Važnost Bogoslovije oduvek je bila prepoznavana i od naše države, ali i od samog naroda koji ju je nesebično pomagao.
Srpska Pravoslavna Bogoslovija Svetog Kirila i Metodija u Prizrenu je osnovana 1871. godine zalaganjem čika Sime Andrejevića Igumanova, vekovima je značajan kulturni i duhovni centar Metohije.
Njena misija bila je očuvanje vere, jezika i identiteta naroda u teškim uslovima života.
Da li ste nekad bili u Prizrenu?
Religija.rs
Anketa
Uz podršku države i naroda, škola je radila sve do 1999. godine, kada su zbog ratnih prilika đaci i profesori morali da se evakuišu u Niš. Sama Bogoslovija tada je služila kao utočište za Srbe iz Prizrena, jer se zbog prisustva nemačkih NATO snaga verovalo da su tu bezbedni.
Međutim, 17. marta 2004. godine, pred očima istih vojnika, nasilnici su zapalili Bogosloviju Svetog Kirila i Metodija, zajedno sa svim srpskim crkvama i domovima u Prizrenu. Mnogi su tada mislili da je njena istorijska misija zauvek ugašena, ali je 21. septembra 2011. godine ova ustanova obnovljena - blagoslovom Svetog Arhijerejskog Sinoda, na čijem čelu je tada bio nekadašnji đak Bogoslovije - patrijarh Irinej.
Patrijarh Pavle zaštitnik Bogoslovije u Prizrenu
Religija
Patrijarh Pavle
Mitropolit Amfilohije je jednom prilikom otkrio nepoznat detalj iz života patrijarha Pavla, a koji je povezan sa Bogoslovijom u Prizrenu.
- U vreme nereda, koje su pravili komšije Albanci osamdesetih godina, ispred Prizrenske bogoslovije, kada je bilo veoma teško tamo opstajati, vladika prizrenski Pavle je od nas nastavnika zahtevao maksimalnu bratsku slogu i svaku drugu jevanđelsku vrlinu. I baš tada, kada smo mi očekivali da budemo pohvaljeni za naše neke posebne "zasluge" jer, eto, služimo na "teškom" mestu, vladika Pavle dolazi jednom prilikom u nastavničku zbornicu i svečano nam saopštava da, ukoliko ne budemo postupali adekvatno po Jevanđelju, on je voljan da preporuči Sinodu da otpusti sve nastavnike Bogoslovije, a đake pošalje njihovim kućama i privremeno zatvori rad Bogoslovije, te onda odmah da ponovo otvori Bogosloviju, raspiše konkurs za angažovanje novih nastavnika i đake pozove da se vrate i nastave svoje školovanje.
Kaže da su shvatili ozbiljno njegovu poruku i poslušali ga.
- Zahvaljujući tom maksimalističkom pristupu vladike Pavla, opstala je Bogoslovija, ne prekidajući svoj rad ni za jedan dan, opstalo je monaštvo, manastiri, sveštenstvo i narod. Prema njegovom mišljenju, hrišćanstvu se može pristupati samo onako kako stoji u Jevanđelju i nikako drukčije.
Portal religija.rs je posetio ovu ustanovu, koja trenutno ima 33 učenika, od čega je 11 brucoša. Posebno je interensatno istaknuti da je Bogoslovija Svetog Kirila i Metodija u Pizrenu srpskom narodu dala četiri patrijarha Srpske pravoslavne crkve: Gavrila, Varnavu, Pavla i Irineja.
Na početku je u obnovljenu bogosloviju upisana samo prva generacija učenika. Nastava, rad i svakodnevni život odvijali su se u jedinoj obnovljenoj zgradi, onoj istoj u kojoj je škola započela svoj rad pre gotovo sto četrdeset godina. Kako su pristizale nove generacije i profesori, tako su obnavljane i druge zgrade školskog kompleksa.
Obnovljena je i dugogodišnja tradicija - prvog dana svake školske godine služi se pomen caru Dušanu u njegovoj zadužbini, manastiru Svetih Arhanđela kraj Prizrena, gde se novim đacima održava i prvi čas iz "Istorije Srpske Crkve".
Škola sada ima novu biblioteku i čitaonicu, salu za priredbe, trpezariju i kuhinju, učeničke sobe i fiskulturnu salu.
BONUS VIDEO: Liturgija u manastiru Svetih Arhangela kod Prizrena
U svojoj besedi, otac Mihailo je poručio da su meštani Starog Grackog stradali samo zato što su nosili srpsko ime i prezime, što su sakupljali svoju letinu od koje su prehranjivali svoje porodice kako bi opstali na ovoj zemlji.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Patrijarhova poseta i simboličan poklon razmenjen između Crkve i industrije još jednom su pokazali duboku vezu između duhovnog i tehnološkog stuba savremene Rusije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U drevnom hramu Bogorodice Ljeviške, uz molitve, suze i pesmu, obeležen je završetak školovanja desete generacije obnovljene prizrenske Bogoslovije — simbola postojanosti, vere i nade u srcu Metohije.
Srpske pravoslavne svetinje i spomenici u Prizrenu sačinjavaju sistematizovan skup verskih, kulturnih i istorijskih objekta koji su u različitim istorijskim periodima, stvarani, devastirani i ponovo obnavljani.
Patrijarhova poseta i simboličan poklon razmenjen između Crkve i industrije još jednom su pokazali duboku vezu između duhovnog i tehnološkog stuba savremene Rusije.
Stari srpski recept za umak od belog luka vraća toplinu detinjstva i mirise posta na trpezu. Pravi se brzo, od jednostavnih sastojaka, a uz jedno malo prilagođavanje – postaje i posno čudo koje oplemenjuje svaki zalogaj.