Prvi put u istoriji, muslimani više nisu većina u Albaniji. Dok raste broj ateista i neopredeljenih, pravoslavna Crkva beleži snažan povratak i ulazi u novu epohu duhovne obnove.
Albanska duhovna scena doživljava istorijski preokret. Prvi put otkako se beleže statistike, muslimani više ne čine većinu stanovništva ove balkanske zemlje. Prema najnovijem popisu iz 2023. godine, broj muslimana pao je na 45,7%, što predstavlja snažan pad u poređenju sa 56,7% koliko ih je bilo 2011.
Velika promena verske slike Albanije
Ova promena nije samo statistički podatak – ona otkriva duboki demografski i kulturni zaokret u zemlji u kojoj su muslimani vekovima činili većinsku populaciju. Danas je situacija potpuno drugačija: muslimanska zajednica pala je ispod polovine ukupnog stanovništva, čime je izgubila status apsolutne većine.
Credit: MALTON DUBRA / imago stock&people / Profimedia
Arhiepiskop albanski Jovan u susretu sa ostalim verkim vođama
Sve više Albanaca okreće se Hristu ili odbacuje religiju
Dok broj sunitskih i bektaških muslimana opada, raste broj građana koji se izjašnjavaju kao „nevernici“, „ateisti“ ili „neopredeljeni“. Više od 17% stanovništva danas se smatra ateistima ili agnosticima, dok gotovo 14% navodi da nema jasnu versku pripadnost. Gotovo svaki treći Albanac ne pripada nijednoj tradicionalnoj religiji.
Pravoslavna crkva jača svoje prisustvo
Ipak, ono što posebno raduje pravoslavni narod jeste činjenica da je broj hrišćana u stalnom porastu. Prema podacima popisa, pravoslavnih hrišćana u Albaniji sada ima oko 7,2% (173.645 ljudi), dok rimokatolici čine 8,4% (201.530 ljudi). Ukupno, hrišćani sada predstavljaju približno 16% populacije, čime sve snažnije učvršćuju svoje mesto i uticaj u društvu.
Pravoslavlje se izdvaja kao najbrže rastuća verska grupa u zemlji, što svedoči o snažnom povratku duhovnosti, ali i o obnovi poverenja u Crkvu i njene pastire. Veliki korak za Albansku pravoslavnu crkvu dogodio se u martu 2025. godine, kada je izabran novi arhiepiskop Jovan (Peljuši), naslednik dugogodišnjeg arhiepiskopa Anastasija. Njegovo ustoličenje doživljava se kao početak nove epohe za pravoslavnu zajednicu u Albaniji.
Pravoslavna crkva albanije: Broj vernika veći nego što pokazuju zvanični podaci
Iz Albanske pravoslavne Crkve poručuju da zvanični podaci podcenjuju broj njihovih vernika, jer su podaci o krštenjima, liturgijama i unutrašnjim crkvenim evidencijama daleko veći od popisnih rezultata. Mnogi analitičari smatraju da porast hrišćanskih zajednica nije samo posledica prirodnih demografskih kretanja, već i dubokih identitetskih procesa kroz koje albansko društvo prolazi, vraćajući se duhovnim korenima i vekovnom nasleđu.
Nova duhovna mapa Balkana
Promena verske strukture Albanije mogla bi imati i geopolitičke posledice u regionu, poznatom po složenim verskim i nacionalnim pitanjima. Dok se sećanje na Envera Hodžu i njegovu ateističku diktaturu, tokom koje je Albanija bila prva formalno ateistička država na svetu, još uvek pamti, danas se religija polako, ali sigurno, vraća u javni i lični život ljudi – ovoga puta u novim i često dubljim oblicima.
Rezultati poslednjeg popisa jasno pokazuju: Albanija ulazi u doba velikih identitetskih promena. Pad broja muslimana, rast pravoslavne i katoličke zajednice, kao i širenje sekularnog svetonazora, ukazuju na to da se duhovna slika zemlje iz temelja menja. To nije samo promena brojki, već i dokaz da duhovno biće jednog naroda nikada ne miruje – ono u tišini traži, luta i u pravom trenutku ponovo se vraća svom izvornom izvoru svetlosti i nade.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Otac Mojsije Mekferson, bivši krovopokrivač i otac petoro dece, postao je viralna zvezda zahvaljujući svojim porukama o sirovoj muškosti, pravoslavlju i ulozi muškarca kao stuba porodice
U razgovoru sa Skotom Hortonom, poznati voditelj izneo je tezu da su Sjedinjene Američke Države, od bombardovanja Nagasakija do sukoba u Siriji i na Balkanu, uvek bile na strani onih koji ubijaju hrišćane, naglašavajući da takvi izbori nisu slučajni, već strateški.
Dok su vernici slavili praznik Svetih apostola Petra i pala, košarkaš Luka Vildoza kršten je pod svodovima najvećeg srpskog hrama – evo zbog čega je odlučio da promeni veru i kako je njegova odluka ganula Beograd.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Posle decenija duhovne obnove pod vođstvom blaženopočivšeg arhiepiskopa Anastasija, na čelo Pravoslavne crkve u Albaniji staje prvi episkop rukopoložen u obnovljenoj jerarhiji.
Nakon upokojenja poglavara Pravoslavne crkve Albanije, pokrenuta je rasprava o njegovom nasledniku. Grčki mediji prenose da je mitropolit Korčanski Jovan glavni kandidat, ali izbor novog poglavara donosi velike izazove – od crkvenih do geopolitičkih.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.