Katoličanstvo 10.04.2025 | 12:51

KAKO SE POSTAJE SVETAC: Pravila su jasna, sastaje se komisija i razmatra sledeće stvari

Izvor: nationalgeographic.com
KAKO SE POSTAJE SVETAC: Pravila su jasna, sastaje se komisija i razmatra sledeće stvari
Profimedia Kandidat za kanonizaciju mora da bude mrtav najmanje pet godina, mada papa može doneti izuzetke

U Katoličkoj crkvi svako može pokrenuti peticiju za svetitelja, ali prvo moraju da uvere svog biskupa da je slučaj vredan.

U Katoličkoj crkvi kanonizacija je zvanično potvrđivanje da je osoba ušla u Božiju večnu prisutnost - u suštini, to znači da je ta osoba došla do neba živim "herojskim vrlinskim životom".

Sveti ljudi su poput svih drugih u Carstvu Božijem. Samo se menja način na koji ih obeležavamo na Zemlji, Crkva može podići svetišta u njihovu čast ili odrediti dane posvećene njima. Međutim, nije svako ko je živeo herojskim vrlinskim životom formalno proglašen svetim. To je zato što je proces dugotrajan - i strateški.

PROČITAJTE JOŠ... POZNAT DATUM KADA ĆE ZA SVECA BITI PROGLAŠEN "BOŽIJI INFLUENSER": Preminuo je sa 15 godina, a pripisuju mu dva čuda

Svako može otvoriti peticiju za svetitelja, ali prvo moraju da uvere svog biskupa da je slučaj vredan. Kandidat za kanonizaciju mora da bude mrtav najmanje pet godina, mada papa može doneti izuzetke. Kada se slučaj otvori, lokalni istražitelji proučavaju njegove spise i intervjuišu sve koji su ga poznavali kako bi dokazali njegove vrline, uključujući veru, nadu, ljubav, pravdu i hrabrost. Ako se ove vrline dokažu - i ako papa to potvrdi - osoba se proglašava "poštovanom" (prepodobnom).

Profimedia
Kandidat za kanonizaciju mora da bude mrtav najmanje pet godina, mada papa može doneti izuzetke

 

Tada dolaze čuda. Katolička crkva zahteva dokaz o jednom čudu kako bi beatifikovala potencijalnog sveca—što tada omogućava lokalnoj crkvi da mu oda počast, kroz dodeljivanje posebnih počasti. Nakon što se dogodi drugo čudo u ovoj fazi, crkva može službeno da ga kanonizuje.

Šta se računa kao čudo u eri nauke

U 20. veku, 99 procenata čuda su bila medicinska, piše lekar i istoričar Džaklin Dufin. To je zato što je lakše argumentovati medicinska čuda nego, na primer, spontano množenje hleba i riba.

Da bi se dokazalo čudo isceljenja, Vatikan okuplja komisiju lekara koja proučava medicinske zapise pacijenta i svedoči da nije postojao naučni razlog za izlečenje. Teže je dokazati da se izlečenje moglo desiti jedino kroz božansku intervenciju. Crkva je sklonija da proglasi čudo ako je povreda bila beznadežna i izlečena brzo. Da bi potencijalni svetac dobio zasluge za to, vernici moraju da zaključe da su se molili samo njemu ili njoj, a nikome drugom.

Ali čak i ova čuda postaju sve složenija sa savremenom medicinom. Zapravo, zahteva za kanonizaciju je ranije bilo četiri čuda, ali su reforme pod papom Jovanom Pavlom II 1983. godine smanjile taj broj na polovinu.

Šta čini sveca relevantnim

Svetost je retka čast, delimično zato što je proces tako težak da bi slučaj prošao kroz birokratiju Vatikana. (Na primer, Vatikan je odbio čuda zbog grešaka u papirologiji.) 

Kanonske odluke igraju veliku ulogu u podsticanju članstva u Katoličkoj crkvi. Istraživači sa Harvarda, Robert Baro i Rejčl Mekleri, dokazali su ovo u svojoj analizi beatifikacija i kanonizacija od 1590. do 2009. godine. Kako je protestantska populacija u nekoj oblasti rasla, oni su otkrili da je isto tako rasla i broj katoličkih svetaca. "Od oko 1900. godine, imenovanje blaženih osoba deluje kao odgovor Katoličke crkve na konkurenciju protestantizma ili evangelizma", napisali su.