Duhovna riznica 13.07.2025 | 13:43

ISTORIJSKI ZAOKRET NA BALKANU: Albanci masovno napuštaju islam, pravoslavlje u usponu

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
ISTORIJSKI ZAOKRET NA BALKANU: Albanci masovno napuštaju islam, pravoslavlje u usponu
MALTON DUBRA / imago stock&people / Profimedia, Caro / Oberhaeuser / Sipa Press / Profimedia

Prvi put u istoriji, muslimani više nisu većina u Albaniji. Dok raste broj ateista i neopredeljenih, pravoslavna Crkva beleži snažan povratak i ulazi u novu epohu duhovne obnove.

Albanska duhovna scena doživljava istorijski preokret. Prvi put otkako se beleže statistike, muslimani više ne čine većinu stanovništva ove balkanske zemlje. Prema najnovijem popisu iz 2023. godine, broj muslimana pao je na 45,7%, što predstavlja snažan pad u poređenju sa 56,7% koliko ih je bilo 2011.

Velika promena verske slike Albanije

Ova promena nije samo statistički podatak – ona otkriva duboki demografski i kulturni zaokret u zemlji u kojoj su muslimani vekovima činili većinsku populaciju. Danas je situacija potpuno drugačija: muslimanska zajednica pala je ispod polovine ukupnog stanovništva, čime je izgubila status apsolutne većine.

Credit: MALTON DUBRA / imago stock&people / Profimedia
Arhiepiskop albanski Jovan u susretu sa ostalim verkim vođama

 

Sve više Albanaca okreće se Hristu ili odbacuje religiju

Dok broj sunitskih i bektaških muslimana opada, raste broj građana koji se izjašnjavaju kao „nevernici“, „ateisti“ ili „neopredeljeni“. Više od 17% stanovništva danas se smatra ateistima ili agnosticima, dok gotovo 14% navodi da nema jasnu versku pripadnost. Gotovo svaki treći Albanac ne pripada nijednoj tradicionalnoj religiji.

Pravoslavna crkva jača svoje prisustvo

Ipak, ono što posebno raduje pravoslavni narod jeste činjenica da je broj hrišćana u stalnom porastu. Prema podacima popisa, pravoslavnih hrišćana u Albaniji sada ima oko 7,2% (173.645 ljudi), dok rimokatolici čine 8,4% (201.530 ljudi). Ukupno, hrišćani sada predstavljaju približno 16% populacije, čime sve snažnije učvršćuju svoje mesto i uticaj u društvu.

Pravoslavlje se izdvaja kao najbrže rastuća verska grupa u zemlji, što svedoči o snažnom povratku duhovnosti, ali i o obnovi poverenja u Crkvu i njene pastire. Veliki korak za Albansku pravoslavnu crkvu dogodio se u martu 2025. godine, kada je izabran novi arhiepiskop Jovan (Peljuši), naslednik dugogodišnjeg arhiepiskopa Anastasija. Njegovo ustoličenje doživljava se kao početak nove epohe za pravoslavnu zajednicu u Albaniji.

Pravoslavna crkva albanije: Broj vernika veći nego što pokazuju zvanični podaci

Credit: MALTON DUBRA / imago stock&people / Profimedia
Arhiepiskop albanski Jovan

 

Iz Albanske pravoslavne Crkve poručuju da zvanični podaci podcenjuju broj njihovih vernika, jer su podaci o krštenjima, liturgijama i unutrašnjim crkvenim evidencijama daleko veći od popisnih rezultata. Mnogi analitičari smatraju da porast hrišćanskih zajednica nije samo posledica prirodnih demografskih kretanja, već i dubokih identitetskih procesa kroz koje albansko društvo prolazi, vraćajući se duhovnim korenima i vekovnom nasleđu.

Nova duhovna mapa Balkana

Promena verske strukture Albanije mogla bi imati i geopolitičke posledice u regionu, poznatom po složenim verskim i nacionalnim pitanjima. Dok se sećanje na Envera Hodžu i njegovu ateističku diktaturu, tokom koje je Albanija bila prva formalno ateistička država na svetu, još uvek pamti, danas se religija polako, ali sigurno, vraća u javni i lični život ljudi – ovoga puta u novim i često dubljim oblicima.

Rezultati poslednjeg popisa jasno pokazuju: Albanija ulazi u doba velikih identitetskih promena. Pad broja muslimana, rast pravoslavne i katoličke zajednice, kao i širenje sekularnog svetonazora, ukazuju na to da se duhovna slika zemlje iz temelja menja. To nije samo promena brojki, već i dokaz da duhovno biće jednog naroda nikada ne miruje – ono u tišini traži, luta i u pravom trenutku ponovo se vraća svom izvornom izvoru svetlosti i nade.