DUŠEVNE BOLNICE BI BILE PRAZNE KADA BI SVI OVO RADILI: Sveti Pajsije Svetogorac rekao u čemu je ključ duševnog zdravlja
Treba da znate da sve potiče od egoizma, neposlušnosti i rđavih pomisli, govorio je Starac Pajsije.
Sveti Pajsije podseća na događaje iz Svetog pisma u kojima su Božiji ljudi pokazali opravdano negodovanje.
Mnogo puta u životu nalazimo se u situaciji kada verujemo da je naš gnev opravdan. Osećamo se povređeno, besno zbog nepravde - i uverenja smo da činimo ispravnu stvar. Ali da li je to zaista pravedan gnev? Ili samo maskirani egoizam, koji nas udaljava od vrline i istine?
Ovo važno pitanje razjašnjava Sveti Pajsije Svetogorac, govoreći o razlici između pravog, "po Bogu" gneva - i onog koji samo izgleda pravedno, ali u svojoj suštini nosi duh gordosti i lične koristi.
- Kada neko trpi nepravdu, a neko drugi viče i gnevi se jer istinski sastradava s njim, tada je to najpravedniji gnev - objašnjava Starac.
Drugim rečima, kada naše nezadovoljstvo nije zbog nas samih, već iz iskrene brige za druge i za ono što je sveto, tada taj osećaj ima svoju težinu pred Bogom.
Nasuprot tome, prema starcu Pajsiju, "ako se taj isti čovek gnevi zato što sam trpi nepravdu, tada to nije čist gnev“.
Takav osećaj, ma koliko delovao opravdano, potiče iz povređenog ega i lične sujete - i duhovno nas ne vodi ka vrlini, već ka zamci sopstvene pravednosti.
- Kada vidiš nekoga da trpi nešto za sveštene stvari, znaj da ima revnost po Bogu. Po tome možeš da prepoznaš Hrista radi jurodive. Ako, na primer, uzmeš jednu ikonu i okreneš je naopako pred jurodivim, on će da skoči. To ti je test za jurodive. Odnosno, postoji i pravedno, po Bogu negodovanje, i samo takvo negodovanje je opravdano - kaže starac Pajsije.
Sveti Pajsije podseća na događaje iz Svetog pisma u kojima su Božiji ljudi pokazali opravdano negodovanje. Mojsije, videvši narod kako prinosi žrtvu zlatnom teletu, gnevio se zbog svetogrđa i bacio kamene ploče s Božijim zapovestima.
Fines, unuk prvosveštenika Arona, ubio je grešnike usred sabora - i time, kako kaže Psaltir, "umilostivi Boga i pogibao presta“.
- Da ih oboje nije ubio, gnev Božiji bio pao na ceo narod. Strašno!
Sam Hristos je, uviđajući nepoštovanje prema hramu, uzeo bič i isterao trgovce.
U svim tim slučajevima, reakcija nije bila iz lične uvređenosti, već iz duboke revnosti za Božiju pravdu i svetinju.
Po tvrdnji oca Pajsija, ako se zauzimamo za nekoga kome je naneta nepravda, ako se oglašavamo da bismo zaštitili veru, istinu, dostojanstvo drugih - tada naš gnev postaje sredstvo ljubavi. U svakom drugom slučaju, on nas vodi.
- Kada duhovan čovek negoduje pokušavajući da zaštiti svoje interese, to je čist egoizam, delovanje đavola. Takav čovek prima demonske uticaje spolja. Ako nekome ljudi čine nepravdu ili ga ismevaju, drugi treba da se zauzmu za njega pravde radi, a ne radi svoje lične koristi. Ne priliči da se svađaš za nešto svoje. Drugo je kada reaguješ zbog nekog ozbiljnog duhovnog problema, da bi zaštitio ono što se tiče naše vere, pravoslavlja - isticao je starac.
- Kada misliš na svoje bližnje i reaguješ da bi ih zaštitio, to je nešto čisto, jer je pokrenuto ljubavlju.
Treba da znate da sve potiče od egoizma, neposlušnosti i rđavih pomisli, govorio je Starac Pajsije. Gnev zamućuje rasuđivanje, pomračuje srce i udaljava čoveka od smirenja - vrline koja se u pravoslavlju smatra ključem spasenja. Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju. Bes zamagljuje rasuđivanje, umanjuje sposobnost za ljubav i praštanje, i često dovodi do reči i dela zbog kojih čovek kasnije duboko žali.
Primeri iz Svetog pisma: Mojsije, Fines, Hristos

Kriterijum: Da li gnev dolazi iz ljubavi - ili iz ega?
DUŠEVNE BOLNICE BI BILE PRAZNE KADA BI SVI OVO RADILI: Sveti Pajsije Svetogorac rekao u čemu je ključ duševnog zdravlja
ZBOG OVOGA ČOVEK ČESTO IMA GLAVOBOLJE; ALI I ŽIVI KRAĆE OD PROSEKA! Starac Sava pskovo-pečeski otkrio šta ozbiljno narušava zdravlje!
ŠTA URADITI KAD VAM LJUDI KOJE VOLITE NANOSE ZLO: Mudar savet starca Nikolaja Gurjanova
OVO STVARA NAJVEĆI PROCEP U DUŠI! Sveti Jefrem Sirin o ognju koji sagoreva iznutra!
Pravoslavno predanje ne gleda na gnev samo kao na prolaznu emociju, već kao na duhovni ispit.
Gnev se u svetootačkom učenju smatra jednom od najrazornijih strasti, jer pomračuje um, uznemirava srce i razbija mir duše.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
Sveto pismo nudi dublji i celovitiji pogled na zdrav način života - onaj koji obuhvata i telo i dušu, ali pre svega unutrašnje stanje čoveka.
Odluka opštine Lučani obradovala je meštane koji nisu zaboravili arhipastira koji je pomagao svoj kraj, gradio crkveni život u rasejanju i ostavio dubok trag među Srbima s obe strane okeana.
Zli ljudi najčešće ne podnose ono što ih razobličava.
Dešava se, priča otac Dimitrije, da Bog prima dete sebi, jer želi da izbavi njega i njegove bližnje od nekog težeg krsta.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.