SUTRA SLAVIMO VELIKI PRAZNIK! Obeležavamo Začeće Svete Ane - dan kada je na čudesan način začeta Bogorodica!
Joakim i Ana bili su u braku punih 50 godina, ali nisu imali dece.
U današnjem svetu, naići na iskrenog prijatelja nije samo retkost - to je skoro pa luksuz.
U savremenom društvu, gde su svakodnevni susreti sve učestaliji, a odnosi često ostaju na nivou kratkih i površnih poznanstava, poverenje postaje dragocena i teško stečena vrednost. Brzina života, digitalna komunikacija i svakodnevni pritisci doprinose tome da se sve češće udaljavamo jedni od drugih, čak i kada smo fizički blizu.
Nekada su prijateljstva bila rezultat godina zajedničkog odrastanja, školovanja, služenja vojske, rada u istom kolektivu. Danas, veze su često trenutne i potrošne - svode se na razmene poruka, interesna udruživanja, saradnje koje traju dokle god postoji zajednički cilj. U takvom svetu, naići na iskrenog prijatelja nije samo retkost - to je skoro pa luksuz.
Ljudi se smeškaju, klimaju glavom, nude pomoć - ali kada nastupi nevolja, kada život stane ili zaboli, tada se jasno vidi ko je uz vas iz istinske bliskosti, a ko iz koristi, navike ili puke pristojnosti. Prepoznati pravu nameru postalo je teško, jer je sve više onih koji vešto igraju uloge, naviknuti da pokazuju ono što okolina želi da vidi.
U takvom ambijentu, mudre i proživljene reči duhovnih ljudi imaju posebnu težinu. Među njima je i otac Valerijan Golovčenko, koji je govoreći o prirodi međuljudskih odnosa jasno ukazao na to koliko je teško, ali i važno prepoznati ko su nam zaista prijatelji:
"Ljudi su različiti i ponekad lažu. Nikad ne znate koliko može koštati komunikacija sa strancem. Da biste verovali nekome, morate mnogo da prođete sa njim. Tada ćete videti ko je zaista pored vas — prijatelj ili neprijatelj. Zato nemate mnogo prijatelja u životu. Poznanika je mnogo, a prijatelj jedan.“
Grešimo kada poverenje poklanjamo ljudima olako, vođeni spoljašnjim utiscima, dopadljivošću ili prividnom bliskošću.
Prevelika otvorenost, neumerena druženja i površni odnosi sa drugima mogu, kako uče duhovnici, lako narušiti bračnu harmoniju i uneti nemir u dom.
Ponekad nismo zaboravljeni, već samo nismo cenjeni onako kako bismo voleli.
Njegovi citati se svakodnevno i neprestano traže na različitim mestima - od članaka na internetu preko starih časopisa...
Pogrebni krst je najčešće izrađen od drveta i na njemu se ispisuju osnovni podaci o pokojniku: ime i prezime, kao i godina rođenja i smrti.
Život u skladu sa savešću ne predstavlja pokoravanje strahu od kazne, već brigu za sopstveno unutrašnje zdravlje i celovitost.
U autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, profesor Pravoslavnog univerziteta Svetog Tihona ukazuje na duboki jaz između izvornog cilja joge i njene savremene, komercijalne upotrebe.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 28. nedelju po Duhovima razotkriva posledice grešnih postupaka na prirodu i čovekov život, pokazujući da i u kazni postoji prostor za pokajanje i obnovu.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Pravoslavci proslavljaju Prepodobnog Patapija po starom kalendaru, Svetog mučenika Teomistoklea po novom. Katolici započinju Četvrtu nedelju Adventa. Jevreji obeležavaju sedmi dan Hanuke i Roš hodeš, dok muslimani dan posvećuju redovnim molitvama i svakodnevnim verskim obavezama.
Pouka jednog od najomiljenijih svetitelja novijeg vremena otkriva zašto trenutak tišine pred Bogom nosi snagu da savlada nervozu, umor i haos koji čekaju svakog od nas.
Nakon što je bivši fudbaler fizički napadnut u beogradskom tržnom centru, duhovnik Manastira Pokajnica progovara o savremenoj navici da se sudi i presuđuje drugima, podsećajući da pravda pripada Bogu, a ne javnom mnjenju.