OVO JE NAJLAKŠI NAČIN DA OSETITE U SEBI MILOST BOŽJU, KOJA U SEKUNDI MENJA ŽIVOT! Sveti Siluan Atonski je molio sve ljude da ovo probaju da urade!
Milost Božja se ne dobija pukim rečima ili formalnim obredima, već iskrenim i poniznim životom.
Božja volja nije uvek u skladu s našim željama, ali je uvek za naše dobro.
U nastojanju da život uredimo po sopstvenim željama, često zaboravimo da ne vidimo suštinu. Trudimo se, planiramo, borimo se – a, ipak, stvari ne idu kako smo zamislili. I nije to bez razloga.
Gospod vidi dalje i dublje od nas. Njegova volja nije uvek u skladu s našim željama, ali je uvek za naše dobro. Ono što izgleda kao gubitak, može biti spas. Ono što nismo dobili – možda nas je sačuvalo. On zna kad i šta treba da dobijemo.
Bog nije tiranin koji uskraćuje. On je Otac koji zna kad i kako da da. I ne daje uvek ono što mi želimo, već ono što nam je zaista potrebno. Neretko tek s vremenskim odmakom shvatimo da je ono "ne“ bilo znak ljubavi, a ne kazna.
Čovek, u svojoj upornosti, često želi da sve ustroji po svom mišljenju. Ali kad se oslonimo samo na sebe, umaramo se i ostajemo bez ploda. Snaga nije u tvrdoglavosti, već u poverenju – da Bog vodi i kada mi ne razumemo kuda.
Zato je važno da budemo smireni, ponizni, spremni da prihvatimo volju Božiju. Kad prestanemo da se borimo protiv toka života, počinjemo zaista da živimo – slobodni, sigurni i vođeni Božijom rukom, koja nikada ne greši.
Starac Tadej je često ukazivao na ovaj ljudski problem i dao smernice kako bi trebalo živeti:
- Gospod nam je pokazao kakvi treba da budemo: smireni, ponizni i pokorni volji Božjoj. Ali, mi hoćemo sve da ustrojimo po našem mišljenju. Mučimo sami sebe, izmučimo se i ništa nismo uradili!
Milost Božja se ne dobija pukim rečima ili formalnim obredima, već iskrenim i poniznim životom.
Hrišćanstvo naglašava da Bog nikada ne greši u onome što dopušta da se dogodi čoveku.
Kada nas svet pritisne, a mi ne uzvratimo mržnjom nego sačuvamo mir, tada stojimo na čvrstom tlu.
U svojoj besedi za ponedeljak 8.sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički upozorava na posledice zaobilaženja Boga – i otkriva jedini put do istinske blagodati.
Za pravoslavnog hrišćanina sloboda ne znači da čovek može da radi sve što želi i da sam sebi određuje šta je dobro, a šta zlo.
Starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave ističe da krst u automobilu može biti izraz vere, ali ne i amajlija, dok bezbednost vozača uvek mora biti na prvom mestu.
Protojerej Mihail Bregvadze tvrdi da je odluka povezana sa okolnostima smrti, dok majka pokojnice odbacuje njegove navode i traži da se ne iznose nepotvrđene tvrdnje o ovoj porodičnoj tragediji.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 11. sedmice po Duhovima objašnjava zašto Hristov nedolazak nije dokaz neispunjenog obećanja i zašto čovek ne treba Božju večnost da meri sopstvenim vremenom.
Pravoslavci danas obeležavaju Svete apostole Prohora, Nikanora, Timona i Parmena po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik i arhidiakon Lavrentije. Katolička crkva obeležava praznik Svetog Lovrenca, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.