Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Kontroverze u verskom životu Ukrajine ne prestaju. Čak deluje da se produbljuju novim presedanima. Naime, arhiepiskop nepriznate Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije Nikodim objavio je video-obraćanje na svojoj Fejsbuk stranici, u kojem je optužio takođe od većine pomesnih pravoslavnih Crkava nepriznatu Pravoslavnu crkvu Ukrajine da je uzela telo upokojenog patrijarha Filareta Denisenka.
- Danas su predstavnici Pravoslavne crkve Ukrajine, na siledžijski način, nakon što su se faktički dogovorili sa srodnicima patrijarha Filareta, suprotno pravilima i kanonima, preuzeli telo našeg predstojatelja i preneli ga u Mihajlovski Zlatovrhi manastir - izjavio je arhiepiskop sumski Nikodim.
Spor oko tela koji je prešao granice crkvenog sukoba
Arhijereji Kijevske patrijaršije, prema rečima arhiepiskopa Nikodima, doputovali su u Kijev radi izbora mestobljustitelja Patrijaršijskog prestola, ali im nije bio dozvoljen ulazak u Vladimirski saborni hram. Kako je naveo, policija je opkolila hram i nije dozvoljavala predstavnicima UPC KP da uđu.
Arhiepiskop Nikodim je takođe podsetio da je Filaret Denisenko 22. oktobra, u prisustvu episkopata i sveštenstva UPC KP, potpisao duhovni testament, u kojem je jasno naveo da opelo treba da služe arhijereji isključivo Kijevske patrijaršije, a ne Pravoslavne crkve Ukrajine, čiji je poglavar mitropolit Epifanije, kao i da bude sahranjen u Vladimirskoj sabornoj crkvi.
Poslednja volja ili borba za uticaj
„Oni sada, suprotno njegovoj volji i zaveštanju, pokušavaju da prisvoje telo patrijarha i sami izvrše čin opela. To je, sa naše tačke gledišta, direktno skrnavljenje svetle uspomene na našeg patrijarha“, izjavio je predstavnik UPC KP.
AP Efrem Lukatsky
Patrijarh Filaret
Arhiepiskop Nikodim je ono što se dogodilo nazvao „jasnim dokazom“ da Pravoslavna crkva Ukrajine ne teži istinskom ujedinjenju pravoslavnih zajednica u Ukrajini i poručio da Kijevska patrijaršija „postoji, postojala je i postojaće“ kao „nezavisna autokefalna Crkva, nepotčinjena ni Moskvi ni Carigradu“.
Raskol koji ne prestaje - ni posle smrti
Sukob između pristalica počivšeg patrijarha Filareta i rukovodstva Pravoslavne crkve Ukrajine, koji traje od 2019. godine, očigledno je dostigao novu fazu – strane sada ne mogu da se usaglase čak ni oko prava na sahranu „patrijarha“.
Izabran novi patrijarh nepriznate Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije
cerkva.info
Arhiepiskop sumski izabran je za novog patrijarha nepriznate Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije
Za poglavara Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije (UPC KP), nakon smrti patrijarha Filareta, izabran je arhiepiskop sumski i ohtirski Nikodim.
Odluka je doneta na vanrednom zasedanju Arhijerejskog sabora, a izbor je potvrdio sam Nikodim, čije je svetovno ime Volodimir Kobzar, prenosi Ukrinform.
Izbor novog patrijarha usledio je nakon smrti patrijarha Filareta, koji je preminuo u 97. godini.
Arhijereji su u zajedničkoj izjavi istakli da „ostaju privrženi nezavisnosti Ukrajinske pravoslavne crkve Kijevske patrijaršije i da ne planiraju pristupanje drugim crkvenim strukturama“.
Sahrana patrijarha Filareta planirana je za sutra u Vladimirskoj sabornoj crkvi u Kijevu.
Od Filareta su se oprostili brojni državni zvaničnici, među kojima i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski, kao i najviši predstavnici vojnog i političkog vrha.
Podsetimo, ranije je poglavar Pravoslavne crkve Ukrajine, mitropolit Epifanije Dumenko, saopštio da se Filaret upokojio, kao i da će oproštaj biti održan u Mihajlovskom Zlatovrhom sabornom hramu. Povodom testamenta patrijarha Filareta, u kojem je zabranio Pravoslavnoj crkvi Ukrajine da mu služi opelo, iz PCU su ranije saopštili da je reč o „falsifikatu“.
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.
Mitropolit Antonije Volokolamski javno iznosi tvrdnje o spoljnim uticajima, ličnim motivima i pretenzijama na vrhovnu moć, upozoravajući da su te odluke izazvale dubok raskol i dovele pravoslavni poredak na ivicu ozbiljne krize.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.
Ovaj običaj duboko je ukorenjen u narodnoj tradiciji, pa se mladenci daruju, dočekuju prijatelje i porodicu, simbolično pokazujući gostoprimstvo, ljubav i zajedništvo koje tek treba da raste i sazreva.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Nasilje nad sveštenstvom i parohijanima, povrede i blokada saobraćaja - svetinja iz 19. veka u ukrajinskom gradu Černovci ugrožena u vrtlogu društvenih i verskih tenzija.
Zauzimanje svetinja u naselju Bela Crkvi u Ukrajini, izaziva osude širom sveta, dok Ruska Federacija traži hitnu zaštitu kanonskih pravoslavnih objekata i pravdu za sveštenstvo.
Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
U besedi za nedelju 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako vera daje smisao stradanju, mučeništvo spaja sa svetiteljima, a trud vodi ka svetlosti koja nadmašuje ljudsku sreću.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dodatni razlog zašto ovaj praznik ne treba posmatrati kao povod za gozbu i veselje je što on uvek pada u vreme posta, kada Crkva izričito zabranjuje sve skupove ovakve vrste.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetih četrdeset mučenika sevastijskih po starom i Svetog Vasilija Ankarskog po novom kalendaru. Katolici slave Svetu Leu Rimsku, muslimani obeležavaju treći dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U trenucima kada čovek ostaje bez unutrašnjeg oslonca, reči shiarhimandrita Joanikija podsećaju na snagu koja deluje neprimetno - tiho sabira, leči i dopire dalje nego što možemo da sagledamo.