Sestra Frensis Dominici Piskatela sa Long Ajlenda (Njujork) služi Katoličkoj crkvi od 1931. godine
Jedna žena iz Njujorka nedavno je postala najstarija časna sestra na svetu, nakon što je u aprilu proslavila rođendan.
Sestra Frensis Dominici Piskatela sa Long Ajlenda ima 112 godina i posvetila je svoj život Katoličkoj crkvi tokom poslednjih 94 godine, prenosi "New York Post".
Koji je njen savet nakon skoro jednog veka služenja?
- Uči dok ne umreš. Moraš da postaneš svetac pre nego što stigneš u raj - rekla je u intervjuu za Post, dodajući da ljudi treba da teže tome da pomažu drugima.
Sestra Frensis ispričala je da joj pomaganje drugima oduvek dolazilo prirodno, ali da je u početku imala poteškoća da pronađe manastir koji bi je prihvatio. Naime, kada je imala dve godine, izgubila je levu podlakticu u železničkoj nesreći, pa su se neki manastiri plašili da bi njen invaliditet mogao da utiče na njenu sposobnost da služi.
Ipak, kada je imala 17 godina, jedan sveštenik iz Dominikanskog reda upitao ju je da li može da predaje. Kada je saznao da može, dozvolio joj je da ostane. Sestra Frensis je zatim decenijama predavala različite predmete u katoličkim školama, sve do svoje 84. godine.
- Pa, ne bih da se hvalim, ali bila sam prilično dobra učenica u svemu. Bila sam dobra učiteljica jer sam i samu sebe učila.
Na pitanje kako se oseća kao najstarija časna sestra na svetu, odgovorila je da o tome ne razmišlja mnogo.
- Osećam se normalno. Nikada nisam razmišljala o svojim godinama. Jednostavno se desilo - rekla je.
Dodala je i da se oseća srećno što u tim godinama „još uvek može da misli“, i uz osmeh rekla:
- Mogla bih još da predajem - ili bar tako mislim.
U video-snimku koji su objavile Sestre svetog Dominika na svom YouTube kanalu, ova superstogodišnjakinja kaže da se i dalje redovno moli, često i prijateljima koji su preminuli.
- Često im se molim. Jer oni znaju kakav je život na ovoj zemlji. Zato pomažu, čak i ako ti to ne znaš - kaže sestra Frensis.
BONUS VIDEO: OVO JE ČUDOTVORNA IKONA MANASTIRA TUMANE: Pred Bogorodicom Kurskom se dešavaju čuda
Igumanija manastira Svetog Đorđa u Brnjaku se osvrnula na skorašnji susret sa svojom prijateljicom, neuropsihijatrom, ali i zanimljivu konstataciju, koju joj je tada predočila doktorka.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Između Golupca i Đerdapa, u manastiru iz 14. veka, susreću se tišina, predanje o svetiteljima i ispovesti vernika koji tvrde da su ovde doživeli ono što nisu mogli da objasne nigde drugde.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Sveti Alfonsus Liguori - biskup i crkveni učitelj, govorio je: "Ako prihvatimo volju Božiju u svemu, bićemo među najsrećnijim ljudima na zemlji i već ovde ćemo imati predznanje o nebeskom miru.
Svojim pripovedanjem naučila je mnoge da veruju u sebe, da se ne opterećuju mišljenjima drugih i da ne sude drugima, već da u njima prepoznaju ono što je lepo i jedinstveno.
Sveti Otac tokom posete Španiji poručio da Crkva mora da čuje žrtve, prizna odgovornost i obezbedi obeštećenje, uz jačanje mera zaštite i prevencije zloupotreba.
Od pastirice iz Lorene do zapovednice vojske i svetiteljke Rimokatoličke crkve, njen život ostaje jedno od najdramatičnijih svedočanstava spoja duhovnog uverenja i istorijskih preokreta u Evropi 15. veka
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.