Uobičajeno je da se sveće pale za zdravlje i spasenje živih osoba, kao i za pokoj duša preminulih.
Paljenje sveća u pravoslavnoj crkvi predstavlja deo lične molitve i izražavanje pobožnosti. Sveća simbolizuje prisustvo svetlosti Hristove, a njen plamen vernici doživljavaju kao molitvu upućenu Bogu.
Uobičajeno je da se sveće pale za zdravlje i spasenje živih osoba, kao i za pokoj duša preminulih. Zbog toga su u većini crkava svećnjaci podeljeni na dva dela – jedan za žive, drugi za upokojene.
U praksi, dešava se da se sveća odmah po paljenju ugasi. Mnogi vernici to doživljavaju kao loš znak ili se pitaju da li je u pitanju delovanje nečistih sila.
Pravoslavna crkva ovakva tumačenja odbacuje. Gašenje sveće obično je posledica fizičkih okolnosti – promaje, lošeg voska, nepravilnog fitilja ili prisustva vlage.
Religija.rs
Otac Marko
Otac Marko Rakonjac kaže za portal religija.rs da je čisto sujeverje to tumačiti kao neki znak, a još više kao demonski.
- Naravno da to ne znači ništa. Naš narod uvek voli da se hvata za te neke stvari i da pita "ako se desilo, zašto se desilo". Najbitnija je namena i dobra namera. Sveća se pali ili za zadravlje ili za pokoj duše i nema tu šta "biti glavu" šta je bilo ovako ili što je bilo onako. O kakvom uticaju demonskih sila govorimo ako postoji čista i dobra namera - objašnjava otac Marko i dodaje:
- Ako čovek veruje u tu "drugu stranu", onda će mu se svašta dešavati. Ako čovek veruje u Boga, on na neke stvari, pa i na to što mu se gasi sveća čim je zapali, i ne obraća pažnju, niti svoja razmišljanja usmerava ka tome da li tu ima demonskih uticaja - zaključuje otac Marko.
U pesmi Svetog Vladike Nikolaja "Zidanje Ljubostinje“, carica Milica je na svakom kamenu, koji je Rade Neimar pripremao za uziđivanje u crkvu, palila voštanicu, namenjujući je "jednom, desetorici, jal buljuku celom", ističe sveštenik.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Tri ajeta iz sure Ghafir (40:7–9) otkrivaju poruku Kurana: meleci posreduju za vernike, nagrađuju dobra dela i vode ka unutrašnjem miru i večnom spasenju.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.
Veliki pravoslavni duhovnik i svetitelj ostavio je snažnu poruku o nevidljivoj bitki koja odlučuje sudbinu duše — i otkrio zašto pogled može biti naš najveći saveznik ili pad.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U vremenu kada sve manje slušamo, a prečesto zaboravljamo na poštovanje, arhimandrit Stefan podseća: pazite kako govorite majci – jer reč upućena majci, ide pravo Bogu.