MOGU LI FOTOGRAFIJE SVETACA ZAMENITI IKONE: Sveštenik otrkio šta kažu crkveni kanoni
Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista.
Osnovne ikone u svakom pravoslavnom domu jesu ikona Gospoda Isusa Hrista, ikona Presvete Bogorodice i ikona porodične krsne slave.
U pravoslavnoj tradiciji ikone predstavljaju glavno obeležje doma. One nisu samo ukras, već svedočanstvo vere i mesto porodične molitve. Zbog toga se sa posebnom pažnjom govori o tome koje ikone treba da ima jedan dom, kako se pravilno postavljaju i šta učiniti sa starim ikonama.
Osnovne ikone u svakom pravoslavnom domu jesu ikona Gospoda Isusa Hrista, ikona Presvete Bogorodice i ikona porodične krsne slave.
Po pravilu, ikone se postavljaju na istočni zid glavne prostorije, ali kako to često nije moguće, mogu se postaviti i na drugi zid koji ima slobodan i centralan položaj.
Raspored ikona treba da podseća na ikonostas u hramu. Najčešća i preporučena praksa jeste da se slavska ikona postavi u sredinu, levo ikona Presvete Bogorodice, a desno ikona Gospoda Isusa Hrista.
Mogući su i drugi pravilni rasporedi, u zavisnosti od broja i veličine ikona, ali je važno da one budu na počasnom i dostojanstvenom mestu.
Međutim, vernici su često u nedoumici šta raditi sa starim i pohabanim ikonama, kada odluče da ih zamene novima.
Odgovor na ovo pitanje daje veroučitelj i teolog Aleksandar Đurđević.
- Nikako staru ikonu nećemo baciti u kantu. Moram ovo da napomenem zato što sam prošle godine pronašao ikonu Svetog Dimitrija sa Svete Gore na divljoj deponiji u Staroj Pazovi, prilikom akcije čišćenja. Ukoliko želite da je sačuvate, staru ikonu možete staviti u drugu sobu ili je možete nekome pokloniti. To nije greh. Možete je doneti i u crkvu i posavetovati se sa sveštenikom šta s njom uraditi. Ukoliko je ikona mnogo oštećena, u praksi Crkve, ona se spaljuje na dostojanstven način, ali svakako se treba posavetovati sa sveštenikom. Možete je i restaurirati i vratiti joj onaj stari staj - objasnio je teolog.
Svaka kuća trebalo bi da ima tri ikone - ikonu krsne slave, Bogorodice i Isusa Hrista. Prema učenju Crkve, bez krštenja nije moguće pristupiti ostalim svetim tajnama, niti se u potpunosti uključiti u liturgijski i duhovni život zajednice. Sveće se po pravilu pale za žive i za upokojene. Sveća, kolač i žito pripremaju se kao i obično, ističe Đurđević.

MOGU LI FOTOGRAFIJE SVETACA ZAMENITI IKONE: Sveštenik otrkio šta kažu crkveni kanoni
NIJEDAN SVEŠTENIK NEĆE IZVRŠITI OPELO NAD OVIM LJUDIMA: Teolog kaže da vam tu ne može ni Bog pomoći i predlaže da odmah ovo uradite!
DA LI TREBA POLJUBITI SVEĆU PRE PALJENJA: Teolog razrešava veliku nedoumicu vernika
KAKO SE OBELEŽAVA SLAVA KADA UMRE BLIZAK ČLAN PORODICE: Teolog sve objasnio, ključna razlika je u jednoj stvari
U besedi za 3. utorak po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovekova budućnost zavisi od duhovne blizine Onome kome pripada.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Osećaj bespomoćnosti sve češće postaje deo svakodnevice.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.