Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Muslimani u Gruziji odložili su formalna obeležavanja Ramazanskog bajrama zbog smrti patrijarha Gruzijske pravoslavne crkve, Ilije II. Odluka je doneta kao znak solidarnosti sa hrišćanskom zajednicom i uvažavanja nacionalne žalosti.
Na centralnoj molitvi u Batumiju, muftija Gruzije, Adam Šantadze, obratio se vernicima i naglasio značaj praznika:
- Ramazanski bajram označava kraj meseca posta i vreme je za molitvu, dobročinstvo i zajedništvo. Iako su neke svečanosti odložene, suština praznika ostaje nepromenjena - kazao je muftija Šantadze, prenose gruzijski mediji.
Facebook/Adam Shantadze
Muftija gruzijski Adam Šantadze
Odluka da se u više lokalnih zajednica formalna programska obeležavanja Bajrama odlože zbog sahrane patrijarha Ilije nije nastala kao reakcija na versku obavezu, već kao izraz solidarnosti sa hrišćanskim svetom u trenutku gubitka. Taj potez, koji nije bio obavezan, izazvao je pažnju javnosti i pokrenuo razgovore o međureligijskom poštovanju u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva, posebno u Adžariji, gde živi veći deo gruzijskih muslimana.
Muftija je takođe izrazio saučešće hrišćanskoj zajednici povodom smrti patrijarha Ilije II, ističući značaj međureligijskog poštovanja.
Uprkos odlaganju formalnih proslava, Bajram je obeležen molitvama i okupljanjem vernika u brojnim džamijama širom Adžarije, gde je praznik protekao u skladu sa verskim običajima. Ova odluka pokazuje kako verske zajednice mogu uticati na jačanje međusobnog poštovanja u Gruziji.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.