KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Hrišćanski život je put podviga, borbe sa sopstvenim slabostima, stalnog usavršavanja u ljubavi, veri i nadi.
Hrišćanstvo gleda na lenjost kao na ozbiljan greh, jer ona vodi ka zapostavljanju dužnosti prema Bogu, bližnjima i samome sebi. Lenjost nije samo telesna pasivnost ili odsustvo rada, već prvenstveno duhovna ravnodušnost – gubitak volje za dobrim, molitvom, pokajanjem i življenjem hrišćanskog života.
Zato je lenjost uvrštena među sedam smrtnih grehova, jer nije bezazlena slabost, već stanje koje udaljava čoveka od Boga i istine. U ranohrišćanskoj tradiciji, posebno kod pustinjskih otaca, lenjost označava stanje u kojem čovek gubi želju za duhovnim životom. Ne mari više za molitvu, post, služenje, niti za vlastitu duhovnu borbu.
Lenj čovek ne izvršava svoje obaveze, ne pomaže, ne radi, ne doprinosi zajednici. To vodi ka sebičnosti, neodgovornosti i zanemarivanju ljubavi prema drugome, što je protivno hrišćanskoj zapovesti o ljubavi. Lenjost često otvara vrata drugim gresima: zavisti (prema onima koji su uspešni), gnevu (zbog sopstvene nemoći), neumerenosti (u jelu, piću, razonodi), pa čak i očaju. Zato je ona korenski greh – onaj koji rađa druge grehe.
Hrišćanski život je put podviga, borbe sa sopstvenim slabostima, stalnog usavršavanja u ljubavi, veri i nadi. Lenjost je direktno suprotna tom putu. Hristos često poziva vernike da "bdiju i mole se“ (Matej 26:41), što podrazumeva aktivnost, budnost i spremnost.
Lenjost je u hrišćanstvu ozbiljan greh jer nije samo pitanje karaktera, već pitanje odnosa prema Bogu i večnom životu. Ona razara čovekovu dušu tiho i postepeno, čineći ga nesposobnim za ljubav, žrtvu i rast u veri. Zbog toga je proglašena jednim od sedam smrtnih, odnosno glavnih, korenskih grehova.
Otac Grigorije Stanković je u jednoj od svojih beseda rekao da za lečnjost nema oprovdanja.
- Nema opravdanja za lenjost, a lenjost je majka svih grehova. Od njenosti sve počinje. Kažu sveti oci da ako hoćeš da rešiš sve svoje probleme, samo uradi tako da nemaš slobodnog vremena. Postoji nekoliko duhovnih zamki ili obmana. Jedna o tih duhovnih zamki jeste SUTRA - objasnio je otac Grigorije.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. U ranom hrišćanstvu za reč ,,greh” korištena je grčka reč ,,amartija” (ἁμαρτία) koja se koristila u streličarskom sportu i značila je promašaj mete, cilja. Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice. Lenjosti, čamotinja, požuda i praznoslovlje su najveća zla koja mogu da obuzmu čoveka, ističe otac Aleksandar Šmeman.


KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
OVO SU 7 SMRTNIH GREHOVA: Sedmom smo izuzetno podložni, a niste znali da je na listi
OVI LJUDI SU ŽIVI MRTVACI: Starac Simeon Atonski o opasnom znaku duhovne smrti koji svi ignorišu
OVO ŽIVOT PRETVARA U PAKAO! Otac Aleksandar o četiri duhovna i demonska otrova koja vode ka samoubistvu duše, a svako od nas nosi bar jedan!
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.
Reči ruskog svetitelja upozoravaju na zamku u koju mnogi upadnu kada su povređeni: umesto da se izbore sa zlom, počnu da ga nose u sebi.
U trenucima tuge porodica često ne zna kako da postupi. Sveštenici podsećaju na značaj molitve i dostojanstvenog oproštaja, uz redosled koraka koji se preporučuje nakon upokojenja.
Sve više ljudi ulazi u veze iz straha od samoće, a ne iz istinske spremnosti da voli. Pouka jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja pokazuje zbog čega ljubav dolazi tek kada prestane da bude odgovor na sopstveni strah.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Patlidžan, tikvica, paprika, paradajz i mleveno meso pretvaraju se u neodoljivu musaku sa zapečenim prelivom od jaja i sira, a priprema je jednostavna i idealna za porodičnu trpezu.
Od molitve pred polazak do posete drevnim pravoslavnim hramovima širom Evrope, ovaj vodič otkriva kako vernici mogu da sačuvaju duhovnu vezu i tokom najbezbrižnijih dana u godini.
Privedeni Viktorija i Igor tvrdili su da nisu znali da je takav čin zabranjen u nekadašnjoj hrišćanskoj svetinji, dok turske vlasti proveravaju okolnosti događaja i odlučuju o eventualnim daljim merama.