VEČERAS U CRKVI MOŽETE DA URADITE OVO: Do sada je bilo zabranjeno, a sada ima poseban značaj
Tražimo da pre nego što se vratimo u prah iz koga smo sazidani, dobijemo priliku da se pokajemo, da se vratimo u naručje Oca.
Čestitajući slavu svojim sugrađanima, gradonačelnik je naglasio da slavu grada, poput krsne slave, treba da proslavljamo sa ljubavlju, poštovanjem – zahvalni Bogu što živimo baš u Valjevu.
Proslavljanje slave grada Valjeva - Duhovskog ponedeljka, nastavilo se 9. juna 2025. godine u popodnevim časovima večernjom službom i litijom od Sabornog hrama Vaskrsenja Hristovog do hrama Pokrova Presvete Bogorodice.
U porti Pokrovskog hrama urezan je zapis, a zatim priređen prigodan kulturno-umetnički program. Čestitajući slavu svojim sugrađanima, gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković je istakao da Valjevo zaslužuje da mu damo najbolji deo sebe, dok je episkop valjevski Isihije poželeo da jedni druge ljubimo Hristovom ljubavlju.
U Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog služeno je večernje, a potom se formirala litija ispred svetinje. Centralnim valjevskim ulicama, Sinđelićevom, Karađorđevom i Vojvode Mišića, vodili su je episkop valjevski Isihije i gradonačelnik Lazar Gojković, uz pratnju velikog broja sveštenoslužitelja Eparhije valjevske, članova Svetosavske omladinske zajednice, predstavnika lokalne samouprave, vojske, policije, Zdravstvenog centra, prosvete, kulture, umetničkih društava, sugrađana… Jevanđelje je čitano ispred Opštine u Karađorđevoj ulici, a zapis urezan u porti hrama Pokrova Presvete Bogorodice.
Čestitajući slavu svojim sugrađanima, gradonačelnik je naglasio da slavu grada, poput krsne slave, treba da proslavljamo sa ljubavlju, poštovanjem – zahvalni Bogu što živimo baš u Valjevu.
- Ovaj grad zaslužuje da mu damo najbolji deo sebe - podvukao je prvi čovek Valjeva, blagodaran na dobroj saradnji sa Eparhijom valjevskom, na ovaj dan. Valjevski arhijerej je poželeo sabranima da Duh Sveti boravi u svakom od nas, jer „on ne deluje automatski i mehanički, seje se u nas, a mi svojim životom treba da budemo dostojni da on boravi u nama. Zato je važno da činimo dela ljubavi, da pomognome onome kome treba, da mu uputimo lepu reč, da ne osuđujemo, da se ne svađamo.
- Da jedni druge ljubimo Hristovom ljubavlju i da svi zajedno napredujemo ka životu večnom - poželeo je vladika Isihije. I ove godine je u porti najstarije gradske crkve održan kulturno-umetnički program, u okviru kog su učestvovali Mila Pavlović sa svojom etno grupom, kao i više folklornih društava.
Tradicionalno, zaigralo se i narodno kolo.
Tražimo da pre nego što se vratimo u prah iz koga smo sazidani, dobijemo priliku da se pokajemo, da se vratimo u naručje Oca. Svetu liturgiju je služio episkop dioklijski Pajsije, uz sasluženje sveštenstva i sveštenomonaštva u molitvnom prisustvu vernog naroda, koji tradicionalno u Trojičindanskoj litiji sa krstom Svetog Jovana Vladimira izlazi na Rumiju. Na dan Svete Trojice, s početkom u osam časova, održano je praznično jutrenje, a potom Božanstvena liturgija u devet časova i u nastavku Večernje po ustavu, litija - krsni vhod i rezanje slavskog kolača. Ljudi koji dolaze u crkvu zaista veruju da molitve sveštenika imaju isceliteljske moći.
VEČERAS U CRKVI MOŽETE DA URADITE OVO: Do sada je bilo zabranjeno, a sada ima poseban značaj
NOSILI KAMEN 453 GODINE NA VRH BRDA DA IZGRADE CRKVU: U Crnoj Gori obeležen VELIKI praznik
U ZEMUNU SVEČANA PROSLAVA: Važan dan za crkvu staru 183 godine - vernici se okupili
OVDE SE ČUDA DEŠAVAJU: Vernici hrle u crkvu kod Valjeva i tu nalaze spas! "Tražimo uzrok i krećemo sa molitvama"
U prisustvu gradonačelnika i vernog naroda, praznik je obeležen liturgijom, slavskim kolačem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja istaknutom pripadniku Vojske Srbije za izuzetnu saradnju Crkve i vojske.
Znak krsta je za vernike podsetnik na veru i Božije prisustvo, a njegovo mesto nije samo u crkvi ili za vreme molitve već i u mnogim svakodnevnim trenucima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Imam iz Bujanovca, koji gotovo tri decenije predvodi romsku muslimansku zajednicu, biće zadužen za vernike u Srbiji i dijaspori.
Opasnost ove strasti leži u tome što ona direktno skrnavi ljudsko telo koje je, prema rečima svetog apostola Pavla, hram Duha svetoga.
Njegov život ostao je upamćen po hrabrosti kojom je bodrio svoju pastvu da istraje u veri i to u vreme najžešćih progona hrišćana.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Bitno je samo ne gubiti nadu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Zahariju i pravednu Jelisavetu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaja Sveti Evmenije Gortinski. Katolička crkva slavi Svetog Josifa Kupertinskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
Rama je na Atosu boravio privatno, a tokom posete sastao se sa političkim upraviteljem Svete Gore i igumanom Jefremom.
Odgovor jereja Viktora Nikišova donosi zanimljivo objašnjenje o odnosu prema svetinji, ličnoj nameri i utisku koji ostavljamo na druge.