Printscreen/Youtube/ Redeemer's Hand MinistriesCarstvo Božje, Ilustracija
Izraz "Carstvo Božije" pojavljuje se 86 puta u četiri jevanđelja, kao i u Delima apostolskim i Otkrivenju.
Carstvo Božije je jedno od centralnih učenja u Novom zavetu, koje je često spominjao sam Isus Hrist. Iako je ovo pojam koji izaziva različita tumačenja, postoji nekoliko ključnih stvari koje treba znati i razumeti o Carstvu Božijem.
Carstvo Božije u Novom zavetu
Izraz "Carstvo Božije" pojavljuje se 86 puta u četiri jevanđelja, kao i u Delima apostolskim i Otkrivenju. Isus često govori o ulasku u Kraljevstvo, deljenju tog Kraljevstva s učenicima i njegovom konačnom uspostavljanju među blagoslovljenima.
U ovim knjigama vidimo nekoliko pravaca i definicija Carstva Božijeg. U Mateju 5 i 7 vidimo kako Isus govori o ulasku u Kraljevstvo, a kasnije u 12. poglavlju Isus govori o "istini“ Božjeg kraljevstva.
Različita tumačenja
Kroz istoriju crkve, postojale su različite interpretacije Carstva. Neki su smatrali da je ono još uvek budućnost (eshatološki pogled), dok drugi veruju da je Carstvo Božije već prisutno (shvaćena eshatologija).
Naime, postoje izveštaji da je Carstvo Božije povezano sa formiranjem hrišćanske crkve, a kasnije protestantske crkve su doživljavale Božje Kraljevstvo kao kraljevstvo koje tek treba da dođe. Ovo mišljenje se naziva „dosledna eshatologija“.
Printscreen/Youtube/ Redeemer's Hand Ministries
Carstvo Božje, Ilustracija
Do sredine 20. veka crkve su došle do spoznaje „shvaćene eshatologije“, koja je zaključila da je carstvo Božije već ovde. Konačno, tu je bila i „inaugurisana eshatologija“, koja kaže da je Carstvo Božije ovde i da su se neka biblijska proročanstva već ispunila, ali drugi aspekti još uvek nisu.
Carstvo Božije nije fizičko mesto
Iako je lako zamisliti Carstvo Božije kao fizičku lokaciju, to, ipak, nije to.To je, naime, duhovnu stvarnost koja je prisutna na zemlji i nije vezana za konkretne geografske tačke.
Neke eshatologije veruju da će se carstvo Božije jednog dana fizički manifestovati. Drugi kažu da je to duhovno carstvo koje je već ovde na Zemlji. Ovo je sila Boga i Isusa na delu u današnjem svetu.
Printscreen/Youtube/ Redeemer's Hand Ministries
Carstvo Božje, Ilustracija
Nije isto što i Nebo
Iako je Carstvo Božije često povezivano sa Nebom, ono je više vladavina Božija koja obuhvata i zemlju i nebo. Isus u Gospodnjoj molitvi traži da Božija volja bude ispunjena "kako na nebu, tako i na zemlji", što znači da Carstvo Božije nije samo u nebeskom svetu.
Carstvo Božije nije isto što i Crkva
Iako Crkva igra važnu ulogu u manifestaciji Božije vladavine, Carstvo Božije nije samo crkvena zajednica. Crkva treba da bude ogledalo Božije vladavine u svetu, pokazujući blagodati, pravdu i potčinjavanje Božjoj volji, navodi se na sajtu "Novi život"..
Šta je, onda, Carstvo Božje
Carstvo Božije kao obećanje - Božije Kraljevstvo je povezano sa obećanjem koje se ispunjava kroz Isusov povratak. Otkrivenje 11,15 opisuje kako će Carstvo Božije vladati zauvek. To znači da je Carstvo delimično prisutno, ali još nije u svom punom izrazu.
Većina hrišćana ima percepciju da je Carstvo Božije već ovde i da još dolazi ili dolazi. "Protiv greha se mora boriti, sotoni se treba odupreti, za bolest se moliti i nevolje se uzdisati (Rimljanima 8, 23), i smrt se mora trpeti, do drugog povratka Kralja i potpunog preporoda Carstva,“, rekao je Džon Pajper.
Možemo biti deo Carstva danas, u ovom svetu, ali Hristov dolazak je i Carstvo koje će doći i čiji ćemo kasnije biti deo.
Sila Božija - Carstvo Božije je manifestacija Božje sile, koja upravlja svim aspektima sveta. Isusovo isceljenje, izgon demona i vaskrsenje pokazuju moć Božijeg Kraljevstva koja će se u punom smislu otkriti pri drugom dolasku Hrista.
Carstvo Božije kao misterija - Teolog Džon Pajper opisuje Carstvo Božije kao misteriozno jer je prisutno, ali i dalje čeka svoje konačno ispunjenje. Isus je učio da je Carstvo nešto što je već počelo, ali će se u potpunosti otkriti tek u budućnosti.
U Mateju 13, Isus je takođe opisao Kraljevstvo kao misteriju. On je rekao da ovo poređenje ima za cilj da nauči one koji ne mogu da "vide, čuju ili razumeju“ duhovno.
To je ono što mnoge zbunjuje. Da li je Carstvo Božije fizičko mesto koje dolazi ili je već ovde? Misterija je, kaže Pajper, da će doći Carstvo nebesko, ali konačno vaskrsenje će se desiti kada greh bude pobeđen, bolest i patnja uništeni, a Isus se ponovo vrati.
Isusova poruka o Carstvu - Carstvo Božije je centralna tema Isusove misije. On je propovedao o Kraljevstvu Božijem kroz parabole, pokazujući kako ljudi reagiraju na poruku o Božijem Kraljevstvu i kako će ono izgledati u poslednjem vremenu.
U Luki, Isus kaže da mora "propovedati dobru vest o Kraljevstvu Božjem“. Pošto je to tako misteriozna tema, Isus je koristio parabole da pouči ovu poruku. U jednoj, prispodobi o sejaču, Isus kaže da je čovek rasuo seme, od kojih su neke pojele ptice, druga su pala na kamenito tlo, a druga su spaljena ili bačena među trnje. Konačno, seme koje je palo na dobro zemljište dalo je plod. Isus je govorio o tome šta se može dogoditi kada ljudi čuju za Božje kraljevstvo.
Priprema za Carstvo - Isus nas poziva da se pripremamo za Carstvo Božije. Hrišćani su pozvani da šire Dobre vesti i žive prema Božijoj volji, kako bi bili spremni za potpuno uspostavljanje Carstva prilikom Hristovog povratka.
Marko 1, 15 kaže: „Ispunilo se vreme, približilo se Carstvo Božije! Preobratite se i verujte u jevanđelje“! To je misija za vernike. Dok se Isus ne vrati radi konačne pobede i oživljavanja Kraljevstva, naša svrha je da širimo dobru vest svetu.
U svetu ispunjenom misterijama, anđeli su božanska bića koja nas prate kroz istoriju i u veru. Njihovo prisustvo, od prvih dana stvaranja do savremenih duhovnih putovanja, otkriva nam duboke istine o našem postojanju i odnosu s Bogom.
Sveti Teofan naglašava da ni Božje otkrivenje, ni vaskrsenje mrtvih neće pomoći onima koji nisu želeli da veruju dok su živeli, jer za istinsko razumevanje i spasenje potrebno je da čovek bude otvoren prema istini dok je još živ. On nas poziva da ne čekamo trenutak kada bude kasno, već da već sada prihvatimo Božje učenje i živimo po Njegovom otkrivenju, jer, kako kaže, "nećemo dopasti na mesto bogataša" ako se trudimo da živimo ispravno. Sveti Teofan nam jasno poručuje da je istina koja nas vodi na put spasenja upravo u Božjem otkrivenju, koje treba ozbiljno shvatiti i ugraditi u naš svakodnevni život, jer nije dovoljno samo da budemo "dobri" prema svojim običnim vrednostima, već moramo težiti životu usklađenom s Božjom voljom.
U besedi za Mesopusnu nedelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva zabludu samoupravljanja i pokazuje zašto život bez oslonca na Duha Svetog neminovno skreće u pogrešnom pravcu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Svetogorski starac objašnjava zašto sveta tajna ispovesti nije puko nabrajanje grešnih pomisli i kako duhovna budnost može doneti mir i duhovno jačanje.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima.
Molitva upućena ovim ugodnicima Božjim nas poziva da im se obratimo otvorenog srca, sa poverenjem, za pomoć i zaštitu, tražeći Božju milost na putu ka zdravlju i spasenju duše.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Zbog krvavog napada u katoličkoj crkvi tokom mise, sud je izrekao kazne kakve se retko viđaju, povukavši oštru granicu između islama kao vere i nasilja koje pokušava da se sakrije iza njegovog imena.
Nakon niza tvrdnji o"„selidbi" i navodnoj nelegalnoj izgradnji, Eparhija raško-prizrenska prvi put sistematski iznosi odluke Sabora, zakonske dozvole i stručna mišljenja, odbacujući optužbe koje su uzburkale javnost.
U besedi za subotu mesopusne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da reč kojom je Gospod oblikovao svet i danas deluje – pročišćava, vodi i oplemenjuje čoveka.