoba, kao i za pokoj duša preminulih. Zbog toga su u većini crkava svećnjaci podeljeni na dva dela – jedan za žive, drugi za upokojene.
U praksi, dešava se da se sveća odmah po paljenju ugasi. Mnogi vernici to doživljavaju kao loš znak ili se pitaju da li je u pitanju delovanje nečistih sila.
Pravoslavna crkva ovakva tumačenja odbacuje. Gašenje sveće obično je posledica fizičkih okolnosti – promaje, lošeg voska, nepravilnog fitilja ili prisustva vlage.
Religija.rs
Otac Marko
Otac Marko Rakonjac kaže za portal religija.rs da je čisto sujeverje to tumačiti kao neki znak, a još više kao demonski.
- Naravno da to ne znači ništa. Naš narod uvek voli da se hvata za te neke stvari i da pita "ako se desilo, zašto se desilo". Najbitnija je namena i dobra namera. Sveća se pali ili za zadravlje ili za pokoj duše i nema tu šta "biti glavu" šta je bilo ovako ili što je bilo onako. O kakvom uticaju demonskih sila govorimo ako postoji čista i dobra namera - objašnjava otac Marko i dodaje:
- Ako čovek veruje u tu "drugu stranu", onda će mu se svašta dešavati. Ako čovek veruje u Boga, on na neke stvari, pa i na to što mu se gasi sveća čim je zapali, i ne obraća pažnju, niti svoja razmišljanja usmerava ka tome da li tu ima demonskih uticaja - zaključuje otac Marko.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Serafima Sarovskog po starom kalendaru i Svetog Gerasima po novom. Katolici proslavljaju Svetog Pavla pustinjaka, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Dok svi traže brze rešenja, jedan od najuglednijih staraca Ruske crkve 20. veka otkriva jednostavan, ali moćan put: zaboravite sebe, plačite zbog grehova, otvorite srce Božijoj volji – i otkrijte unutrašnji mir koji menja sve.
U večeri koja je spojila duhovnost, poeziju i muziku, najstarija muzička institucija Srbije proslavila svoj krsni dan i dočekala Novu godinu po julijanskom kalendaru, oduševivši publiku maestralnim nastupima horova i solista.
Posle poruka bivšeg reisu-l-uleme i ideje o takozvanoj „Bosanskoj pravoslavnoj crkvi“, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski bez uvijanja govori o manipulacijama, prećutanim stratištima i opasnom prekrajanju istorije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Dok svi traže brze rešenja, jedan od najuglednijih staraca Ruske crkve 20. veka otkriva jednostavan, ali moćan put: zaboravite sebe, plačite zbog grehova, otvorite srce Božijoj volji – i otkrijte unutrašnji mir koji menja sve.
U večeri koja je spojila duhovnost, poeziju i muziku, najstarija muzička institucija Srbije proslavila svoj krsni dan i dočekala Novu godinu po julijanskom kalendaru, oduševivši publiku maestralnim nastupima horova i solista.
Pouka svetogorskog starca pokazuje kako smirenje, dobrota i iskreno pokajanje mogu promeniti svaki unutrašnji život, bez obzira na učestalost bogosluženja.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pouka svetogorskog starca pokazuje kako smirenje, dobrota i iskreno pokajanje mogu promeniti svaki unutrašnji život, bez obzira na učestalost bogosluženja.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje