KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Hrišćanski život je put podviga, borbe sa sopstvenim slabostima, stalnog usavršavanja u ljubavi, veri i nadi.
Hrišćanstvo gleda na lenjost kao na ozbiljan greh, jer ona vodi ka zapostavljanju dužnosti prema Bogu, bližnjima i samome sebi. Lenjost nije samo telesna pasivnost ili odsustvo rada, već prvenstveno duhovna ravnodušnost – gubitak volje za dobrim, molitvom, pokajanjem i življenjem hrišćanskog života.
Zato je lenjost uvrštena među sedam smrtnih grehova, jer nije bezazlena slabost, već stanje koje udaljava čoveka od Boga i istine. U ranohrišćanskoj tradiciji, posebno kod pustinjskih otaca, lenjost označava stanje u kojem čovek gubi želju za duhovnim životom. Ne mari više za molitvu, post, služenje, niti za vlastitu duhovnu borbu.
Lenj čovek ne izvršava svoje obaveze, ne pomaže, ne radi, ne doprinosi zajednici. To vodi ka sebičnosti, neodgovornosti i zanemarivanju ljubavi prema drugome, što je protivno hrišćanskoj zapovesti o ljubavi. Lenjost često otvara vrata drugim gresima: zavisti (prema onima koji su uspešni), gnevu (zbog sopstvene nemoći), neumerenosti (u jelu, piću, razonodi), pa čak i očaju. Zato je ona korenski greh – onaj koji rađa druge grehe.
Hrišćanski život je put podviga, borbe sa sopstvenim slabostima, stalnog usavršavanja u ljubavi, veri i nadi. Lenjost je direktno suprotna tom putu. Hristos često poziva vernike da "bdiju i mole se“ (Matej 26:41), što podrazumeva aktivnost, budnost i spremnost.
Lenjost je u hrišćanstvu ozbiljan greh jer nije samo pitanje karaktera, već pitanje odnosa prema Bogu i večnom životu. Ona razara čovekovu dušu tiho i postepeno, čineći ga nesposobnim za ljubav, žrtvu i rast u veri. Zbog toga je proglašena jednim od sedam smrtnih, odnosno glavnih, korenskih grehova.
Otac Grigorije Stanković je u jednoj od svojih beseda rekao da za lečnjost nema oprovdanja.
- Nema opravdanja za lenjost, a lenjost je majka svih grehova. Od njenosti sve počinje. Kažu sveti oci da ako hoćeš da rešiš sve svoje probleme, samo uradi tako da nemaš slobodnog vremena. Postoji nekoliko duhovnih zamki ili obmana. Jedna o tih duhovnih zamki jeste SUTRA - objasnio je otac Grigorije.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. U ranom hrišćanstvu za reč ,,greh” korištena je grčka reč ,,amartija” (ἁμαρτία) koja se koristila u streličarskom sportu i značila je promašaj mete, cilja. Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice. Lenjosti, čamotinja, požuda i praznoslovlje su najveća zla koja mogu da obuzmu čoveka, ističe otac Aleksandar Šmeman.
KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
OVO SU 7 SMRTNIH GREHOVA: Sedmom smo izuzetno podložni, a niste znali da je na listi
OVI LJUDI SU ŽIVI MRTVACI: Starac Simeon Atonski o opasnom znaku duhovne smrti koji svi ignorišu
OVO ŽIVOT PRETVARA U PAKAO! Otac Aleksandar o četiri duhovna i demonska otrova koja vode ka samoubistvu duše, a svako od nas nosi bar jedan!
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Pravoslavna duhovnost jasno razlikuje zdrav od štetnog odmora.
Ova neuroza se ne razvija u odsustvu vere, već često upravo u verskoj sredini.
Brojni pojedinci, bilo iz ličnih razočaranja, racionalističkog pristupa ili pod uticajem naučnih i filozofskih pravaca, donose zaključak da Boga nema.
"Oče naš" nas podseća da se Bogu obraćamo kao deca svome ocu – sa poverenjem, ljubavlju i smirenošću.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Naziv tribine bio je „Јedini bez greha“, a jedan od najdirljivijih trenutaka bio je kada je govorio o Svetom Lazaru Četvorodnevnom
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Kada mladenci stanu pred oltar, krunisanje postaje trenutak u kojem ljubav dobija svetost, a njihov dom — neprolazni blagoslov.