DUHOVNI DRAGULJ BEOGRADA: Tradicionalni božićni koncert Pevačkog društva Hrama Svetog Save
Horovi pod vođstvom Milene Antović i Katarine Stanković donose toplinu, molitvu i prazničnu čaroliju u kriptu hrama na Vračaru.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Tradicionalno lomljenje božićne česnice ispred Hrama Svetog Save održano je danas po 35. put, u skladu sa pravoslavnim običajem koji se na ovom mestu neguje decenijama.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Ovaj događaj, koji okuplja vernike i građane različitih generacija, deo je proslave Božića po julijanskom kalendaru. Posle jutarnje liturgije, koja je počela u 9 časova, sveštenici Hrama Svetog Save osveštali su česnicu, pre nego što su sabrani vernici počeli da je lome. Raduje činjenica da je i ove godine, kao i prethodnih, među okupljenima bilo mnogo dece.
Česnica korišćena ove godine teška je više od 200 kilograma i podeljena je na oko 7.000 delova. U hleb je, po staroj tradiciji, umetnuto 33 zlatna dukata. Ovakvo umetanje dukata u česnicu simbolično podseća na godine Isusa Hrista, a veruje se da onaj ko pronađe dukat u svom delu ima poseban blagoslov i duhovnu nagradu za godinu koja dolazi.
Lomljenje česnice na Božić ima dugu istoriju u pravoslavlju: hleb se priprema i lomi kao izraz zajedništva, molitve za zdravlje, mir i blagostanje, i u skladu je sa običajima koje Srpska pravoslavna crkva prenosi sa generacije na generaciju. Umetanje novčića u česnicu i njegovo pronalaženje ostaje tradicionalan simbol vere i nade za vernike.
Okupljeni vernici i građani učestvovali su u podeli česnice na platou ispred Hrama, uz tradicionalni božićni pozdrav „Mir Božji, Hristos se rodi“ i odgovor „Vaistinu se rodi.“ Ovakva sabranja, kao deo liturgijske i porodične prakse, i ove godine su privukla značajan broj vernika koji poštuju i neguju pravoslavnu tradiciju u Beogradu.
Horovi pod vođstvom Milene Antović i Katarine Stanković donose toplinu, molitvu i prazničnu čaroliju u kriptu hrama na Vračaru.
Hleb blagoslova, molitve i tišine po receptu jednog od najstarijih kuvara na Atosu.
Mališanima stigle hiljade poklona iz Verskog dobrotvornog starateljstva i humanitarne organizacije „Naši Srbi“ iz Čikaga, uz podsećanje na ljubav i dar života kroz pravoslavne vrednosti.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Na platou ispred Hrama Svetog Save, vernici su uživali u tradicionalnom lomljenju česnice od 250 kilograma brašna, a Unija pekara Srbije podelila je 4.000 krstića i više od 3.000 paketića.
Izložba u RTS klubu otkriva bogatstvo običaja i umeće izrade obrednih hlebova, dok festival „Česnica“ povezuje narode kroz zajedničku ljubav prema ovoj svetkovini.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Nastupom tri hora i pojaca, uz izvođenje dela velikih srpskih kompozitora, 27. juna u 19 časova u kripti Spomen-hrama na Vračaru započeće ciklus "Dani muzike na Vračaru", uz evociranje duha bogate muzičke baštine našeg naroda.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.
U besedi za nedelju 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava na grehe, odricanje od vere i mržnju prema bližnjima, koji mogu imati dalekosežne posledice.
Jedan od najvećih svetitelja objasnio je zašto određeni postupak prema bližnjem može da ugrozi sve čemu pravoslavni hrišćanin teži na svom duhovnom putu i upozorio na grešku koju mnogi teško prepoznaju kod sebe.
Jedan od najvažnijih načina na koji možemo biti uz čoveka koji pati jeste molitva.
U našoj krvi su nebrojeni preci, sa njima je i deo nas otišao Bogu, govorio je starac Visarion.
Ko zaboravi sopstveni put, lako može zaboraviti i šta ga je oblikovalo.
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Pred sudijom je jasno posvedočio da su idolopoklonički bogovi zapravo demoni i ispovedio veru u jedinoga živoga Boga, tvorca svega i Gospoda Isusa Hrista.
Nekadašnji učenik Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog proglašen je najboljim diplomiranim studentom teologije u Solunu, a njegov uspeh nadahnjuje mlade da istrajnošću i predanošću ostvare svoje ciljeve.
Episkop šabački osveštao je zvona hrama Svetog Kirijaka Otšelnika na tromeđi tri mačvanska sela.