KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije.
Hrišćanski život je put podviga, borbe sa sopstvenim slabostima, stalnog usavršavanja u ljubavi, veri i nadi.
Hrišćanstvo gleda na lenjost kao na ozbiljan greh, jer ona vodi ka zapostavljanju dužnosti prema Bogu, bližnjima i samome sebi. Lenjost nije samo telesna pasivnost ili odsustvo rada, već prvenstveno duhovna ravnodušnost – gubitak volje za dobrim, molitvom, pokajanjem i življenjem hrišćanskog života.
Zato je lenjost uvrštena među sedam smrtnih grehova, jer nije bezazlena slabost, već stanje koje udaljava čoveka od Boga i istine. U ranohrišćanskoj tradiciji, posebno kod pustinjskih otaca, lenjost označava stanje u kojem čovek gubi želju za duhovnim životom. Ne mari više za molitvu, post, služenje, niti za vlastitu duhovnu borbu.
Lenj čovek ne izvršava svoje obaveze, ne pomaže, ne radi, ne doprinosi zajednici. To vodi ka sebičnosti, neodgovornosti i zanemarivanju ljubavi prema drugome, što je protivno hrišćanskoj zapovesti o ljubavi. Lenjost često otvara vrata drugim gresima: zavisti (prema onima koji su uspešni), gnevu (zbog sopstvene nemoći), neumerenosti (u jelu, piću, razonodi), pa čak i očaju. Zato je ona korenski greh – onaj koji rađa druge grehe.
Hrišćanski život je put podviga, borbe sa sopstvenim slabostima, stalnog usavršavanja u ljubavi, veri i nadi. Lenjost je direktno suprotna tom putu. Hristos često poziva vernike da "bdiju i mole se“ (Matej 26:41), što podrazumeva aktivnost, budnost i spremnost.
Lenjost je u hrišćanstvu ozbiljan greh jer nije samo pitanje karaktera, već pitanje odnosa prema Bogu i večnom životu. Ona razara čovekovu dušu tiho i postepeno, čineći ga nesposobnim za ljubav, žrtvu i rast u veri. Zbog toga je proglašena jednim od sedam smrtnih, odnosno glavnih, korenskih grehova.
Otac Grigorije Stanković je u jednoj od svojih beseda rekao da za lečnjost nema oprovdanja.
- Nema opravdanja za lenjost, a lenjost je majka svih grehova. Od njenosti sve počinje. Kažu sveti oci da ako hoćeš da rešiš sve svoje probleme, samo uradi tako da nemaš slobodnog vremena. Postoji nekoliko duhovnih zamki ili obmana. Jedna o tih duhovnih zamki jeste SUTRA - objasnio je otac Grigorije.
Sedam smrtnih grehova predstavlja jednu od najvažnijih okosnica hrišćanskog učenja i hrišćanske teologije. U ranom hrišćanstvu za reč ,,greh” korištena je grčka reč ,,amartija” (ἁμαρτία) koja se koristila u streličarskom sportu i značila je promašaj mete, cilja. Ravnodušnost se smatra jednim od najozbiljnijih duhovnih problema današnjice. Lenjosti, čamotinja, požuda i praznoslovlje su najveća zla koja mogu da obuzmu čoveka, ističe otac Aleksandar Šmeman.


KAKVA JE RAZLIKA IZMEĐU GREŠNIH MISLI I POČINJENOG GREHA? Sveštenik objasnio da nije svaka rđava pomisao za Božju kaznu
OVO SU 7 SMRTNIH GREHOVA: Sedmom smo izuzetno podložni, a niste znali da je na listi
OVI LJUDI SU ŽIVI MRTVACI: Starac Simeon Atonski o opasnom znaku duhovne smrti koji svi ignorišu
OVO ŽIVOT PRETVARA U PAKAO! Otac Aleksandar o četiri duhovna i demonska otrova koja vode ka samoubistvu duše, a svako od nas nosi bar jedan!
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
U besedi za 26. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje put ka unutrašnjem miru kroz tri ključa hrišćanskog zvanja.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Ajet 61:14 iz sure Es-Saf pokazuje da zajedništvo, hrabrost i odlučnost u podršci istine mogu promeniti tok životnih borbi.
Pouka optinskog svetitelja otvara pitanje koje svi izbegavamo: bežimo li od problema ili od sebe.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.