PREVAZILAŽENJE DESTRUKTIVNE TUGE U 3 KORAKA: Savet vladike Alekseja zlata vredan - svako ga može primeniti
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Lenjosti, čamotinja, požuda i praznoslovlje su najveća zla koja mogu da obuzmu čoveka, ističe otac Aleksandar Šmeman.
U mnoštvu molitvi, koje se tokom Velikog posta izgovaraju u pravoslavnim hramovima, jedna se posebno izdvaja kao suštinski vodič kroz duhovni podvig. To je takozvana Molitva posta (vidi okvir), kratka i sadržajem bogata molitva koju predanje pripisuje svetom Jefremu Sirinu, a koju otac Aleksandar Šmeman naziva "krikom iz dubine ljudske bespomoćnosti“.
- Od svih himni i molitava za vreme posta, jedna kratka molitva može se označiti kao Molitva posta - piše Šmeman u svojoj knjizi Veliki post.
- Ona je molitva protiv duhova lenjosti, čamotinje, požude i praznoslovlja, to jest "četiri jahača apokalipse", koji galopiraju ka duši pravoslavnog hrišćanina, pogubljujući je za večni život.“
Ova molitva se, kako ističe otac Aleksandar, čita dva puta na kraju svake službe u postu od ponedeljka do petka (ne subotom i nedeljom, jer, kako ćemo docnije videti, službe u ove dane nisu po obrascu posnih službi). Kod prvog čitanja, metaniše se posle posle svake molbe. Tada se svi klanjamo dvanaest puta govoreći: "Bože, očisti me grešnog.“ Cela molitva se ponavlja sa jednom metanijom na kraju.
Šmeman posebno ukazuje na prvu navedenu opasnost – lenjost, koju naziva "osnovnom bolešću“ i opisuje kao "onu čudnu lenjost i pasivnost celokupnog bića, koja nas stalno ubeđuje da je promena nemoguća, pa stoga i nepoželjna“.
U toj ravnodušnosti vidi koren svakog greha:
- To je duboko ukorenjena sumnja, koja na svaki duhovni izazov odgovara ‘čemu, radi čega?’ i čini od našeg života užasnu duhovnu pustoš.
Gospode i Gospodaru moga života! Lenjost rađa sledećeg neprijatelja – uninije, odnosno tugu i malodušnost. To nije obična tuga, već stanje duhovnog očaja.
- To je demonska sila u nama, jer je đavo u svojoj osnovi laža. On čoveka laže o Bogu i o svetu, on ispunjava život tamom i negacijom.
Šmeman ide dalje i upozorava:
- Uninije je samoubistvo duše, jer ako obuzme čoveka, on je apsolutno nesposoban da vidi svetlost i da je želi.
Treći u nizu duhovnih otrova je požuda – izopačen odnos prema drugima kada čovek ne vidi više u njima bližnje, već sredstva za zadovoljenje sopstvenih potreba.
- Ako moj život nije orijentisan prema Bogu... on će neizbežno postati sebičan i egocentričan.
U tom slučaju, piše Šmeman, čovek postaje "svoj gospod i gospodar – apsolutni centar svoga sopstvenog sveta“, što vodi u duhovnu pustoš i prema drugima.
Poslednji otrov je praznoslovlje, koje možda deluje najmanje opasno, ali u sebi nosi ogromnu razornu snagu.
- Reč spašava i reč ubija. Reč nadahnjuje i reč truje. Reč je oruđe istinske i demonske laži. Kada se udalji od svoje božanske svrhe, reč postaje prazna i u službi greha. Ona neminovno uslovljava lenjost, požudu, očajanje i život preobraća u pakao.
Za Šmemana, ova molitva ima ključnu ulogu jer "na jedinstveni način nabraja sve negativne i pozitivne elemente pokajanja“. Ona ne samo da raskrinkava unutrašnje sile koje nas odvode od Boga, već i pruža pozitivan obrazac: čistotu, smirenost, trpljenje, ljubav i sposobnost da vidimo sopstvene grehe bez osuđivanja drugih.
- Podvig je usmeren najpre u pravcu oslobođenja od nekih osnovnih duhovnih bolesti koje formiraju naš život - piše on, dodajući da nas to oslobađa da bismo se "počeli okretati prema Bogu“.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici. Ne brinite se za sutra, jer dovoljano je svakom danu zla svojega, kaže arhimandrit Hrizostom. Crkva psihičke bolesti neretko tumači kao čist primer opsednutosti čoveka demonima tuge i nezadovoljstva i vezuje iz za nedostatak vere i moralni pad. To stanje nije samo slabost, već prostor kroz koji ulazi čitava vojska drugih grehova.
Četiri duhovne bolesti
Molitva posta
Daruj mi, slugi Tvome, duh čistote,
Smirenosti, trpljenja i ljubavi.
Da, Gospode Care, daj mi da uočim svoja
pregrešenja i da ne osuđujem svoga brata,
jer si blagosloven u vekove vekova. Amin.
Duhovni plan za obnovu
PREVAZILAŽENJE DESTRUKTIVNE TUGE U 3 KORAKA: Savet vladike Alekseja zlata vredan - svako ga može primeniti
ŠTA ČINITI AKO VAS RAZARAJU USAMLJENOST, STRAH I OČAJ: Otac Hrizostom kaže da prvo ujutru treba da ustanete i umijete se, a onda BAŠ OVAKO DA URADITE!
DA LI JE KORIŠĆENJE ANTIDEPRESIVA I LEKOVA ZA SMIRENJE PREPREKA ZA PRIČEŠĆE: Otac Danijel otkriva da li se odricanjem od Božje pomoći gubi i njegova blagodat
NIKOME ĐAVO NE PRISTUPA TAKO LAKO KAO OVOJ VRSTI LJUDI! Ozbiljno upozorenje Svetog Tihona Zadonskog!
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Na konferenciji „Hrišćansko-socijalna inicijativa“ istaknuto kako lični odnos s Bogom i delatna ljubav mogu menjati svet i osnažiti zajednicu.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
U besedi za 30. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o veri koja ne skreće pred opasnošću i o čoveku koji ne vodi narod snagom, već potpunim oslanjanjem na Boga.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.