Printscreen Svetosavska baština//Shutterstock AI Generator/G-Stock Studio
Crkva nas vekovima uči da je duhovni život pre svega delanje, a ne samo nadanje.
U vremenu kada se sve češće oslanjamo na spoljašnje okolnosti, sreću ili tuđu pomoć, zaboravljamo da vera u Boga ne podrazumeva pasivno čekanje čuda, već ličnu odgovornost, trud i unutrašnju borbu.
Crkva nas vekovima uči da je duhovni život pre svega delanje, a ne samo nadanje.
Protojerej Vukman Petrović podseća da Bog nikada ne napušta čoveka, ali isto tako – ne radi ništa umesto njega.
Printscreen Svetosavska baština
Otac Vukman Petrović
- Kažu Sveti oci, Bog će da učini sve za nas, ali ništa umesto nas. Ono što je do nas da činimo, i kad dođemo do granica naših mogućnosti, a dali smo svoj maksimum, Bog će nam dati krila. Citiram velikog Njegoša: "Pregaocu Bog daje mahove". U prevodu, onda nam Bog daje upravo takvu blagodat i izlije na nas te svoje divne energije, da mi bukvalno postanemo i sami čudotvorci na zemlji - kaže protojerej.
Međutim, otac Vukman upozorava i na duhovnu lenjost koja se često maskira lažnim očekivanjima.
- Ako ne dajemo svoj maksimum, a ištemo od Boga da nam pomogne i da nam da, onda smo licemerni, nismo na putu spasenja. Mada Gospod izliva i tada ogromnu ljubav na nas, ne treba to zloupotrebljavati. Treba svako da nosi krst, ne traži Gospod da mi nosimo njegov, i ne možemo, jer je On nosio krst svih nas. Od nas jedino traži da nosimo svoj i da mu pokažemo da hoćemo i mi da osetimo delić njegovog bola - objasnio je sveštenik kako se dolazi do boljeg i zadovoljnog života.
U svojoj duboko nadahnutoj besedi, ovaj monah i mudri duhovnik podseća nas na neizbežnost iskušenja na putu ka Bogu, ali i na snagu vere koja nam otvara oči da izađemo iz svakog životnog ćorsokaka.
Bogata naslednica iz Soluna odrekla se svega iz ljubavi prema Bogu, a za nepokolebljivu veru i posvećenost platila je životom. Njena priča i danas nas inspiriše da istrajemo u veri uprkos svim iskušenjima.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.