Odluka lokalnih islamskih zajednica da proslavu svog praznika prilagode danu žalosti u Gruziji pokazuje međureligijsko poštovanje i solidarnost u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva.
Muslimani u Gruziji odložili su formalna obeležavanja Ramazanskog bajrama zbog smrti patrijarha Gruzijske pravoslavne crkve, Ilije II. Odluka je doneta kao znak solidarnosti sa hrišćanskom zajednicom i uvažavanja nacionalne žalosti.
Na centralnoj molitvi u Batumiju, muftija Gruzije, Adam Šantadze, obratio se vernicima i naglasio značaj praznika:
- Ramazanski bajram označava kraj meseca posta i vreme je za molitvu, dobročinstvo i zajedništvo. Iako su neke svečanosti odložene, suština praznika ostaje nepromenjena - kazao je muftija Šantadze, prenose gruzijski mediji.
Facebook/Adam Shantadze
Muftija gruzijski Adam Šantadze
Odluka da se u više lokalnih zajednica formalna programska obeležavanja Bajrama odlože zbog sahrane patrijarha Ilije nije nastala kao reakcija na versku obavezu, već kao izraz solidarnosti sa hrišćanskim svetom u trenutku gubitka. Taj potez, koji nije bio obavezan, izazvao je pažnju javnosti i pokrenuo razgovore o međureligijskom poštovanju u zemlji gde muslimani čine značajan deo stanovništva, posebno u Adžariji, gde živi veći deo gruzijskih muslimana.
Muftija je takođe izrazio saučešće hrišćanskoj zajednici povodom smrti patrijarha Ilije II, ističući značaj međureligijskog poštovanja.
Uprkos odlaganju formalnih proslava, Bajram je obeležen molitvama i okupljanjem vernika u brojnim džamijama širom Adžarije, gde je praznik protekao u skladu sa verskim običajima. Ova odluka pokazuje kako verske zajednice mogu uticati na jačanje međusobnog poštovanja u Gruziji.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Ovaj praznik čuva sećanje na pronalazak svetinje na Golgoti, njeno odnošenje u Persiju i povratak u Jerusalim, uz priču o caru Irakliju koji je Krst poneo bosonog.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.