Dolazak bebe u muslimasku porodicu prati više obreda, a najvažniji su izgovaranje reči ezan i ikamet, mazanje nepca slatkišima, akika i šišanje kose. Sve ovo se obavlja u prvih sedam dana kako bi novorođenče odrastalo s islamskim vrednostima i tradicijom. Majka ulazi u nifas, odnosno dobija podršku i negu cele porodice koja može da traje i do dve godine.
Rođenje deteta u Islamu je trenutak velike radosti i duboke zahvalnosti. Slavi se s različitim ritualima, od inicijacije u religiju preko ezana i ikame do društvenih činova kao što je ceremonija Akika. Svaki obred naglašava važnost novorođenčeta u zajednici i označava početak životnog puta u skladu s islamskim vrednostima i tradicijom.
Svaki od ovih obreda ima svoje značenje i izvodi se u određenim prilikama kako bi ojačao ne samo dete nego i porodicu u društvu i veri. Ezan i i ikamet su prve reči u bebinom uhu i simboliziraju veru. Odmah nakon rođenja, otac ili sveštenik u uho izgovara reči ezan i ikamet.
Shutterstock
Oko bebe pomaže i otac
Ovaj obred predstavlja ne samo uvod u veru, već i želju roditelja da njihovo dete odrasta pod zaštitom i vođstvom Islama. Ezan je poziv na molitvu koji najavljuje Alahovu prisutnost i veličinu, dok ikamet označava skori početak molitve. Zatim, dolazi tahnek.To je slatki uvod u svet. Bebi se nepca trljaju slatkišima da mu život bude sladak, ali to je ujedno i molitva za slast vere i životnog iskustva koje dete može doživeti.
Akika je čin zahvalnosti. Obavlja se sedmog dana bebinog života tako što se žrtvuje životinja i podeli meso. Istog dana se novorođenčetu brija glava ui to je simbolika čišćenja. Kosa se merii pretvara u milostinju.Sedmog dana se daje ime detetu što je njegovo stvaranje identiteta.
Shutterstock
Šišanje novorođenčeta je jedan od obreda
Kada je u pitanju majka,ona se posle porođaja nalazi u nifasu. To je razdoblje oporavka porodilje. Nakon rođenja deteta važni su podrška i nega majci koja doji. Preporučeno je da majka ima podršku porodice dve godine.
Ovi običaji su više od običnih obreda to su geste pune ljubavi koje uvode dete u zajednicu koja će ga pratiti celi život. To su slavljenici koji okupljaju familiju i i omogućavaju detetu odrastanje u okruženju ljubavi, brige i duhovne snage.
Koliko god bio spreman za životne bitke, zapamti – sve tvoje pripreme samo su predlog Bogu, jer spasenje dolazi jedino od Njega, poručuje vladika Nikolaj u besedi za četvrtak 4. sedmice po Duhovima.
Proroštvo Svetog Save Storozhevskog povezalo je cara Francuske i pravoslavnu monahinju iz manastira kraj Pariza, a ova neverovatna priča o ljubavi, veri i zaboravljenoj plemenitosti nadilazi vekove.
Riznica Eparhijskog kulturnog centra čuva svetinje koje odišu smirenjem i svedoče o istini pravoslavlja, a mitropolit Fotije poručuje da one u sebi nose vekove stradanja i nade srpskog naroda.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Govoreći na 44. konferenciji Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), koja se trenutno održava u Rimu, Lav je istakao da Katolička crkva podržava ''sve inicijative da se okonča skandal gladi u svetu".
U svetu prepunom konflikata i bola, beseda vladike Nikolaja Velimirovića donosi nam lekciju o istinskoj snazi - kako ne uzvratiti istom merom, već prepustiti pravdu Bogu i sačuvati mir u duši.