OVO SVAKA ŽENA MORA DA ZNA PRE ULASKA U BRAK! Izjava oca Olivera Subotića izazvala brojne komentare na mrežama
U svetu koji promoviše brzinu, individualizam i emotivnu samodovoljnost, brak sve češće gubi na značenju koje je vekovima imao.
Sudeći po oštrini obraćanja igumanije Manastira Šudikova, ovakvi ispadi mladih ljudi nisu retki.
Uoči velikog praznika Vavedenje Presvete Bogorodice, igumanija Šudikove Amfilohija Dragojević javno je zamolila da se u ovom manastiru ne zakazuju "takozvane veridbe", a pogotovu one, koje, kako je navela, prati "maloumna scenografija" i "sektaške sveće".
Podstaknuta očigledno incidentom koji se desio uoči velikog praznika Vevedenja Presvete Bogorodice, kada je grupa mladih bez najave i blagoslova stigla u manastir da bi organizovala scenski osmišljenu veridbu, mati Amfilohija je izdala saopštenje u kojem je te, koji su to uradili, čak pitala i da li su normalni.
Sudeći po oštrini obraćanja, ovakvi ispadi mladih ljudi nisu retki, što ju je i navelo da tako reaguje.
- Molim vas da ne zakazujete takozvane veridbe u Manastiru Šudikova. Bez blagoslova starešine manastira donositi maloumnu scenografiju, crveno srce od balona i po stazi u redovima staviti sektaške sveće i tako praviti mladoj iznenađenja... - počela je mati Amfilofija pa dodala:
- Ne zna se je li gluplje, ružnije ili primitivnije! Slikati se tu uz galamu debela dva sata i bacati pikavce okolo, kao da ste u parku (bacate li ih u svom dvorištu). Uoči slave manastira Vevedanja Presvete Bogorodice! Znate li ko je Bogorodica? Znate li šta je njen praznik? Pritom se slikate u raznim pozama ljubljenja, hej, u manastirskoj porti. Da li ste vi normalni? Znate li gde se nalazite? Dolazite u svetinju i namećete svoja pravila ponašanja?
Mati se u saopštenju pita i ko su roditelji tih mladih ljudi.
- Jesu li utrošili malo vremena u vaše vaspitanje? A ja, moram da ćutim dok vi kršite manastirska pravila da ne bih pokvarila veridbu po mraku. Nama manastirska slava. Da ne kvarite vi nešto?
Igumanija je zatim navela da je ovo samo upozorenje.
- Sledeći put, ko dođe po mraku u Manastir Šudikovu i remeti mir, zvaću miliciju, pa neka bude ne znam koja prilika. Zar vaše nenormalnosti da shvatam kao normalnost? Dolazim li ja u vaše domove i namećem svoja pravila? Ova naša velika svetinja ne služi za to i nije to zaslužila - zaključila je mati Amfilohija.
U svetu koji promoviše brzinu, individualizam i emotivnu samodovoljnost, brak sve češće gubi na značenju koje je vekovima imao. Dok narodna tradicija kumstvu često daje gotovo mitski značaj, pravoslavna crkva vrlo precizno određuje kada nastaje duhovno srodstvo između kumova, ravno krvnom. Deca ne slušaju samo reči svojih roditelja - ona upijaju njihov život. Tradicionalna slika porodice, u kojoj je muškarac bio primarni zaštitnik i hranitelj, dok je žena bila čuvar doma, danas ustupa mesto novim obrascima funkcionisanja.

OVO SVAKA ŽENA MORA DA ZNA PRE ULASKA U BRAK! Izjava oca Olivera Subotića izazvala brojne komentare na mrežama
DA LI JE GREH BITI U VEZI S KUMOM: Sveštenik kaže da nije, ali samo u jednom slučaju!
KAKAV ZNAK BOG ŠALJE LJUDIMA KAD IM DA DECU: Otac Miloš Vesin kaže da tu nije bitno da li ste verujući ili niste - poruka i posledice su iste
KAKO DA VAS ŽENA SLUŠA: Arhimandrit Hrizostom Nešić dao mudar savet muškarcima
Kroz suprotstavljanje Adama i Hrista, beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 2. sedmicu po Vaskrsu otkriva duboku istinu o ljudskoj prirodi, padu i nadi koja nadilazi ono što oči vide.
Jedan od najvećih pravoslavnih svetitelja u jednoj rečenici sažima iskustvo trenutka u kojem se, uprkos utisku kraja, pokreće nešto drugo.
Poglavar Ruske pravoslavne crkve u Moskvi govorio je o podelama u pravoslavlju i porastu napetosti među crkvenim centrima, uz poruku da je za izlazak iz krize neophodan povratak kanonskom poretku i dijalogu.
Ona je tihi saputnik vernika u svakodnevnom životu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Ona je tihi saputnik vernika u svakodnevnom životu.
Dok policija istražuje vandalizam nad pravoslavnim objektom, predsednik Samostalne demokratske srpske stranke upozorava na atmosferu u javnom prostoru i ukazuje na širi društveni kontekst koji prati slučaj.
Jednostavan recept iz domaće kuhinje koji se pripremao u mrsne dane, uz pažljivo birane sastojke i strpljenje koje svakoj trpezi daje posebnu toplinu i punoću ukusa.